Patrik Robinson u Zagrebu

Robinson je danas u Zagrebu razgovarao sa hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.

Kosorova je navela da Hrvatska smatra da je od najveće važnosti da Mladić i Hadžić budu uhapšeni i dovedeni pred sud.

Ona je rekla da je zadovoljna činjenicom da je Hrvatska, za vreme članstva u Savetu bezbednosti UN, aktivno doprinela svim raspravama o izlaznoj strategiji Tribunala.

Na sastanku se razgovaralo i o budućnosti arhive Haškog tribunala i drugim temama vezanim za izlaznu strategiju, navodi se u saopštenju iz vladinog kabineta.

Robinson se prethodno sastao s predsednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, na čiji poziv je došao u trodnevnu posetu Hrvatskoj.

"Konačnu ocenu o saradnji neke zemlje s Haškim sudom, pa tako i Hrvatske, donosi tužitelj Tribunala", rekao je Robinson.

Tema razgovora sa sudijama Vrhovnog suda bilo je nasleđe suda i ideja osnivanja informativnih centara u zemljama regiona, rekao je Robinson novinarima nakon susreta, navodeći da je sastanak bio vrlo otvoren.

On je najavio je da će u septembru u Hagu biti održana konferencija o globalnom i institucionalnom nasleđu Haškog tribunala i da će se tog meseca održati i sastanak u Sloveniji, na kome će se detaljnije razmatrati ideja o osnivanju informativnih centara.

"Složili smo se da je najteži izazov, kako za sud u Hagu, tako i za sudove u Hrvatskoj, kada je reč o ratnim zločinima kako ubrzati suđenja, a da pritom ostanu pravedna", rekao je Robinson i naveo da se upravo radi na tome da se svi zapisnici prepišu, odnosno da se snimljena svedočanstva na Haškom sudu zapišu i na jezicima BiH, Hrvatske i Srbije.

Hrvatin je izjavio da su u razgovoru dotaknuta brojna profesionalna pitanja.

"Ono što smo želeli razjasniti i naglasiti jeste upravo naša težnja da svi krivični postupci, a naročito oni za najteža krivična dela, u koja ulaze i suđenja za ratne zločine, trebaju biti provedeni pred nepristranim i nezavisnim sudom i pred stručnim sudijama", rekao je on i ukazao na veliku važnost ubrzanja tih postupaka.

Razgovaralo se o konkretnim mogućnostima korištenja dokumentacije koju Haški sud prikuplja, kao i o specijalizovanim sudovima.

Hrvatska ima četiri specijalizovana suda za ratne zločine, odnosno četiri županijska suda koji imaju specijalizovane sudije i koji, po oceni Hrvatina, taj posao dobro obavljaju.