Ako je neko pomislio da će zakon o podeli besplatnih akcija biti poštovan barem u njegovim osnovnim načelima, onda verovatno odavno nije imao dodira sa ovdašnjom stvarnošću.
Prolongiranje izvršenja njegovog najprostijeg člana, o podeli besplatnih akcija NIS-a, samo je logičan nastavak državnih aktivnosti po pitanju ovog populističkog akta.
Tehnički problem distribucije akcija samo je posledica suštine problema – nespremnosti i bezvoljnosti političkih elita da omoguće izlazak ovih kompanija na berzansko tržište.
Razlozi koje ovih dana državne birokrate navode kao nepremostive prepreke za blagovremenu podelu NIS-ovih vlasničkih papira prosto udaraju u zdrav mozak svakoga ko je onomad stao u red za upis besplatnih akcija. Među glavnim uzrocima odlaganja podele navode se, naravno, svetska finansijska kriza ali i administrativni problemi oko utvrđivanja broja akcionara.
S obzirom da je postala ustaljena rutina da se globalnoj krizi daju natprirodne moći te postaje uzročnik svih domaćih jada koji su postojali i pre njene pojave, bilo je za očekivati da će podela akcija i njihovo potencijalno utrženje na berzi biti odloženi usled nastanka ove svetske pošasti. Naravno, opet je po sredi klasična zamena teza, lišena minimalnog uvažavanja nivoa svesti domaćih građana.
Naime, i običnom laiku je jasno da u uslovima krize, odnosno bilo kakvog poremećaja na tržištu, cena akcija profitabilnih kompanija ili pak, gubitaša, sa statusom monopoliste, neće biti istovetna vrednosti u normalnim uslovima na tržištu.
Stoga, recimo, odlaganje prodaje većinskog paketa akcija u Telekomu može imati itekako smisla sa aspekta ostvarivanja budžetskih prihoda (ako pri tom zanemarimo pozitivne nus-efekte prodaje koji bi nastali u transparentnoj privatizaciji, čak i u uslovima krize). Ali to, dakako, nema nikakve veze sa podelom akcija građanima i listiranjem kompanije gde bi se svakome omogućilo da raspolaže akcijama i čini s njima šta mu je volja.
Teza da se odlaganjem podele akcija štite akcionari koji bi svoju imovinu prodali budzašto ima identično utemeljenje kao i eventualna zabrana trgovine polovnim automobilima ili stanovima usled pada njihove vrednosti (kao što je sada slučaj). Pa čak i da svi manjinski akcionari prodaju akcije po nekakvoj minimalnoj vrednosti, tu ne bi bilo ničeg spornog s obzirom da je raspolaganje imovinom (samim tim i njena utrživost) osnovni postulat tržišne ekonomije.
I drugi razlog odlaganja podele akcija, govori više o njegovim kreatorima nego što ima kakvu racionalnu osnovanost. Notorna je istina da je bilo kakav posao sa pet miliona građana prilično kompleksan, ali sa dobrom organizacijom itekako ga je moguće efikasno sprovesti (nije li upis akcija uoči izbora najbolji primer toga).
Ovako, manirom lošeg studenta kojem uvek fale dva-tri dana za spremanje ispita, država otvoreno dovodi građane u sumnju da se namerno odugovlači sa podelom akcija i što je još bitnije, sa omogućavanjem njihove utrživosti.
Osim što bi to bio svojevrsni test sada već čuvene hiljadarke, kakvi još razlozi navode političare na sabotiranje zakona kojeg su sami doneli? Verovatno najveću smetnju predstavlja transparentnost koju bi ove kompanije morale zagovarati čak i na nedovoljno razvijenom tržištu kapitala kao što je naše.
U akcionarskim društvima sa većinskim državnim kapitalom sigurno bi se i dalje zadržala partijska imenovanja direktora, ali bi kvartalni finansijski izveštaji, mogućnost uvida u poslovne knjige i druga pitanja koja bi interesovala pojedinačne akcionare uveliko narušili postojeću atmosferu. Pride, takva akcionarska društva obesmislila bi nedovoljno javne tenderske prodaje koje drže primat u dosadašnjoj privatizaciji naspram tržišnog formiranja cene.
A kakve bi bile koristi od toga, gledano iz malo šire perspektive, sa aspekta opšteg interesa? Ova preduzeća u korporativnoj formi mogla bi finansirati projekte putem novih emisija akcija (skupi krediti Telekoma za kupovinu svog pandana u Srpskoj lako su mogli naći alternativu u dokapitalizaciji ove firme), dok bi eliminisanje njihove poslovične zatvorenosti prema javnosti donelo gomilu pozitivnih nus-efekata.
Verovatno ni tada ne bi postojala jaka kontrola rada ovih kompanija ali bi spremnost nekog penzionera da gura nos gde ne treba ili volja stranog portfeljnog ulagača da pita ono o čemu se nekada nije ni vodilo računa, bili solidna brana sadašnjem sistemu upravljanja.
Na posletku, čak i da se domognu famozne hiljadarke, građani bi, kroz smanjenje broja zaposlenih koje sami finansiraju, poboljšanje kvaliteta usluga, eliminisanje partijske privrede, kudikamo više profitirali. Naravno, sve ovo je hipotetički jer, kako sada stvari stoje, ovaj eksperiment u Srbiji moguće je izvesti samo u laboratorijskim uslovima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kompanija Tesla objavila je danas da će u petak na jedan dan zatvoriti svoju fabriku kod Berlina kada se očekuju demonstracije zbog planiranog proširenja proizvodnje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da mu je istakao mandat.
Kandidat VMRO-DPMNE za predsednika Severne Makedonije u drugom krugu predsedničkih izbora Gordana Siljanovska Davkova proglasila je večeras pobedu i poručila da će biti predsednik svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Privremene prištinske institucije saopštile su danas da će procedura zamena vozačkih dozvola koje su izdale nadležne institucije Republike Srbije za vozačke dozvole tzv. Kosova početi 10. maja i trajaće do 9. avgusta 2024. godine.
Kejt Bekinsejl uzvratila je onima koji su je kritikovali zato što ne izgleda "prikladno za godine" tako što je podelila svoje fotografije na kojima je neprepoznatljiva.
Proslavljeni američki muzički producent Stiv Albini, koji je radio sa velikanima rok scene, između ostalih sa grupama Nirvana i Pixies, preminuo je u 61. godini, preneli su danas svetski mediji.
Princ Hari je danas u katedrali Svetog Pavla prisustvovao proslavi 10. godišnjice Igara Invictus. Njegov otac bio je udaljen samo tri kilometra od njega, ali nije imao vremena da ga vidi.
Salo na stomaku, vrsta visceralnog sala koje se razvija u središnjem delu tela, može se akumulirati iz različitih razloga. Neki su van naše kontrole, ali neki se mogu sprečiti.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
TikTok se suočava sa potencijalnom zabranom u SAD, a to pokušavaju da iskoriste druge platforme kako bi privukle influensere i, naravno, njihove fanove.
Muzičar i producent radio je sa Nirvanom, Piksiz i Pi Džej Harvi, a njegovi bendovi Šelak i Big Blek bili su među najuticajnijim alternativnim grupama 20. veka.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 14
Pogledaj komentare