Za bocu 140 evra: Od gotovo zaboravljenog voća na našim njivama dobija se cenjena rakija

Mušmula se veoma retko uzgaja, jedino se još po negde može videti u uglu neke njive koja se više i ne obrađuje gde prkosi vremenu i rađa.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 02.01.2022.

12:14

Za bocu 140 evra: Od gotovo zaboravljenog voća na našim njivama dobija se cenjena rakija
Ilustracija: Profimedia

Ova voćna vrsta je veoma otporna na bolesti, korove i ne traži velika ulaganja. Zbog niza pozitivnih osobina, ali prvenstveno zbog toga što je zapostavljena, Peđa Filipović iz Topole odlučio je da zasadi ovo voće, piše portal Agroklub.

"Ideja se rodila 2012. godine, jer smo supruga i ja razmišljali da se vratimo prirodi, a ja sam kao dete leta provodio kod bake odnosno kod ujčevine i bio sam indirektno vezan za bavljenje poljoprivredom, ali prvi novac koji sam zaradio od svog rada je bio upravo od poljoprivrede i to od sakupljanja šumskih plodova. Kada smo primetili da imamo previše obaveza na poslu i da nam treba neki izduvni ventil, neka oaza mira, hrana za um onda smo na dedinom zasadu moje supruge u selu Vodice kod Smederevske Palanke zasadili mušmule i drenjine na površini od nekih 60 ari", otkriva Filipović i dodaje da je bilo potrebno mnogo truda oko samog podizanja zasada naročito je bilo teško nabaviti sadni materijal.

Kako se bavi novinarstvom i poslovima iz oblasti finansija, pre svega konsaltingom i računovodstvom, njegovi klijenti su 90 odsto ljudi koji se bave plantažnom proizvodnjom raznog voća.

Šljivovica bolja od viskija: Doneta odluka čija je rakija najbolja u protekloj godini

"Uz njih sam video koliko je energije i truda potrebno da bi se podigao zasad, a tek da bi se održavao. Pošto ne bismo mogli da se posvetimo u celosti nekim sortama i kulturama zbog posla kojim se bavimo mi smo razmatrali da to bude voće koje ćemo otrgnuti od zaborava, a da sa druge strane razmišljamo i o budućnosti posto smo poslednjih godina u ekspanziji i da se zdrava hrana vraća u opticaj", kaže on, prenosi Agroklub.

Najbolja u zimsko vreme

Trend uzgoja ove voćne vrste polako se vraća pa se poslednjih nekoliko godina beleži rast zasada mušmula prvenstveno zbog lekovitosti plodova ali i lakog uzgoja.

"Ona ima mnogo više vitamina i voćnih kiselina od južnog voća koje mi praktikujemo da konzumiramo posebno u ovo zimsko vreme. Sadnja je isplativa, posebno u ovim godinama kada cena jabuke, breskve, šljive nema neku vrednost. Traži znatno manja ulaganja u odnosu na drugo voće, a kada govorimo o ceni svežih plodova dva do tri puta je viša od jabuke, a u marketima i više. Ovo voće može dati i do 40 kilograma plodova po stablu, nije zahtevna ali što se više posvetiš više će ti se vratiti", ističe i dodaje da je jedno sigurno - mušmula štedi vreme koje moramo provesti u voćnjaku.

Pored ovog voća, trnjina i drenjina smatraju se korovom jer rastu u neobrađenom delu njive, ali svojstva trnjine i drenjine kao i gloga su 10 puta veća od neke druge kulture, stoga, kako kaže ovaj novinar i voćar, imaju misiju da učine dobra dela za sebe i druge.

Iz hobija nastade i rakija

Bilo koje voće da se gaji najvažnije je obezbediti tržište, naglašava Filipović. Međutim, i kod ovog voća desila se jedna loša godina, kada je celokupan rod završio u lampeku, a iz kazana je potekla rakija kojoj je ovaj novinar i voćar dao ime "Mušmuluk".

Proizvođači rakije: Za slave se popije 20 litara, ograničenje apsurdno

"U trećoj godini smo imali prvu prodaju, u četvrtoj prvu ozbiljniju količinu, a već u petoj došlo je do toga da kupcima nije odgovarao kvalitet ne samo moje već i ostalih tako da sam tada odlučio da napravim rakiju. Proces je veoma zahtevan, ali obzirom da radiš nesto što niko nije - to ima svojih čari. Rakija nije slična nijednoj drugoj, negde je između jabuke i dunje, prezahtevan proces jer se mušmula bere posle prvog mraza, potrebno je tiho vrenje, zagrevanje prostorije, ali ne previše", objašanjava i dodaje da to što ćete dobiti male količine rakije, ali robe na ceni, govori podatak da je u Nemačkoj, Belgiji i Francuskoj jedna od najcenjenijih, litar u Nemačkoj je čak 140 evra.

Ova rakija prvi put je ove godine ocenjena i na Međunarodnom ocenjivanju vina i rakija koje je održano u Topoli, gde je nagrađena "velikim zlatom". Ovaj uspeh Filipoviću je vetar u leđa pa otkriva da su planovi za budućnost da se njegova rakija nađe na policama velikih marketa i da konačno zauzme mesto koje joj pripada.

Inače, njena upotrebna vrednost je velika, pored rakije može se pripremati liker i džem, a veruje se da pozitivno deluje u lečenju raznih zdravstvenih problema.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

4 h

Podeli: