"To potvrđuju reakcije na finansijskom tržištu, jer je nakon sklapanja sporazuma sa MMF-om došlo do pada prinosa na državne obveznice, do povećanja traženje za dinarom i posledično do njegovog jačanja", rekla je Tabakovićeva.
Ona je na međunarodnoj konferenciji "Ekonomsko upravljanje u Evropi i proces pristupanja Evropskoj uniji: koja je uloga centralnih banaka?" istakla da je jedan od najvažnijih pozitivnih efekata primene mera dogovorenih sa MMF-om smanjenje budžetskog deficita u prvom kvartalu ove godine i da su očekivanja da će takav trend biti nastavljen.
"Poslednji podaci o ekonomskoj aktivnosti ukazuju na njen opravak krajem prethodne i početkom ove godine, pre svega zbog rasta izvoza", istakla je Tabaković.
Program sa MMF-om, po njeni rečima, ima tri ključna cilja - održivost javnih finansija kroz fiskalnu konsolidaciju, povećanje stabilnosti finansijskog sektora i jačanje konkurentnosti privrede i ekonomski rast, sprovođenjem struktrurnih reformi.
"NBS i Vlada Srbije smatraju da su preduslovi za održiv ekonomski rast u srednjem periodu oporavak privrede, stabilne javne finansije i povoljnije ekonomsko okruženje, rast investicija i zaposlenosti, ispunjavanje standrada na putu evrointegracija", navela je Tabaković.
Skupu koji organizuje NBS u saradnji s Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) prisustvuju predstavnici centralnih banaka Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Turske, zatim centralnih banaka zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, kao i predstavnici Evropske centralne banke, Evropske komisije i nadležnih institucija Srbije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare