Brajan Solis ekskluzivno za B92.net o svetu budućnosti: 2020. je bila samo generalna proba
Brajan Solis, jedan od najvećih digitalnih analitičara današnjice, u ekskluzivnom razgovoru za B92.net govori o tome u kakvom svetu živimo danas, kakva nas budućnost čeka i šta možemo da uradimo sada da bismo sutra živeli bolje.
Izvor: B92.net
Foto: Promo
Solis, globalno poznat i priznat po svojim tačnim predikcijama i radu sa brojim kompanijama na tržišnoj i poslovnoj transformaciji, za naš portal objašnjava da, kada je digitalizacija u pitanju sve do 2020. nismo bili na pravom putu.
"Tehnologiju smo doživljavali ležerno i koristili je usputno, onako kako nam je odgovaralo. Od početka veka, prošlo je 20 godina digitalne transformacije i digitalne evolucije koje nismo iskoristili na pravi način, jer nam je digitalizacija služila kao sredstvo, a ne kao cilj", objašnjava ovaj čuveni futurista i digitalni antropolog za B92.net.
Solis smatra da smo tek u prethodnoj godini bili prisiljeni da se adaptiramo remetilačkoj sili digitalizacije i počeli smo da uviđamo šta je sve zaista moguće ostvariti korišćenjem novih tehnologija.
"Da li ćemo na tom putu i ostati veliko je pitanje. Sa jedne strane, mnoge kompanije su počele da ubrzavaju proces digitalne transformacije na osnovu iskustva koje su stekle tokom pandemije, dok se drugi pripremaju da se vrate na staro i očigledno nisu naučili lekcije koje nam je 2020. donela", dodaje.
Koja tehnologija će doneti sledeće velike promene?
Trenutno se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju je globalna pandemija značajno ubrzala. Stvari poput veštačke inteligencije, kognitivne automatizacije, virtuelne realnosti, sajber bezbednosti, blokčejna, 5G mreže (pa i 6G mreže u ne tako dalekoj budućnosti) kao i internet stvari (IoT).
Sve te tehnologije simultano menjaju svet i jednako poseduju inovativni i remetilački potencijal.
Nema jedne posebne tehnologije koja će u određenom trenutku promeniti svet, već ga sve, u svakom trenutku, menjaju. Na nama je da se adaptiramo na tempo koje te promene diktiraju. Prošla godina je bila samo generalna proba pred budućnost u kojoj će svaka godina potencijalno biti tehnološki revolucionarna.
Da li digitalizacija pruža više mogućnosti manjim, manje razvijenim društvima i zemljama da sustignu naprednije zemlje?
Svaka disrupcija, poput one koju stvara digitalizacija ili nove tehnologije ne redefiniše samo stare korelacije i odnose, nego i kreira potpuno nove. Primera radi, Singapur i Hong Kong su bili daleko ispred svih u digitalizaciji, pa je inovacija postala deo kulture.
S druge strane, ako pogledate Sjedinjene Američke Države, koje važe za lidera po mnogo čemu u svetu, shvatićete da nisu bile spremne za tektonske promene koje su nas zadesile. To važi i za mnogobrojne kompanije u SAD, čak neke od najvećih na svetu, koje su bile potpuno nesnađene na početku pandemije.
Prethodni odnosi moći se remete i postavljaju se novi.
Drugim rečima, kreira se novi balans i mogućnosti da se "velike" i "male" demokratizuju, jer su mnogi ponovo krenuli sa iste tačke.
U jednoj od vaših knjiga – Lifescaling – govorite o tome kako je jedan od glavnih izazova digitalnog života prevazilaženje stalnih smetnji. Kako se fokusirati na ono što je zaista važno?
Sva kompleksnost leži u efikasnoj identifikaciji stvari koje nam odvraćaju pažnju, a da toga nismo ni svesni. Svi se slažemo da se distrakcija dešava kada vam, dok radite jednu stvar, nešto drugo odvuče i skrene pažnju.
Foto: Promo
Ono u čemu se ne slažemo je šta su sve distrakcije.
Da li nam notifikacije za društvene mreže, primljeni mejl ili poruka jednako odvlače pažnju? Većina ljudi bi rekla ne, jer smo naviknuti da često proveravamo telefon. Za mnoge je to primarni izvor komunikacije i interakcije sa drugima, pa su nesvesni koliko zapravo može da oduzme vremena.
Prepoznati stvari koje nam oduzimaju vreme je suštinski važno, jer distrakcije utiču na to kako razmišljamo, kako radimo, koliko smo efikasni i kreativni, kakve standarde postavljamo sebi u svakodnevnim aktivnostima. Distrakcije nas primoravaju da češće radimo više stvari odjednom, što dugoročno smanjuje našu produktivnost, jer nemamo vremena da se udubljujemo preterano u to šta radimo.
Kao rezultat, nećemo ostvariti pun potencijal u radu, a samim tim se nećemo isticati u radu što će smanjiti našu konkurentnost, kritički potencijal i samopouzdanje. Kada se naviknemo da nam mnogo stvari odvlači pažnju, to počinje da se dešava sve češće i češće, tako da ulazimo u začarani krug neefikasnosti i neostvarenosti koji smo sami stvorili.
Zbog toga je važno da prepoznamo bitno od nebitnog kao i da ozbiljno preispitamo stvari na koje trošimo vreme, čak i ako je malo vremena u pitanju. Distrakcije ne treba olako shvatiti, naprotiv. One su kao minsko polje na našem putu ka uspehu, zbog čega je veoma važno da ih prepoznamo kako bi smo mogli da ih zaobiđemo.
Bićete jedan od govornika na stručnoj konferenciji koju organizuje A1 Srbija, jedan od vodećih operatera u jugoistočnoj Evropi. Kakvu ulogu će telekomunikacione kompanije imati u globalnoj digitalizaciji?
Telekomunikacione kompanije će odigrati ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji, a koliko će biti uspešne zavisiće od toga kako će pokriti tri segmenta poslovanja u budućnosti – prirodnu poslovnu evoluciju, dakle kako uskladiti ponudu sa trenutnim mogućnostima koje tehnologije pružaju; kontinuirano anticipiranje razvoja tehnologije i u skladu sa tim investiranje u nova, inovativna rešenja, proizvode i usluge, što će neizostavno kreirati nove vrednosti; razumevanje evolucije tržišta, jer će se primenom novih tehnologija, pojedinci, društva i tržišta promeniti.
Te promene ne znače samo da morate adaptirati ponudu u skladu sa potražnjom, nego zahteva anticipaciju potražnje kako bi unapred znali kakvu ponudu ili novu vrednost kreirate, a sve to brže i efektnije od konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Alžirske vlasti otpočele su radove na svojoj deonici transsaharskog gasovoda, zajedničkog projekta sa Nigerijom i Nigerom, kojim bi godišnje oko 30 milijardi kubnih metara prirodnog gasa moglo da se transportuje do Evrope.
Mađarska vlada će na današnjoj sednici okončati ugovore o koncesijama za auto-puteve, najavio je premijer Peter Mađar u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisala je tender za izgradnju glavnih objekata hidroenergetskog sistema Kosinj u Lici, koji obuhvata akumulaciono jezero, tri brane i novu hidroelektranu. Procenjena vrednost radova i opreme iznosi 480 miliona evra bez PDV-a.
Međunarodna rejting agencija Fitch Ratings potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje.
SAD i Meksiko nalaze se blizu postizanja trgovinskog sporazuma nakon sastanka s meksičkom predsednicom Klaudijom Šajnbaum na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).
Rusija je od januara do oktobra povećala isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG) Kini za 49,1 odsto međugodišnje na 8,7 miliona tona, čime je postala drugi najveći snabdevač na kineskom tržištu, pokazuju podaci kineske Generalne uprave carina.
Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte, koje iznosi 25 odsto, do 29. novembra, objavljeno je u Službenom glasniku.
Kompanija NIS potvrdila je za Tanjug da je danas ponovo uspostavljen transport sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) i da će u skladu sa dotokom nafte i potrebama domaćeg tržišta, postepeno podizati obim proizvodnje goriva u rafineriji u Pančevu.
Robert Patinson, novi Džejms Bond, ranije je otvoreno govorio o nesigurnostima zbog izgleda, anksioznosti i telesnoj dismorfiji. Glumac je priznao da mu je neprijatno da skine majicu.
Stručnjaci ističu da je neophodno povećati dostupnost vakcinacije, suzbijati dezinformacije i podsećati javnost na značaj imunizacije kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti.
Nadzor nad gripom i drugim respiratornim virusima u Srbiji počeo je 28. septembra 2026. godine, a podaci se prikupljaju i analiziraju na nedeljnom nivou.
Prethodna epidemija na "Karipskoj princezi" u maju bila je izazvana veoma zaraznim norovirusom, kada je obolelo oko 160 ljudi tokom putovanja kroz Karibe, prema podacima CDC-a.
Hanter Šefer, transrodna glumica, našla se na listi kandidatkinja za ulogu Bondove devojke, koju je sastavio jedan od najuticajnijih holivudskih medija, a glumica je jasno stavila do znanja da bi rado prihvatila tu ulogu.
Povodom Svetskog dana deteta, koji se širom planete obeležava 20. novembra, Vulkančić je pripremio posebnu akciju namenjenu najmlađima, ali i svim roditeljima koji svojoj deci od najranijeg uzrasta usađuju ljubav prema knjigama.
32. Festival autorskog filma (FAF) u Beogradu otvara "Fjord", novo ostvarenje rumunskog reditelja Kristijana Munđua, jednog od najznačajnijih autora savremenog evropskog filma.
Osam programskih selekcija i 80 filmova, ostvarenja nagrađivana na najvećim svetskim festivalima, nova domaća filmska ostvarenja i nova festivalska priznanja obeležiće ovogodišnji FAF.
Srpsku selekciju na turniru čine kdaN, k0rdy, VENO, nopzy i riil3, uz choiv7 i Cr4Zy kao izmene, a upravo smo tokom prvog dana videli rotacije u sastavu i doprinos više igrača.
Bela kuća razmatra mogućnost da obaveže američke kompanije da javno saopšte da koriste kineske modele veštačke inteligencije, izjavila su za Rojters tri upućena izvora.
Komentari 4
Pogledaj komentare