Minimalac u Srbiji: Pregled 2023. i predviđanja za narednu godinu
Minimalna cena rada je minimalan iznos koji zaposlenom mora biti isplaćen po radnom času.
Izvor: B92.net
Foto: shutterstock, Maja Marjanovic
Minimalna cena rada je osnov za utvrđivanje minimalne zarade (“minimalca“), jer se, shodno Zakonu o radu, minimalna zarada određuje na osnovu: minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, vremena provedenog na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
Kako je minimalna cena rada utvrđena po radnom času, znači da će ukupan mesečni iznos minimalne zarade biti različit, u zavisnosti od broja časova rada u određenom mesecu.
Bruto minimalna zarada sastoji se iz minimalne zarade, poreza, doprinosa i svih uvećanja na koje zaposleni ima pravo po osnovu ugovora o radu, (minuli rad, topli obrok, regres, rad za vreme praznika, prekovremeni ili nočni rad i slično).
Da bi zaposleni ostvario pravo na minimalnu zaradu, neophodno je postojanje punog radnog vremena i standardnog učinka.
Minimalac u 2023. godini
Foto: shutterstock, Miljan Zivkovic
Minimalna cena rada u 2023. godini iznosi 40.020 dinara., što je povećanje od 14,3 odsto. Neoporezivi deo zarade je u odnosu na prošlu godinu uvećan sa 19.300 dinara na 21.712 dinara.
Bruto iznos minimalne zarade za januar 2023. godine (počev od 1.1.2023. do 31.12.2023. god.) iznosi 54.648,79 din.
"Od 1. januara 2023. godine minimalna cena rada iznosi 230 dinara po satu, odnosno 40.020 dinara. To je povećanje od 14,3 odsto, što je najveće procentualno povećanje minimalne zarade ikada", rekao je nedavno ministar finansija Siniša Mali.
Koliko je povećanje minimalne zarade u odnosu na 2022. godinu?
Foto: shutterstock, tsyhun
U 2022. godini minimalna zarada iznosila je 35.000 dinara. Minimalna satnica u 2022. godini je bila 201,22 dinara.
Pored povećanja minimalne zarade od 1. januara 2022. godine uvedene su i olakšice za privrednike, pa je neoporezivi iznos zarade povećan sa 18.300 na 19.300 dinara, dok je stopa doprinosa za PIO smanjena za 0,5 odsto.
Neto zarada se kretala u rasponu od 32.195,20 do 37.024,48 dinara, dok se ukupan trošak ovih zarada kretao u rasponu od 50.146,98 do 58.148,70 dinara.
Kada se podaci iz 2022. godine uporede sa 2023. godinom, ove godine je minimalna zarada povećana 14,3 odsto.
Dakle, 2022. godine minimalna zarada iznosila je 35.000, a 2023. je porasla na 40.020 dinara.
Detaljan prikaz minimalca u 2023. godini po mesecima
Foto: shutterstock, Barillo_Picture
Pogledajte prikaz minimalne neto zarade u 2023 po mesecima:
Januar – 40.480 dinara
Februar – 36.800 dinara
Mart – 42.320 dinara
April – 36.800 dinara
Maj – 42.320 dinara
Jun – 40.480 dinara
Jul – 38.640 dinara
Avgust – 42.320 dinara
Septembar – 38.640 dinara
Oktobar – 40.480 dinara
Novembar – 40.480 dinara
Decembar – 38.640 dinara
Minimalna satnica je u svakom mesecu ista i iznosi je 230 dinara.
Predviđanja i planovi za minimalnu zaradu u 2024. godini
Foto: shutterstock, librakv
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici Odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2024. godine, prema kojoj će minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za narednu godinu biti povećana na 271 dinar po radnom času.
To znači da će minimalna cena rada, umesto dosadašnjih 230 dinara, biti povećana na 271 dinar po času, što je povećanje za 17,8 odsto, saopštila je Vlada Srbije.
Nakon ovog povećanja, minimalna zarada će iznositi 47.154 dinara, odnosno prosečno oko 401 evro mesečno. To će ujedno biti značajno iznad očekivane prosečne inflacije od 4,9 odsto u 2024. godini, što će uticati i na brže i značajnije približavanje minimalne zarade minimalnoj potrošačkoj korpi, dodaje se u saopštenju Vlade.
Neto iznos minimalne zarade u zavisnosti od fonda časova u mesecu, u toku 2024. godine iznosiće:
za mesec sa 160 radnih časova: 43.360,00 dinara;
za mesec sa 168 radnih časova: 45.528,00 dinara;
za mesec sa 176 radnih časova: 47.696,00 dinara;
za mesec sa 184 radna časa: 49.864,00 dinara.
Iznosi bruto minimalne zarade za isplate od 1. januara 2024. godine će iznositi (u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 25.000 dinara):
za mesec sa 160 radnih sati: 58.288,16 dinara.
za mesec sa 168 radnih sati: 61.380,89 dinara.
za mesec sa 176 radnih sati: 64.473,61 dinar.
za mesec sa 184 radna sata: 67.566,34 dinara.
Podsećamo da je sadašnja minimalna cena rada (važi do kraja decembra 2023. godine) 230 dinara po času, što znači da je nova minimalna cena rada uvećana u odnosu na sadašnju za 17,83%.
Sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2023. godine vrše se po 230 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2024. godine se vrše po 271 dinar po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.
Analiza novog minimalca i kako se razlikuje od prethodnih godina
Foto: FOTO TANJUG/bs
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali najavio je procentualno najveće povećanje minimalne plate u Srbiji, od 1. januara 2024. godine.
On je istakao da je cilj u Srbiji da se stvori takav privredni ambijent da što manje radnika spada u grupu koja prima minimalnu zaradu.
"Od 1. januara 2024. ćemo imati procentualno najveće povećanje minimalne zarade u Srbiji ikada. Naša je želja da stvaramo takav privredni ambijent da što manje ljudi bude u ovoj radnoj kategoriji, ali dok ne dođemo do toga, hajde da damo svi svoj maksimum, da olakšamo život građanima Srbije koji najmanje zarađuju", rekao je Mali.
Dodaje i to da od 1. januara niko u Srbiji neće zarađivati manje od 400 evra, te da će minimalna zarada iznositi 47.154 dinara.
"Ovo je povećanje od 17,8 odsto. Cena radnog sata se povećava sa 230 na 271 dinar; Projekcije su da će sledeće godine pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom iznositi 89%; Neoporezivi deo zarade se povećava sa 21.712 na 25.000 dinara; Nastavljamo poresko rasterećenje rada koje se smanjuje na 59,9 odsto. Godine 2017. je iznosilo 64 odsto", istakao je Mali.
Minimalac će sledeće godine biti povećan 17,8 odsto i to su dobre vesti za oko 400.000 ljudi u Srbiji.
To bi praktično značilo da će novi minimalac, koji na snagu stupa 1. januara naredne godine biti za 5.000 dinara veći. I to je dobra vest za najveći broj ugostitelja, sezonskih radnika, pomoćnih radnika u industriji, radnika u obezbeđenju i na održavanju.
Analiza pokazuje da je prosečna mesečna neto minimalna zarada za 2023. godinu (40.020 dinara) približno bila na nivou minimalne potrošačke korpe za mesec septembar 2021. godine (40.283 dinara).
Međutim, predsednik Srbije Srbije Aleksandar Vučić najavio da će minimalna zarada u 2024. godini iznositi više od 400 evra i taj predlog je usvojilo Ministarstvo finansija.
Druga primanja zaposlenog koji prima minimalac
Ono što takođe proizlazi iz odredaba zakona je obaveza poslodavca da i u slučaju isplate minimalne zarade, dakle bez obzira na poteškoće u poslovanju, zaposlenom isplati:
1. uvećanu zaradu:
1) za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice;
2) za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice;
3) za prekovremeni rad – najmanje 26% od osnovice;
4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) – najmanje – 0,4% od osnovice.
5) i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu (npr. rad u smenama)
2.naknadu troškova:
1) za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz;
2) za vreme provedeno na službenom putu u zemlji;
3) za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu;
4) smeštaja i ishrane za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade;
5) za ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način;
6) za regres za korišćenje godišnjeg odmora;
3. druga primanja koja se smatraju zaradom u skladu sa zakonom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropska unija danas počinje da sprovodi prvu fazu zabrane uvoza ruskog gasa putem cevovoda, kao deo takozvanog postepenog ukidanja ruskih energetskih isporuka, preneli su ruski mediji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi radove i prisustvuje spajanju glavne mostovske konstrukcije na mostu preko Dunava u okviru Fruškogorskog koridora u Novom Sadu.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već sutra biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto, kao i da bi sledeće nedelje moglo potpuno da bude ukinuto umanjenje akcize.
Grocka je, kada je u pitanju tržište nekretnina, pretežno bila poznata po vikendicama. Trgovalo se i poljoprivrednim zemljištem i kućama. Međutim, poslednjih godina beleži značajan rast novogradnje.
Vlada Srbije pripremila je izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje donose niz novina za osiguranike, penzionere, poljoprivrednike i profesionalna vojna lica.
Velika fudbalska takmičenja, poput Svetskog prvenstva koje se trenutno održava u Kanadi, SAD i Meksiku, tradicionalno povećavaju interesovanje za sportsko klađenje.
Proizvodnja goriva u Rusiji opada zbog napada ukrajinskih dronova na rafinerije. To, kako i sezonski skokovi u potražnji za benzinom i dizelom, moglo bi da izazove ozbiljnu krizu.
Direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Relja Ognjenović izjavio je da će država nastaviti da radi na unapređenju položaja penzionera kroz finansijsku podršku, dodatne pogodnosti i mere koje će doprineti boljem životnom standardu.
Slovački Ekspo 2027 tim predstavio je mogućnosti Ekspa 2027 u Beogradu svojim regionalnim turističkim partnerima i stručnim akterima iz celog turističkog sektora na godišnjoj HORECA konferenciji u slovačkom gradu Jasna, saopštio je danas Slovakia Travel.
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj, proizilazi iz saopštenja ove grupe najmoćnijih ekonomija sveta.
Sukob na Bliskom istoku – 111. dan. Vašington i Teheran potpisali Memorandum o okončanju rata, koji odmah stupa na snagu. Američki predsednik Donald Tramp rekao je da rok za konačni dogovor 60 dana.
Rat u Ukrajini 1.576. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ima sredstva da primora Rusiju na diplomatiju, dok je Moskva najavila nove udare na vojne ciljeve u Ukrajini.
Francuski predsednik Emanuel Makron reagovao je oprezno na sporazum između Irana i Sjedinjenih Država o okončanju rata na Bliskom istoku, rekavši da nije siguran da je rat "potpuno završen".
Predsednik SAD-a Donald Tramp izjavio je danas da će "najverovatnije" podržati izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na parlamentarnim izborima u Izraelu ove jeseni, ali je naveo da želi najpre da vidi ko će mu biti protivkandidati.
Aleks Bueno, dominikanski pevač čiji je topao i melodičan glas učinio da postane jedna od najznačajnijih figura romantičnog merenguea i bačate, danas je preminuo u 62. godini u Njujorku.
Na tako dugo i naporno putovanje do prve utakmice Nemačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu nijedan drugi navijač se nije odvažio. Jakob Alberti iz Karlsruea na biciklu putuje svetom već skoro dve godine — i zbog nemačke reprezentacije pauzira u SAD.
Holivudski glumac Robert De Niro ponovo je oštro napao američkog predsednika Donalda Trampa, tvrdeći da SAD više nije zemlja koju može da voli dok je on na vlasti.
Podmornica Titan imala je strukturne nedostatke u materijalu korišćenom za njen trup, kao i da američka firma nije u potpunosti testirala novi dizajn plovila.
Obaveštavaju se građani da je u prethodnom periodu primećena pojava lažnih SMS poruka koje se predstavljaju kao obaveštenja državnih institucija, uključujući i Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO).
Piter Serafinovič, koji je pozajmio glas Dartu Molu u filmu "Ratovi zvezda: Epizoda I - Fantomska pretnja", izjavio je da ga je film iz 1999. godine duboko razočarao i nazvao ga "najvećim razočaranjem u svom životu do tada".
Međunarodni festival kratkog igranog filma Bašta Fest ove godine održava se Bajinoj Bašti pod sloganom Čukni u drvo, donoseći ovdašnjoj publici premijere brojnih domaćih i svetskih ostvarenja.
Nastupiće Hor i orkestar Opere SNP Novi Sad, Novosadski Big Bend, vrhunski vokalni solisti Jana Šušteršić, Bojana Stamenov, Mattia Zanatta, Zoran Šandorović.
Jedan od najvoljenijih regionalnih kantautora, Petar Grašo, vraća se 15. oktobra u Plavu dvoranu Sava Centra, gde će publiku povesti na nezaboravno muzičko putovanje kroz najveće hitove svoje bogate karijere.
The Independent State of Samoa has confirmed its participation in the Specialized Exhibition Expo 2027 Belgrade, the Expo 2027 company announced today.
Work is underway today to connect the main structure of the bridge being built over the Danube near Novi Sad as part of the Fruška Gora Corridor project. Serbian President Aleksandar Vučić is also attending the event.
Germany has officially rejected the Italian bank UniCredit’s offer to acquire shares in Commerzbank, the state agency responsible for managing the federal government's stake.
Komentari 0
Pogledaj komentare