"Taj talas krize je znatno bliži i utoliko jači jer dolazi sa onih tržišta sa kojima smo izuzetno povezani, odnosno italijanskog i grčkog tržišta", rekao je on.
Prema rečima Đogovića,
tokom sledeće godine se mogu očekivati smanjeni kreditni plasmani i moguće povlačenje dela likvidnih sredstava poslovnih banaka ka maticama, kao i opadanje inostrane tražnje i sa tržišta evrozone, odnosno Evropske unije.
"To će usloviti smanjenje uposlenosti proizvodnih kapaciteta, odnosno opadanje proizvodnih i izvoznih aktivnosti, a to će svakako produkovati dalji rast broja nezaposlenih. Imaćemo tešku sledeću godinu, koja je još i izborna, tako da ni nova vlada neće moći da u značajnijoj meri amortizuje te udare", rekao je saradnik IZIT-a.
Prema rečima Đogovića, Srbija se već duže nalazi u ekonomskoj i opštoj društvenoj krizi čije su dve osnovne konstante preglomazna administracija i pravosuđe.
"Te dve konstante produkuju bujanje mita i korupcije i u skladu sa tim boje tamnim koloritima poslovnu klimu u Srbiji, što predstavlja prepreku za značajniji i zakonomerniji trend priliva diretnih stranih investicija, jako potrebnih za proces reindustrijalizacije srpske privrede", rekao je on.
Đogović je istakao da rešenja za izlazak iz te teške situacije postoje i da se ona odavno ukazuju kreatorima ekonomske politike, ali da očigledno ne postoji dovoljno političke volje da se krene u transformaciju javnog sektora.
Transformacija administracije na svim nivoima, kako je naveo, dovela bi i do smanjenja "šume papirologije i nevidljivih kabinetskih ruku" odnosno mita i korupcije, dok bi transformacija javnih i podržavljenih preduzeća dovela do smanjenja subvencije i oslobađanja tog novca za neke infrastruturne investicije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare