Države članice Unije bi trebalo da se danas dogovore ko će biti prvi predsednik EU, visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku i generalni sekretar Saveta ministara EU. Izbor evropskih lidera nalaže Lisabonski ugovor o reformi EU koji stupa na snagu 1. decembra.
Važne zemlje članice Unije, kao što su Francuska i Nemačka bi htele da predsednik EU bude ličnost sa upravljačkim i međunarodnim iskustvom, s prvenstvenim zadatkom da usaglašava stavove zemalja članica u odnosu na svetska pitanja i partnere.
Među izvorima iz EU se tvrdi da bi predsednik ipak trebalo da bude više "tehička", a ne ličnost sa nekim harizmatičnim ugledom u odnosu na lidere Unije i vođe ključnih svetskih zemalja.
Prema nezvaničnom dogovoru glavnih političkih formacija u Evropi, demohrišćana i socijalista, predesednik Evropske unije treba da bude političar sa desnice a šef diplomatije socijalista.
Zato se i čini logičnim da je belgijski premijer
Herman Van Rompuj, demohrišćanin, i dalje viđen kao glavni kandidat za prvog predsednika Unije, dok prilična neizvesnost vlada oko toga ko bi mogao doći na mesto šefa diplomatije.
Zvanično u trci za to mesto ostaje bivši italijanski premijer
Masimo D’Alema, kome naročito Poljska i druge istočnoevropske članice zameraju što je bio komunista.
Ostali najviše spominjani kandidati za predsnika EU su
holandski premijer Jan Peter Balkenende i
luksemburšli premijer Žan Klod Junker, ali je u prvi plan naglo izbila i
bivša predsednica Letonije,
Vaira Vike Frajberg, čija je prednost što je žena.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 2
Pogledaj komentare