Fokus

Sreda, 02.04.2014.

11:07

Fond PIO - vlasnik bez vlasti

Nesklad između veličine koja se bar verbalno daje penzionerskom problemu i veličine (i pravne) brige za imovinu kojom Republički fond invalidsko-penzijskog osiguranja raspolaže u najmanju je ruku neobičan. Od vlasništva koje je Fond izvojevao u nizu rehabilitacionih centara i banjskih mesta po Srbiji, u tom je smislu mnogo zanimljivije vlasništvo koje je penzionerski fond stekao u više stotina preduzeća, a tokom procesa svojinske transformacije naše privrede počevši od zakona Ante Markovića pa do danas.

Autor: Ruža Ćirković  |  Izvor: Danas

Default images

Ukratko rečeno: sa svakom sledećom zakonskom izmenom prava Fonda su smanjivana da bi na kraju 2001. godine izdvajanje dela akcija ili udela privatizovanih preduzeća u korist Fonda bilo ukinuto, a 2010. godine se ukida čak i posredno učešće Fonda u upravljanju onim delom akcija koje su mu u više stotina preduzeća prethodno već pripale.

Republički fond invalidsko-penzijskog osiguranja upisivan je u registre kao vlasnik tih akcija, ali nije imao pravo da odluči da li će ih prodati i u kom trenutku, ili ih pak zadržati u vlasništvu radi ostvarivanja prava na dividendu. Te akcije je u okviru obavezujuće privatizacije za račun Fonda do 2010. godine prodavao Akcijski fond Republike Srbije, a od te godine Agencija za privatizaciju. Fond nema pravo učešća u upravljanju firmama u kojima je vlasnik oko 10 odsto akcija ili udela, a od 2010. godine nema ni predstavnika u upravnim odborima institucija koje prodaju njegove imovine vrše - do te godine imao je predstavnika u UO Akcijskog fonda.

Ova tema je ponovo aktuelizovana sukobom koji je nastao između dela Upravnog odbora Fonda PIO i njegovog menadžmenta zbog prebacivanja vlasništva Fonda u Energoprojekt holdingu, a u korist države Srbije. Predstavnici Unije poslodavaca Srbije u tom Fondu, naime, sumnjaju da je menadžment Fonda pravno nevešto (ili namerno?) državi u stvari poklonio taj udeo od 9,4 odsto i da se Fond nije pravno obezbedio da mu u trenutku kad državni udeo u Energoprojektu bude prodat, ako uopšte bude prodat, pripadne obećana naknada.

Država i menadžment Fonda takvu sumnju odbacuju tvrdnjom da Fond doduše jeste vlasništvo preneo na državu bez naknade, ali da će biti obeštećen u trenutku prodaje. Odgovor na pitanje čime je realizacija ovog prava na naknadu pravno osigurana - čekamo.
Foto: Tanjug
Da podsetimo, Vlada Republike Srbije s proleća je 2010. godine došla u sukob sa menadžmentom Energoprojekt holdinga koji se, odlukom Izvršnog odbora, ponudio da otkupi udeo države i Fonda PIO u toj firmi. Tad se mnogo pisalo o navodnoj ozbiljnoj nameri kanadske kompanije Lavalin da otkupi većinski udeo u Energoprojekt holdingu, a tadašnji menadžment firme je optuživan da to želi da spreči.

Budući da je jednom od zakonskih izmena državi Srbiji dato pravo upravljanja u firmi u kojoj je akcije stekla u procesu privatizacije, a Fondu takvo pravo ni tada nije dato, država je da bi nadigrala menadžment, zatražila od Fonda da joj svoj udeo „prenese bez naknade“ i tako uveća njena upravljačka prava u organima firme. Došlo je tu i do sudskog spora, ali epilog je bio: promenjen je Upravni odbor Energoprojekta, neposlušni menadžment je smenjen, ali Lavalin nije kupio Energoprojekt. Uostalom, i tada su objavljivane vesti da država ima nameru da u Energoprojektu i posle prodaje, o kojoj su nešto znali jedino tadašnji predstavnici Vlade, zadrži baš udeo Fonda PIO.

Na pitanje Danasa Ministarstvo privrede i regionalnog razvoja je odgovorilo da je odluka Fonda PIO o „prenosu bez naknade 891.556 akcija emitenta Energoprojekt holding zasnovana na zaključku Vlade o potrebi prenosa akcija te firme jer „državni organi i organizacije i pored većinskog učešća u kapitalu, nisu bili u mogućnosti da kroz organe upravljanja utiču na poslovanje“.

Ovim zaključkom i odlukom izvršeno je ukrupnjavanje odnosno objedinjavanja državnog paketa akcija u ovom preduzeću - Akcijski fond 24,16 odsto i PIO fond 9,42 odsto - u cilju bolje privatizacije i pronalaženja strateškog partnera, navode u Ministarstvu privrede i regionalnog razvoja. I dodaju da će „sredstva ostvarena od eventualne prodaje akcija Energoprojekta, koje je PIO fond preneo na Republiku Srbiju biti preneta PIO fondu“.
Foto: (sxc.hu)
Prema podacima Agencije za privatizaciju kroz postupak svojinske transformacije do danas je prošlo 769 preduzeća, a u koliko je taj postupak i okončan, Agencija nema podatke nego Ministarstvo ekonomije. Od 2001. do 2010. godine Akcijski fond je prodao akcije i udele Fonda PIO u 521 preduzeću za 11.629.727.694 dinara. Od toga se 47.297.508 dinara odnosi na prodaju udela u 11 društava sa ograničenom odgovornošću. „ Navedeni iznosi predstavljaju prihod od prodaje dok se iznos doznačen Fondu PIO razlikuje odnosno manji je za realne troškove i proviziju Akcijskog fonda“, objašnjava Agencija za privatizaciju.

Od 2010. godine do danas Agencija za privatizaciju je prodala akcije i udele Fonda PIO u 11 preduzeća i Fondu PIO doznačila 179.839.062,97 dinara.

Oni članovi Upravnog odbora Fonda PIO koji su postavili pitanje nemarnog i neefikasnog upravljanja imovinom Fonda tvrde da zakonom nije dato ovlašćenje Akcijskom fondu da prodaje udele Fonda PIO u preduzećima čiji kapital nije pretvoren u akcije, te da su takve prodaje ništavne. I još: pozivajući se na član 70 stav 2 Zakona o privatizaciji oni tvrde da su Akcijski fond i Agencija za privatizaciju nezakonito od cene postignute prodajom vlasništva Fonda odbijali troškove prodaje i proviziju Akcijskog fonda. I zaista u članu 70 stav 2 Zakona o privatizaciji piše: „Sredstva ostvarena prodajom akcija republičkog fonda nadležnog za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih prenose se u celini tom fondu“.

Opisu razvlašćenosti Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja ovde nije kraj. Fondu se naime, prebacuju sredstva od prodaje njegovog vlasništva, a da Fond nema nikakvog uvida u to šta je prodato, po kojoj ceni i kome, niti je obavešten kad se promeni vlasnička struktura u preduzeću u kome je, ipak, krupan vlasnik. Tako da je ukinuta i mogućnost bilo kakve kontrole ove prodaje i naročito njome ostvarenih novčanih iznosa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Nemačka uvodi nova pravila od 1. januara

Nemačka ulazi u 2026. godinu sa nizom zakonskih i finansijskih promena koje će direktno uticati na prihode, troškove i svakodnevni život velikog broja građana, uključujući zaposlene, penzionere, porodice sa decom i korisnike socijalnih davanja.

18:44

31.12.2025.

21 h

Podeli: