Stručnjaci su proučavali oko 500 osoba, od kojih je polovina imala moždani udar (šlog), a druga polovina akutni koronarni sindrom (česti oblik srčanih bolesti sa smanjenim dotokom krvi u srce zbog začepljenih arterija).
Ispitanike su podelili u dve grupe – one koji su pričekali 60 do 70 minuta nakon večere pa su išli na spavanje i one koji su odmah išli na spavanje. U drugoj grupi su ljudi imali 66 odsto veću šansu da dožive šlog, dok su osobe koje su pričekale između 70 i 120 minuta bile 76 odsto zaštićenije.
Osim toga, odlazak na spavanje barem sat nakon večere smanjuje rizik od akutnog koronarnog sindroma.
Refluks je, takođe, jedna od posledica suviše brzog odlaska u krevet nakon jela. U ležećem položaju se pogoršava situacija u kojoj se stomačna kiselina vraća u grlo, a dugoročne posledice su oštećenje sluzokože jednjaka.
Pojava gorušice i podrigivanje zbog ranog odlaska u krevet nastaju zbog tegoba s varenjem koje organizam ima u ležećem, opuštenom položaju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 10
Pogledaj komentare