Cene nafte beleže najveći godišnji pad od 2020. godine

Cena nafte Brent se stabilizovala iznad 61 dolara po barelu, ali je u 2025. godini pala za oko 18 odsto, dok se cena nafte WTI a kretala blizu 58 dolara.

Slabljenje cena posledica je rasta ponude iz zemalja OPEK+ i proizvođača van kartela, dok globalna tražnja raste sporije od očekivanja, prenosi Blumberg.

Prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržište bi i naredne godine moglo da se suoči sa značajnim viškovima, dok čak i Sekretarijat OPEK-a predviđa skroman suficit na tržištu.

• Kina: Najveće naftno nalazište proizvelo 40 miliona tona
• EU smanjuje uvoz nafte i sve više kupuje tečni prirodni gas
• Na udaru Amerike iranska "flota u senci"

Analitičari upozoravaju da snažna proizvodnja iz Sjedinjenih Američkih Država, Brazila, Gvajane i Argentine nadmašuje neujednačenu potražnju, što bi moglo da zadrži cene u rasponu od 50 do 70 dolara po barelu.

Pažnja tržišta usmerena je i na predstojeći sastanak OPEK+ zakazan za 4. januar, na kojem se, prema izvorima, ne očekuje dalje povećanje proizvodnje.

Dodatni pritisak na cene došao je i iz Sjedinjenih Američkih Država, gde je Američki institut za naftu prijavio rast zaliha sirove nafte od 1,7 miliona barela prošle sedmice.

Pad cena nafte doprinosi smanjenju inflatornih pritisaka, što ide u prilog centralnim bankama, ali istovremeno predstavlja izazov za proizvođače, posebno zemlje OPEK+ koje se u velikoj meri oslanjaju na prihode od izvoza energenata.