To su pokazali podaci vropske statističke službe, Evrostata.
Ukupna potrošnja domaćinstava u EU na alkoholna pića činila je 0,9 odsto bruto domaćeg proizvoda u navedenoj godini, ili više od 300 evra po stanovniku. To znači da je u ukupnim rashodima domaćinstava na alkohol išlo 1,6 odsto raspoloživih prihoda. Kada je reč o Srbiji, ukupna potrošnja domaćinstava na alkohol činila je 1,7 odsto BDP-a, dok je udeo tih izdataka u njihovim ukupnim rashodima u 2017. godini iznosio 2,5 odsto. Evrostat napominje da ova računica nije obuhvatila kupovinu alkoholnih pića u restoranima i hotelima.
Od članica EU, po potrošnji na alkohol prednjače baltičke zemlje, budući da domaćinstva u Estoniji na alkohol troše 5,2 odsto ukupnih rashoda, u Letoniji (4,9%), a u Litvaniji (4,0 %). Za njima slede Poljska (3,5%), Češka (3,3%), Mađarska (3,0%) i Finska (2,8%), Nemačka, Austrija i Portugalija (po 1,4 %), a najmanje troše Španija (0,8 %), Grčka i Italija (po 0,9%). Zemlje čiji su građani potrošili najveće sume novca na alkohol su Nemačka (23 milijarde evra), Britanija (22 milijarde evra) i Francuska (21 milijarda evra). Istovremeno, prema podacima Svetske zdravstvene organizacija (SZO) potrošnja žestokih alkoholnih pića u EU je u 2017. godini iznosila 10 litara po stanovniku.
Što se tiče jugoistočne Evrope, po potrošnji "žestpoke kapljice" prednjače: Bugarska sa 12 litara po stanovniku, Rumunija je druga s količinom od 10 litara, Srbija i Makedonija po devet litara, Grčka sedam litara i Turska dve litre, pokazuju podaci SZO.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare