"Čim potpišu ugovor, radnicima će leći uplate, a preduzeća će državi vraćati ovaj dug u naredne četiri godine uz grejs period od godinu dana", kaže za Blic Radmila Bukumirić-Katić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike. Prema njenim rečima radi se o 300 do 400 preduzeća, i oko 30.000 zaposlenih, mada još ne postoje konačne brojke.
Kolika god da bude računica, država će svima povezati staž od 1. januara 2004. do 30. juna 2009. godine. Iz Poreske uprave dobili smo podatak da je dug za neplaćene doprinose za PIO bio poslednjeg dana maja 59 milijardi dinara, naglasila je ona.
Poreska uprava će izvršiti obračun, usaglasiti ga sa fondom PIO, obračunati kamatu i poslodavac će posle toga potpisati ugovor sa Ministarstvom finansija. Čim potpiše ugovor, država će uplatiti novac, a poslodavac će to vraćati. Zajam će otplaćivati kvartalno, a kamata će biti u visini eskontne stope NBS koja je u ovom trenutku 8,5 odsto.
Naravno, moraće da stavi i hipoteku kao sredstvo obezbeđenja i dve blanko menice.
Ukoliko poslodavac potpiše ugovor sa Ministarstvom finansija i posle isteka grejs perioda se ispostavi da ne može da vraća dugove, onda će kao prinudno sredstvo ići konverzija odnosno naplata sredstava obezbeđenja.
Prema njenim rečima jedan presek je do 1. septembra 2004. kada su se doprinosi za penzijsko uplaćivali na osnovu stepena stručne spreme, a posle toga u odnosu na prosečnu platu i osnovice za minimalnu zaradu. Za ona preduzeća koja su uplaćivala plate a nisu doprinose, osnovica će biti isplaćena zarada. Za one koja nisu plaćali ni plate, osnovica na koju će se platiti doprinosi biće minimalna zarada.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare