Zato Francuzi mogu da se zapitaju ko će im finansirati sadašnji penzioni sistem?
U penziju ne sa 62 nego tek sa 64 godine – i zato izlaze na ulice? U više država Evrope je, kao i u Nemačkoj, već odavno sprovedena penziona reforma, pa se u penziju ide tek s navršenih 67 godina starosti. Zašto se Francuzi bune?
To nije tako jednostavno, objašnjava Ulrih Beker iz Instituta "Maks Plank" gde se bavi socijalnim pravom i politikom. "Uvek je teško upoređivati penzione sisteme jer su svi veoma složeni i veoma različiti. Ali reći kako mi idemo u penziju sa 67, a Francuzi kukaju za 64 godine je jednostavno – pogrešno.“
Francuzi se prevashodno bune zbog najranije starosne granica kada se može u penziju s punim iznosom, ali i tu je uslov radni staž – a to je čitavih 45 godina.
Zapravo, ako je neko zaista počeo raditi s 18 godina, onda i u Nemačkoj on može u punu penziju već sa 63 godine starosti. U Francuskoj u punu penziju već i sada mogu osobe tek s navršenih 67 godina starosti, a tu se ništa neće promeniti.
Koliko od plate, kada i koliko dugo
Ipak, penzionisanim Francuzima nije loše u poređenju s drugim državama Evrope i tu su tri parametra: visina penzije u odnosu na platu, starost stupanja u penziju, ali i prosečno vreme koliko će neko dobijati penziju, dakle očekivani životni vek.
Prema takozvanoj neto-kvoti penzije, dakle koliko će ona biti u odnosu na platu, Francuzi stoje odlično i mogu računati da će moći manje-više da zadrže životni standard.
Tako su 2020. penzije bile tri četvrtine prosečne plate, što je dobrih 14 odsto iznad proseka u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). U Nemačkoj je to jedva 52,9 odsto.
Ipak je opet ključno pitanje radnog staža: u ovoj reformi u Francuskoj on mora biti duži ako se želi u penziju pre 67 godine. To bi moglo značiti da bi, s obzirom na prihode, penzije Francuzima mogle biti manje, pogotovo za one koji su i zarađivali manje i koji su u pravilu pre i počeli raditi.
Neko ko je završio fakultet i recimo počeo raditi s 25 godina, sa 67 godina će imati 42 godine radnog staža i primaće punu penziju.
Nemačka uopšte nema minimalnu penziju
Francuska vlada je uzalud pokušala da smiri duhove povećanjem iznosa najmanje moguće penzije: sad je ona u Francuskoj 961 evro, ubuduće bi trebalo da bude oko 1.200 evra. To je otprilike prosek među zemljama OECD-a.
S druge strane, Nemci bi se tek zbog toga mogli uhvatiti za glavu: garantovane minimalne penzije tu – nema. Oni kojima penzija više neće biti dovoljna za život mogu doduše tražiti dodatnu socijalnu pomoć, ali hoće li je dobiti, zavisi od prihoda čitavog domaćinstva.
Dok je na papiru sve jasno kad se može u penziju, u stvarnosti ljudi prestaju da rade daleko pre nego što to zakonom mogu: u Francuskoj prosečno muškarci odlaze u penziju sa 60,4 godine starosti, žene s 60,9 godina. Opet u poređenju sa ostalim zemljama OECD, to je kod Francuza tri i po godine ranije, kod Francuskinja godinu i po ranije od proseka.
S druge strane, očekivani životni vek Francuza je izrazito visok, što znači i da će primati penziju veoma dugo. Jedino u Luksemburgu penzioneri mogu očekivati da će im duže isplaćivati penziju – u proseku 24 godine, u Francuskoj je to 23 i po godine.
Francuskinje će verovatno primati mirovinu 27,1 godinu i jedino će penzionerke u Grčkoj (28,4) i Španiji (27,7) će uživati duže u penziji.
Jednostavna računica
Upravo je to razlog što Francuska uporno želi da sprovede penzionu reformu i predsednik Makron nije prvi koji to pokušava. "Francuska se, baš kao i sve druge države OECD i sveta, mora zapitati, kako da opstane penzioni sistem, s obzirom na demografske promene", sažima Beker.
A demografska promena je jasna: sve je više starih koji očekuju penziju i sve je manje mladih koji će uplaćivati u penzioni fond. Doduše nigde među državama OECD te uplate nisu dovoljne za sve penzije, nego država mora da posegne za budžetskim sredstvima.
Tu ima različitih modela: u Nemačkoj se nadoknađuje doba školovanja, a tu su i posebni dodaci za podizanje dece. Penzioni fondovi skoro svugde grcaju u dugovima koji se opet moraju pokrivati iz budžeta.
Računica je bolno jednostavna: što su penzije veće i što je manje mladih koji uplaćuju u fond, to država mora doplatiti više. U Francuskoj je to doplaćivanje države u penzione fondove među najvećima u odnosu na njen BDP, jedino je u Italiji još veće.
A to je muka koja redom pogađa sve francuske vlade pa tako i sadašnja predsednica vlade Elizabet Born kaže da bi reforma "bila garancija za uravnotežiti penzioni fond do 2030. godine".
Prvi izbor svake vlade
Nije velika mudrost to što može da se uradi: smanju se penzije ili se poveća starosna granica odlaska u penziju. Treća mogućnost postoji u zemljama u kojima su penzioni fondovi aktivni na berzi. Ali ako tržištu novca krene loše, tek onda je to katastrofa za penzionere.
Ako se penzije smanje onda svaka vlada može računati s tim da će izgubiti sledeće izbore. Onda ostaje samo povećanje starosne granice za odlazak u penziju.
U Holandiji su je već pomerili na 69 godina starosti, Danska ozbiljno razmišlja o drastičnom porastu gde bi se u penziju išlo tek sa 77 godina starosti. U Nemačkoj je 2006. granica podignuta na 67 godina – odlukom Ustavnog suda o ravnopravnosti polova onda i za muškarce i za žene, a od onda se ni jedna nemačka vlada ne usuđuje da to dira.
I u Francuskoj je svakoj vladi jasno da se jedan evro može potrošiti samo jednom: ako ga dodeli penzionerima, neće biti para za nešto drugo.
"Zapravo je i u Francuskoj penziona reforma morala ići mnogo dublje i ukinuti neke prilično čudne privilegije određenih grupa zaposlenih“, objašnjava Beker.
"Ali u Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad neko želi da smanji socijalna davanja. A onda su na protestima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od reforme“, kaže nemački stručnjak za penzione sisteme.
Francuska je na nogama zbog penzione reforme, a u poređenju s drugim zemljama Evrope i nije im baš loše. Zato Francuzi mogu da se zapitaju ko će im finansirati sadašnji penzioni sistem?
U penziju ne sa 62 nego tek sa 64 godine – i zato izlaze na ulice? U više država Evrope je, kao i u Nemačkoj, već odavno sprovedena penziona reforma, pa se u penziju ide tek s navršenih 67 godina starosti. Zašto se Francuzi bune?
To nije tako jednostavno, objašnjava Ulrih Beker iz Instituta "Maks Plank" gde se bavi socijalnim pravom i politikom. "Uvek je teško upoređivati penzione sisteme jer su svi veoma složeni i veoma različiti. Ali reći kako mi idemo u penziju sa 67, a Francuzi kukaju za 64 godine je jednostavno – pogrešno.“
Francuzi se prevashodno bune zbog najranije starosne granica kada se može u penziju s punim iznosom, ali i tu je uslov radni staž – a to je čitavih 45 godina.
Zapravo, ako je neko zaista počeo raditi s 18 godina, onda i u Nemačkoj on može u punu penziju već sa 63 godine starosti. U Francuskoj u punu penziju već i sada mogu osobe tek s navršenih 67 godina starosti, a tu se ništa neće promeniti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 8
Pogledaj komentare