Jedan čist dosije za dve plate

Državni činovnici Ministarstva privrede, koji odlučuju o sudbini firmi u kojima su propale privatizacije, sede i u njihovim organima upravljanja, piše Politika.

Srbija

Izvor: B92

Subota, 19.07.2014.

15:47

Default images

Ministarstvo privrede imenovalo je osam svojih zaposlenih radnika u organe upravljanja preduzeća u restrukturiranju.

To samo po sebi ne bi bilo ništa neobično da ti isti ljudi kao službenici u tom istom ministarstvu ne rešavaju sudbinu baš tih preduzeća.

Pišu akta iz delokruga Ministarstva privrede, nadziru rad Agencije za privatizaciju, ali im to ne smeta da istovremeno sede u nadzornim i upravnim odborima i skupštinama preduzeća u kojima su poništene privatizacije i koja čekaju kupce. I za to, uz redovnu platu na poslu koji redovno obavljaju, primaju i mesečnu nadoknadu.

U Ministarstvu privrede kažu da visinu te naknade utvrđuje skupština preduzeća ili akcionara i da je ona obično u visini republičkog proseka, što je oko 43.000 dinara. Dodaju da su te isplate dosta neredovne i da niko iz Ministarstva ne insistira na njihovoj isplati s obzirom na stanje u ovim preduzećima.

Upitani, koje kriterijume primenjuju kada predlažu svoje službenike u organe upravljanja preduzeća, u Ministarstvu odgovaraju da su to stručnost, posvećenost poslu i upućenost u problem konkretnog preduzeća, kao i čist dosije državnog službenika.

Ko je sve od državnih službenika imenovan u upravljačke strukture preduzeća u restrukturiranju može se videti u ličnim kartama tih preduzeća na sajtu Ministarstva privrede. Budući da je od njihovog objavljivanja do danas prošlo neko vreme, da su se promenili ministri i njihovi saradnici, od Ministarstva privrede smo tražili da nam dostavi tačne informacije o državnim službenicima koji su trenutno angažovani u nadzornim odborima i skupštinama.

Prema podacima koje ima Politika reč je uglavnom o savetnicima i među njima najviše funkcija ima Goran Batak. Član je nadzornih odbora "Magnohroma” – Kraljevoi "Dragana Markovića” – Beograd. Imenovan je takođe i u skupštinu Fonda "Ineks intereksport”. To preduzeće ima u upravnom odboru još jednog člana iz redova ovog ministarstva. Reč je o Aleksandru Voštiću.

Tamara Stajković je članica dva nadzorna odbora – "Prve petoletke promet” i "Prve petoletke industrije pneumatika” – Trstenik. Dve funkcije ima i Zoran Tadić. On je član skupštine "Železare Smederevo” u kojoj radi volonterski i član je nadzornog odbora FRA – Čačak.

Apanažu ne prima Aleksandar Milunović, kao član Skupštine Fap-a – Priboj.

Sa po jednom funkcijom u preduzećima u restrukturiranju su Mišela Nikolić, doskorašnja pomoćnica ministra privrede, kao članica Skupštine "Internacionala CG”, Dušan Vuković, član je u Nadzornom odboru MSK – Kikinda i Milica Mandić, predsednica Skupštine u preduzeću "Sava Tent” – Obrenovac.

U Ministarstvu privrede naglašavaju da su ovi državni službenici u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, angažovani u organe upravljanja preduzeća u restrukturiranju na osnovu rešenja vlade, kao i odlukom skupštine preduzeća.

U pisanom odgovoru "Politici” naglašavaju da su javni svi podaci o službenicima, koji su članovi organa upravljanja u preduzećima u restrukturiranju i mogu se naći na sajtu Agencije za borbu protiv korupcije. Međutim, tamo nema ažuriranih imovinskih karata, jer službenici često nisu ni prijavili imovinu i funkcije. Jedna od malobrojnih koja je to učinila je Mišela Nikolić . Ona je navela da za članstvo u Skupštini "Internacionala CG” prima 58.000 dinara. To isto je učinio i Aleksandar Voštić. Prijavio je da kao državni službenik prima 63.200 dinara, da kao član Nadzornog odbora u Fondu "Ineks intereksport” prima 63.158 dinara i da u Akcijskom fondu mesečno dobija 33.000 dinara.

Na pitanje da li Ministarstvo privrede smatra da državni službenici treba da budu u organima upravljanja preduzeća u restrukturiranju i nije li to sukob interesa zbog nadležnosti koje imaju u tim preduzećima, a posebno kada krene proces privatizacije po novom zakonu, oni odgovaraju:

"Vlada Srbije imenuje, preko resornog ministarstva, svoje predstavnike u organe upravljanja preduzeća u restrukturiranju budući da je potrebno, zbog problema u kojima se nalaze, da ima uvid u poslovanje ovih preduzeća, ali i mogućnost kontrole. Vlada ima interes i pravo da, preko predstavnika u organima upravljanja, kontroliše poslovanje ovih preduzeća s obzirom na to da im pomaže subvencijama i drugim vidovima pomoći”, navode u Ministarstvu privrede.

Oni ističu da se prilikom imenovanja bilo kog člana nadzornog ili izvršnog odbora traži saglasnost Agencije za borbu protiv korupcije. Ovo telo daje ocenu da li je predloženo lice u sukobu interesa ili ne i sud ovog tela Ministarstvo ne dovodi u pitanje.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, međutim, smatra da su ovi službenici u debelom sukobu interesa i zakonski i moralno. Tvrdi da im nije mesto u organima upravljanja preduzeća u restrukturiranju.

Kao državni činovnici odlučuju o svemu i naravno da će im biti bliže preduzeće u čijem nadzornom odboru sede. Pri dodeli subvencija, na primer, sigurno će gledati da ih daju svojoj firmi, to jest onoj u čijim organima upravljanja se nalaze. Oni bi kao državni službenici trebalo da budu nepristrasni. Kako da budu takvi prema preduzeću u kome dobijaju apanažu? Zato bi trebalo prvo ukinuti naknade u nadzornim odborima, jer bi se tada tačno iskristalisalo ko u njima sedi zbog para, a ko zato što nešto zna i hoće da pomogne – kaže Savić i predlaže da se članstvo u nadzornim odborima vremenski ograniči i poveri isključivo profesionalcima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: