Naime, ukoliko se glavne svetske privrede odluče za "nulte" emisije štetnih gasova u narednim decenijama, skoro dva biliona dolara vredan kapital povezan sa ugljovodonicima Rusije mogao bi postati bezvredan, pokazali su rezultati jednog istraživanja o troškovima energetske tranzicije.
"Tranzicija na nisku emisiju ugljen-dioksida mogla bi dovesti do perioda globalne finansijske i političke nestabilnosti zbog kombinacije dubokih strukturnih promena, široko rasprostranjenih finansijskih gubitaka i prekompozicije finansijske i tržišne moći širom sveta“, objavila je u svom radu grupa naučnika britanskih univerziteta, a koji je u četvrtak objavljen u časopisu "Nejčer".
Njihovi proračuni pokazuju da bi do 2036. godine preko polovine od procenjenog 3,9 biliona dolara vrednog kapitala povezanog sa fosilnim gorivima (naftne i gasne bušotine, cevovodi, postrojenja za vađenje i preradu energenata i druga infrastruktura koja podupire vitalni sektor rukse ekonomije), moglo da se „zaglavi“ u procesu tranzicije, odnosno da postane praktično bezvredan.
Za Rusiju, to je najnovije oštro upozorenje na potencijalnu cenu globalne tranzicije na čistija goriva. Osim toga, u izveštaju se kaže da bi ruska vlada mogla da izgubi oko 40 odsto svojih unosnih gasnih i naftnih prihoda do 2030. godine – a na njih je otpadalo oko 40 procenata ukupnog budžeta nacije poslednjih godina. Samo bi Kanada prošla gore od Rusije u tom pogledu. Zaposlenost bi takođe pala skoro četiri procenta do kraja decenije zbog smanjenja tražnje ruskih ugljovodonika.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 24
Pogledaj komentare