Suočeni smo s „novim stepenom“ nadzora, a to je direktna infiltracija privatnih računara - napadom američkih vlasti na mrežu za sakrivanje identiteta računara zvanu Tor.
Tor je računarski program i korisnička mreža koja omogućava da zametnemo svoj trag na internetu. Umesto direktnog puta od izvora ka cilju, „Torovi“ paketi se internetom kreću kroz mrežu servera koja onemogućava da se otkrije koji server je poslao podatke, kao i kome su oni namenjeni, piše Dojče vele.
Svaka međustanica na tom putu „zna“ samo koja stanica joj je poslala paket, i kojoj stanici ona treba da ga preda. Nijedna stanica ne poznaje kompletan put kojim se paket kreće. Svaki sledeći paket dobija novu „maršrutu“ tako da informacije ne mogu da se otkriju traženjem određene matrice njihovog prenošenja; ona se stalno menja i zato je neuhvatljiva. Serveri koji služe kao „stanice“ u ovom procesu pripadaju dobrovoljcima koji podržavaju čitav projekat.
Mreža za strpljive
Mreža Tor postoji već godinama i funkcioniše sasvim legalno. Kao srazmerno mali program, Tor sadrži internet-pregledač i to Mozillin Firefox; obično se isporučuje na USB-stikovima i sa njih i startuje, tako da može da se koristi na bilo kom računaru bez ostavljanja tragova na čvrstom disku. Mana ovog sistema je sporo otvaranje internet strana: „Tor“ nije za nestrpljive korisnike i ljubitelje zahtevnih grafičkih i video prezentacija. Ali, to je prvi program koji je na relativno pristupačan način omogućio i takozvanim „običnim“, odnosno nestručnim, korisnicima da postanu anonimni za „uhode“ na internetu a da pri tome i razumeju kako to rade. Za one koji žele da ovaj program, ispitan na viruse, kupe zajedno sa USB-stikom, on košta između 20 i 30 evra.
Novi stupanj nadzora
Kit Aleksander (Foto: Beta/AP Photo/J. Scott Applewhite)
Međutim, sada je i Tor-mreža napadnuta a mestimično i iskidana. NSA je – verovatno po nalogu američke federalne policije FBI – korisnicima Firefox instalirala u pregledač mali špijunski program. Cilj programa je bio da razbije uslužnu mrežu Freehosting koja je svoje servere stavljala na raspolaganje mnogim anonimnim korisnicima. Među njima su i serveri namenjeni čuvanju poverljivih podataka novinara, naučnika ili takozvanih „zviždača“, a FBI tvrdi da je želela da razbije Freehosting zbog klijenata koji krše zakon – kao što su vlasnici internet prezentacija sa dečjom pornografijom. To je prvi poznat slučaj državnog nadzora potpomognutog tajnim instaliranjem špijunskog programa u opremu građana. Špijuniranje korisnika interneta se našlo na novom stupnju.
Ne sledi izvinjenje, nego - pretnja
U čitavoj aferi sa nadzorom, u kojoj etablirani mediji, pre svega britanski Gardijan, već dva meseca sistematski iznose informacije o sve obuhvatnijim sistemima nadzora nad građanima, nijedan organ vlasti ili neke od tajnih službi nije pokazao ni delić svesti o tome da radi nešto što je nelegalno, protivno ljudskim i građanskim pravima, ili nemoralno. Naprotiv: onima koji protestuju zbog nezakonitog zadiranja u privatnu sferu građana, otvoreno se preti. Šef NSA Kit Aleksander nedavno je rekao da svi koji šifruju svoju elektronsku poštu važe kao osumnjičeni za terorizam i preventivno registrovani. Aleksanderov prethodnik Majkl Hejden je pre nekoliko dana (6.8.) kako zviždače tako i ostale „aktiviste“ izjednačio sa teroristima.
Počelo „samogašenje“ servisa za e-poštu
Foto: Beta/AP Photo/Andre Penner
Nastavljen je, pa čak i pojačan, pritisak vlasti na firme koje vode „elektronske poštanske službe“, pa su prve takve firme počele da odustaju od posla zbog moralne dileme u kojoj su se našle. To je upravo učinio servis Lavabit, koji je, kako prenose neki mediji, verovatno koristio i sam Edvard Snouden. „Prinuđen sam da donesem tešku odluku – ili da postanem saučesnik u zločinu protiv američkog naroda, ili da se odreknem deset godina napornog rada i zatvorim Lavabit“, napisao je vlasnik Firme Ladar Levison na njenom internet portalu. On je dodao da o povodu za svoju odluku „ne sme da govori (…) iako je dvaput tražio dozvolu za to.“ I firma Sajlent serkl koja ima svoju elektronsku poštansku službu Sajlent mejl, postupila je isto, prenosi magazin Špigel. Vlasnik tog preduzeća je takođe na svojoj internet strani naveo da mu je milije da zatvori servis nego da rizikuje privatnu sferu svojih klijenata.
Samo vas gledamo…
Foto: Beta/AP Photo/Peter Steffen
Karakteristično za čitavu situaciju jeste i holivudsko stilizovanje Edvarda Snoudena kao „borca za slobodu“ ili „veleizdajnika“, već prema uglu gledanja, i istovremeno ignorisanje drugih potencijalnih „zviždača“, aktivnih ili bivših pripadnika tajnih službi. Iako su u pitanju desetine hiljada ljudi, među kojima neki rado govore za medije – priča se vrti samo oko Snoudena i počiva gotovo isključivo na njegovim iskazima. To je dosta tipično za metodu jednostavnog, tabloidnog slikanja stvari, prema kome u ovom trenutku američki predsednik Obama neće da se sastane sa ruskim predsednikom Putinom – kao što je planirao – zato što Putin štiti američkog zviždača Snoudena.
Onima koji takve slike, svetsku politiku ili priču o nadzoru kao najboljoj preventivi terorizma ne vide samo u crno-belim tonovima, jasno je poručeno: pazite šta radite - samo vas gledamo! Svest o stalnom nadzoru neumitno menja ponašanje građana. Veliki broj onih koji su neraspoloženi i nezadovoljni sada će dvaput razmisliti pre nego što tom nezadovoljstvu da oduška na internetu. Političari očigledno ne štite njihovo pravo na to. Akcije Velikog Brata će nailaziti na manji otpor – a to je za njega u ovom trenutku očigledno od velike važnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukob na Bliskom istoku – 52. dan. Očekuje se da će američka delegacija koju predvodi potpredsednik Džej Di Vens sutra ujutru stići u Islamabad, javila je Al Džazira, pozivajući se na obavešteni pakistanski izvor.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje samoproglašene Luganske Narodne Republike, prenela je Ria Novosti.
Srbija se suočava sa direktnim zahtevima Brisela da pošalje svoje trupe protiv Rusije, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
U najnovijoj u nizu objava na mreži "Truth Social", američki predsednik Donald Tramp saopštio je da Sjedinjene Države "dobijaju rat, i to sa mnogo razlike", uz tvrdnju da američka blokada Irana nanosi Teheranu ogromnu ekonomsku štetu.
Sukob na Bliskom istoku – 54. dan. Predsednik SAD Donald Tramp spreman je da odobri Iranu dodatnih tri do pet dana za prekid vatre. Iran je napao tri broda u Ormuskom moreuzu, a Revolucionarna garda zemlje saopštila je da su dva "zaplenila".
Rat u Ukrajini – 1.519. dan. Putin izjavio je da Rusija zna kako će se završiti vojna operacija u Ukrajini i poručio da će biti postignuti njeni ciljevi. Ukrajinske snage nastavljaju dronovima da napadaju rusku teritoriju.
Načelnik Vojne uprave Luganske oblasti Oleksij Harčenko odbacio je ruske tvrdnje da su moskovske snage u potpunosti zauzele ovu istočnu ukrajinsku regiju, navodeći da 14 naselja i dalje nije pod ruskom kontrolom.
Sukob na Bliskom istoku – 54. dan. Predsednik SAD Donald Tramp spreman je da odobri Iranu dodatnih tri do pet dana za prekid vatre. Iran je napao tri broda u Ormuskom moreuzu, a Revolucionarna garda zemlje saopštila je da su dva "zaplenila".
Rat u Ukrajini – 1.519. dan. Putin izjavio je da Rusija zna kako će se završiti vojna operacija u Ukrajini i poručio da će biti postignuti njeni ciljevi. Ukrajinske snage nastavljaju dronovima da napadaju rusku teritoriju.
Načelnik Vojne uprave Luganske oblasti Oleksij Harčenko odbacio je ruske tvrdnje da su moskovske snage u potpunosti zauzele ovu istočnu ukrajinsku regiju, navodeći da 14 naselja i dalje nije pod ruskom kontrolom.
Sastanak ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog može se održati samo radi finalizacije sporazuma, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Stručnjaci, među kojima je dr Džolin Brajten, navode da magnezijum može pomoći u smanjenju anksioznosti, poboljšanju sna i regulaciji stresa, posebno kod osoba sa njegovim nedostatkom ili hroničnim stresom.
Švedska istraživačica Almira Osmanović Thunström sprovela je eksperiment u kojem je izmišljena bolest "biksomanija“ postala deo odgovora AI alata poput ChatGPT-a i Geminija.
Iako su mahunarke poput pasulja i graška zastupljenije na našem podneblju, sočivo ima niz nutritivnih vrednosti zbog kojih ga najdugovečniji ljudi na svetu učestalo konzumiraju.
Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih faktora zdravog starenja, a pored fizičke aktivnosti i različitih vežbi pamćenja važnu ulogu ima i vitamin D.
Na desetogodišnjicu smrti Prinsa objavljena je njegova dosad neobjavljena pesma "With This Tear“, snimljena 1991, koja bi mogla biti deo novog posthumnog albuma.
BBC kritikuje novi biografski film "Majkl“ o Majklu Džeksonu, u kojem glumi njegov sestrić Džafar Džekson, ocenjujući ga kao bezličan i dramatično prazan prikaz pevačevog života koji izostavlja ključne kontroverze i fokusira se na hagiografiju.
Istraživači iz Španije i Japana izradili su prvi kompletan leksikon dela Don Kihot španskog pisca Migela de Servantesa, otkrivajući do sada neviđenu jezičku raznolikost u ovom klasiku španske književnosti, prenose španski mediji.
The President of the Republic of Serbia, Aleksandar Vučić, held a telephone conversation with the President of the European Commission, Ursula von der Leyen.
As tensions rise in the Strait of Hormuz, where ships have been attacked and reportedly seized by Iran, Pakistan is trying to keep hope alive that negotiations will continue.
NATO Secretary General Mark Rutte said in Ankara that the military alliance ‘will always do everything necessary to defend Turkey,’ a member state at which four Iranian missiles were fired last month.
Members of the National Assembly of Serbia, in the continuation of the session, are debating amendments to the Draft Law on the Establishment and Functioning of the System for Managing Cohesion Policy.
Jedan Beograđanin je na putovanju u Rumuniji doživeo pravi šok kada mu je vozačka dozvola oduzeta zbog prekoračenja brzine. Pored toga, dočekalo ga je još problema sa rumunskim propisima.
Komentari 11
Pogledaj komentare