Jasuši Akaši svedoči za Karadžića

Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši svedoči danas u korist odbrane Radovana Karadžića.

Izvor: Beta

Sreda, 24.04.2013.

09:12

Default images

Bivši predsednik Republike Srpske optužen je za genocid i druge zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Akaši, koji je bio specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan od januara 1994. do novembra 1995, već je svedočio u Haškom tribunalu, ali u odbranu hrvatskog generala Ante Gotovine u septembru 2009.

Svedok odbrane Jasuši Akaši izjavio je da su granatu, koja je na sarajevskoj pijaci Markale 1994. ubila i ranila desetine građana, mogle ispaliti obe zaraćene strane.

Po optužnici koja Karadžića (67), tadašnjeg predsednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njene vojske, tereti za terorisanje stanovništva Sarajeva, granatu je na Markale ispalila Vojska RS. U eksploziji jedne minobacačke granate, na Markalama je 5. februara 1994. poginulo 66 građana, a ranjeno je više od 140 osoba.

Japanski diplomata Akaši, tada specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju, svedočio je da ekspertska komisija, koju je formirao posle istrage, nije mogla tačno utvrditi koja je zaraćena strana ispalila granatu.

U komisiji su, po rečima svedoka, bila po dva eksperta iz zemalja naklonjenih Muslimanima, odnosno Srbima, a predsedavao joj je Kanađanin.

"Oni su zaključili da je granata mogla doleteti ili sa strane srpskih snaga ili sa strane snaga bosanske vlade. Zaključak komisije koji sam ja prihvatio bio je da je napad mogao doći sa obe strane", rekao je Akaši.

Izjavio je da mu je Karadžić, dan posle eksplozije, kategorično tvrdio da VRS nije ispalila granatu i da je to učinila Armija BiH.

Na sugestiju optuženog, koji se brani sam, Akaši je potvrdio da je, posle eksplozije na Markalama, Karadžić pristao na prekid vatre, ali da je vlada BiH "smatrala da to nije dovoljno i htela je povlačenje artiljerije" VRS oko Sarajeva.

Upitan da li je srpska strana - po sporazumu o uklanjanju artiljerije oko Sarajeva iz februara 1994. - imala pravo da povuče teško oružje iz centara za sakupljanje pod kontrolom Unprofora, u slučaju da bude napadnuta, Akaši je odgovorio: "To je bilo vaše shvatanje".

Svedok je izjavio i da lider bosanskih Muslimana Alija Izetbegović nije delio entuzijazam vođstva RS za pregovore koji su u to vreme bili zakazani u Ženevi. Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN rekao je da Unprofor nije mogao da utvrdi da li je bilo nedozvoljenih letova na aerodromu u Tuzli u februaru 1995. godine.

Karadžić je, kako je ranije najavio, očekivao da Akaši posvedoči i o "kršenju embarga UN za naoružavanje od strane država članica, koje su dostavljale oružje bosanskim muslimanima, kako je utvrđeno njegovom vlastitom istragom o navodnim 'crnim letovima' u Tuzlu u februaru 1995".

Na pitanje Karadžića kakva su bila saznanja UN o isporuci oružja i kojoj zaraćenoj strani je ono bilo namenjeno, Akaši je rekao da je bilo "mnogo nagađanja u vezi sa tim neproverenim letovima o kojima nisu podnošeni izveštaji".

"Za nas nije bilo načina da to utvrdimo i da znamo odakle su (avioni) došli", rekao je Akaši.

Akaši je rekao i da su dešavanja na tuzlanskom aerodromu bila tema, kako je naveo, dugih i kompleksnih razgovora sa bosanskim premijerom Harisom Silajdžićem i predsednikom Alijom Izetbegovićem.

Karadžić mu je predočio i protestno pismo generala Ratka Mladića od 25. februara 1995. u vezi sa zlouopotrebama na tuzlanskom aerodromu, a Akaši je rekao da je "uglavnom znao za pritužbe, ali da se ne seća protesta generala Mladića".

Bivši predsednik RS optuzen je za genocid i druge zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Akaši je u jutrošnjem delu suđenja rekao da su granate na sarajevskoj pijaci Markale 1994. mogle ispaliti obe zaraćene strane.

Akaši, koji je bio specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan od januara 1994. do novembra 1995, rekao je da je posle napada na Markale, u kome su 66 osobe ubijene, a 140 ranjeno, oformio ekspertsku komisiju koja je trebalo da utvrdi koja zaraćena strana je ispalila minobacački projektil.

On je naveo da je komisiji bilo teško da utvrdi odakle su granate došle. Komisiju je činilo pet balističara - dva iz zemalja prijateljski nastrojene muslimanima, odnosno Srbima, dok je predsednik komisije bio Kanađanin, kao predstavnik neutralne zemlje.

"Zaključak, koji sam ja prihvatio, je da je projektil mogao doći sa obe strane - bosanskih Srba ili bosanske vlade", naveo je Akaši.

Karadžića optužnica tereti za terorisanje stanovništva Sarajeva, a, prema optužnici, granatu je na Markale 5. februara 1994. ispalila Vojska RS.

Akaši nije želeo da direktno odgovori na Karadžićevo pitanje kojim stranim i domaćim silama nije odgovaralo da se okonča rat u BiH, rekavši da nije u mogućnosti da to učini i da je mnogo faktora uticalo na to da se rat vodi.

Na Karadžićevu konstataciju da su muslimani imali strategiju da napadnu iz zaštićenih zona ili sa "osetljivih mesta", poput bolnica i škola, kako bi isprovocirali odgovor srpskih snaga, Akaši je rekao da "nije siguran da može da se složi, kao i da li to može da se primeni na sve konkretne situacije".

"Kršenja je bilo na obe strane", rekao je Akaši i na isti način prokomentarisao Karadžićeve reči da Armija BiH nije sprovodila dogovore o prekidu vatre.

Karadžić je rekao svedoku da nikada sa Pala nije otišao ''praznih ruku'', a Akaši se nije potpuno saglasio s tim i dodao da mu nikad nije bilo dozvoljeno da poseti Banjaluku.

"To je bio stalni uzrok moje frustracije", rekao je Akaši. Karadžić je koristio tokom ispitivanja Akašijevu knjigu u kojoj je on izneo svoja iskustva tokom oružanih sukoba u BiH.

On je upitao svedoka da li se seća da je rukovodstvo bosanskih Srba bilo puno entuzijazma u pogledu mirovnih pregovora u Ženevi, dok druga strana nije, Akaši je potvrdno odgovorio, dodajući da je u depešama to i pisao.

Na pitanje o tome kako je izgledala ravnoteža vojnih snaga u Bosni, japanski diplomata je rekao da se ona stalno menjala.

"U početku su snage bosanskih Srba imale nadmoć, u jednoj fazi kontrolirale su 70 posto teritorije BiH. Ali pri kraju sukoba, negde posle 1994, a svakako tokom 1995, ravnoteža se menjala u prilog strane bosanskih i hrvatskih vojnih snaga", rekao je Akaši.

On je dodao da su bosanski Srbi želeli dugotrajnije prekide vatre, dok je strana bosanske vlade bila protiv bilo kakvog dugoročnog zamrzavanja situacije na terenu.

Karadžić je citirao delove iz Akašijeve knjige u kojoj je on naveo da su vlasti BiH u početku htele multinacionalnu državu, ali da je ''sada vrlo jasno da žele da formiraju muslimansku državu''.

On je upitao Akašija da li se seća njegove izjave da su Srbi spremni na predaju teritorije u zamenu za mir, a Akaši je potvrdno odgovorio.

Japanskom diplomati ovo nije prvo svedočenje pred Tribunalom jer je on u septembru 2009. takođe dao iskaz kao svedok odbrane na suđenju hrvatskom generalu Anti Gotovini.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: