Brajan Solis ekskluzivno za B92.net o svetu budućnosti: 2020. je bila samo generalna proba
Brajan Solis, jedan od najvećih digitalnih analitičara današnjice, u ekskluzivnom razgovoru za B92.net govori o tome u kakvom svetu živimo danas, kakva nas budućnost čeka i šta možemo da uradimo sada da bismo sutra živeli bolje.
Izvor: B92.net
Foto: Promo
Solis, globalno poznat i priznat po svojim tačnim predikcijama i radu sa brojim kompanijama na tržišnoj i poslovnoj transformaciji, za naš portal objašnjava da, kada je digitalizacija u pitanju sve do 2020. nismo bili na pravom putu.
"Tehnologiju smo doživljavali ležerno i koristili je usputno, onako kako nam je odgovaralo. Od početka veka, prošlo je 20 godina digitalne transformacije i digitalne evolucije koje nismo iskoristili na pravi način, jer nam je digitalizacija služila kao sredstvo, a ne kao cilj", objašnjava ovaj čuveni futurista i digitalni antropolog za B92.net.
Solis smatra da smo tek u prethodnoj godini bili prisiljeni da se adaptiramo remetilačkoj sili digitalizacije i počeli smo da uviđamo šta je sve zaista moguće ostvariti korišćenjem novih tehnologija.
"Da li ćemo na tom putu i ostati veliko je pitanje. Sa jedne strane, mnoge kompanije su počele da ubrzavaju proces digitalne transformacije na osnovu iskustva koje su stekle tokom pandemije, dok se drugi pripremaju da se vrate na staro i očigledno nisu naučili lekcije koje nam je 2020. donela", dodaje.
Koja tehnologija će doneti sledeće velike promene?
Trenutno se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju je globalna pandemija značajno ubrzala. Stvari poput veštačke inteligencije, kognitivne automatizacije, virtuelne realnosti, sajber bezbednosti, blokčejna, 5G mreže (pa i 6G mreže u ne tako dalekoj budućnosti) kao i internet stvari (IoT).
Sve te tehnologije simultano menjaju svet i jednako poseduju inovativni i remetilački potencijal.
Nema jedne posebne tehnologije koja će u određenom trenutku promeniti svet, već ga sve, u svakom trenutku, menjaju. Na nama je da se adaptiramo na tempo koje te promene diktiraju. Prošla godina je bila samo generalna proba pred budućnost u kojoj će svaka godina potencijalno biti tehnološki revolucionarna.
Da li digitalizacija pruža više mogućnosti manjim, manje razvijenim društvima i zemljama da sustignu naprednije zemlje?
Svaka disrupcija, poput one koju stvara digitalizacija ili nove tehnologije ne redefiniše samo stare korelacije i odnose, nego i kreira potpuno nove. Primera radi, Singapur i Hong Kong su bili daleko ispred svih u digitalizaciji, pa je inovacija postala deo kulture.
S druge strane, ako pogledate Sjedinjene Američke Države, koje važe za lidera po mnogo čemu u svetu, shvatićete da nisu bile spremne za tektonske promene koje su nas zadesile. To važi i za mnogobrojne kompanije u SAD, čak neke od najvećih na svetu, koje su bile potpuno nesnađene na početku pandemije.
Prethodni odnosi moći se remete i postavljaju se novi.
Drugim rečima, kreira se novi balans i mogućnosti da se "velike" i "male" demokratizuju, jer su mnogi ponovo krenuli sa iste tačke.
U jednoj od vaših knjiga – Lifescaling – govorite o tome kako je jedan od glavnih izazova digitalnog života prevazilaženje stalnih smetnji. Kako se fokusirati na ono što je zaista važno?
Sva kompleksnost leži u efikasnoj identifikaciji stvari koje nam odvraćaju pažnju, a da toga nismo ni svesni. Svi se slažemo da se distrakcija dešava kada vam, dok radite jednu stvar, nešto drugo odvuče i skrene pažnju.
Foto: Promo
Ono u čemu se ne slažemo je šta su sve distrakcije.
Da li nam notifikacije za društvene mreže, primljeni mejl ili poruka jednako odvlače pažnju? Većina ljudi bi rekla ne, jer smo naviknuti da često proveravamo telefon. Za mnoge je to primarni izvor komunikacije i interakcije sa drugima, pa su nesvesni koliko zapravo može da oduzme vremena.
Prepoznati stvari koje nam oduzimaju vreme je suštinski važno, jer distrakcije utiču na to kako razmišljamo, kako radimo, koliko smo efikasni i kreativni, kakve standarde postavljamo sebi u svakodnevnim aktivnostima. Distrakcije nas primoravaju da češće radimo više stvari odjednom, što dugoročno smanjuje našu produktivnost, jer nemamo vremena da se udubljujemo preterano u to šta radimo.
Kao rezultat, nećemo ostvariti pun potencijal u radu, a samim tim se nećemo isticati u radu što će smanjiti našu konkurentnost, kritički potencijal i samopouzdanje. Kada se naviknemo da nam mnogo stvari odvlači pažnju, to počinje da se dešava sve češće i češće, tako da ulazimo u začarani krug neefikasnosti i neostvarenosti koji smo sami stvorili.
Zbog toga je važno da prepoznamo bitno od nebitnog kao i da ozbiljno preispitamo stvari na koje trošimo vreme, čak i ako je malo vremena u pitanju. Distrakcije ne treba olako shvatiti, naprotiv. One su kao minsko polje na našem putu ka uspehu, zbog čega je veoma važno da ih prepoznamo kako bi smo mogli da ih zaobiđemo.
Bićete jedan od govornika na stručnoj konferenciji koju organizuje A1 Srbija, jedan od vodećih operatera u jugoistočnoj Evropi. Kakvu ulogu će telekomunikacione kompanije imati u globalnoj digitalizaciji?
Telekomunikacione kompanije će odigrati ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji, a koliko će biti uspešne zavisiće od toga kako će pokriti tri segmenta poslovanja u budućnosti – prirodnu poslovnu evoluciju, dakle kako uskladiti ponudu sa trenutnim mogućnostima koje tehnologije pružaju; kontinuirano anticipiranje razvoja tehnologije i u skladu sa tim investiranje u nova, inovativna rešenja, proizvode i usluge, što će neizostavno kreirati nove vrednosti; razumevanje evolucije tržišta, jer će se primenom novih tehnologija, pojedinci, društva i tržišta promeniti.
Te promene ne znače samo da morate adaptirati ponudu u skladu sa potražnjom, nego zahteva anticipaciju potražnje kako bi unapred znali kakvu ponudu ili novu vrednost kreirate, a sve to brže i efektnije od konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona – u Francuskoj i u matičnoj Nemačkoj – navodeći kao razlog “nekontrolisani” skok jeftinog uvoza.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država odbilo je ponudu grupe koju predvodi američka banka Xtellus Partners za kupovinu inostrane imovine ruske naftne kompanije Lukoil, objavio je danas Rojters.
Danas do 15 časova časova u Srbiji je predato 254.747 zahteva za legalizaciju kroz program države i zakon pod nazivom "Svoj na svome", a koji je donesen na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, saznaju "Novosti".
Španska vlada najavila je uvođenje nacionalne mesečne propusnice za javni prevoz koja će građanima da omogući neograničena putovanja autobusima i vozovima širom zemlje za 60 evra.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavestio je potrošače o opozivu proizvoda - pečeni slatki keks sa bademom amaretti, sapori u pakovanju od 175 grama.
Odluka predsednika Srbije Aleksandra Vučića da ne učestvuje na Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan je racionalna, državnička i posve razumljiva, saopštio je sinoć predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske (SNSD) Milorad Dodik.
Danas je 1.393. dan rata u Ukrajini, koja je, kako navode zapadni mediji, spremna da prihvati većinu tačaka mirovnog plana, osim one po kojoj bi Rusija dobila teritorije koje ne drži pod kontrolom. Zvanična Moskva, s druge strane, odbija božićni prekid vatre.
Propuštena je istorijska prilika da obnovimo odnose sa SAD i uništena je investicija vredna 750 miliona evra. Blokaderi su pokazali koliko preziru Srbiju, kažu analitičari za "Novosti".
Slovenačka Nacionalna istražna agencija (NIA) izvršila je 15 pretresa kuća šest fizičkih i pet pravnih lica sa područja Ljubljane, Kopra i Nove Gorice u istrazi više ekonomskih krivičnih dela i zloupotrebe službenog položaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, govoreći o Generalštabu, da je Srbija izgubila veliku investiciju zahvaljujući neodgovornoj, antidržavnoj, blokaderskoj politici.
Šibenska crkva Gospa van Grada i ove godine je postavila jaslice koje izlaze iz okvira tradicionalnog verskog prikaza sa političkim i istorijskim simbolima iz Drugog svetskog rata.
Dva prijatelja iz detinjstva u centralnoj Indiji pronašla su dijamant od 15,34 karata, čija se tržišna vrednost procenjuje na oko 55.000 dolara, u jednom od najpoznatijih regiona za vađenje dijamanata, Pani u državi Madja Pradeš.
Muzej Luvr u Parizu ostao je danas zatvoren, dok su zaposleni nastavili razgovore o tome da li da produže štrajk zbog, kako su naveli sindikati, loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava.
Komentari 4
Pogledaj komentare