NBS: Referentna kamata 16,5 odsto

NBS je smanjila referentnu kamatnu stopu za 1,25 procentnih poena na 16,5 odsto, ali i upozorila na rast regulisanih cena od 7,2 odsto u prvom tromesečju 2009.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 22.01.2009.

10:42

Default images

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da je smanjenje referentne kamatne stope kratkoročno i da je za sada uticaj dezinflatornih pritisaka jači od inflatornih. On je međutim, upozorio da će smanjenje restriktivnosti NBS zavisiti pre svega od karaktera fiskalne politike i politike cena koje su pod ingerencijom Vlade Srbije.

Na pitanje kakvi će biti efekti smenjenja referentne kamatne stope, Jelašić je kazao da očekuje da banke na to reaguju smanjenjem kamatnih stopa, ali je podsetio da i na svetskom finansijskom tržištu smanjenje osnivnih kamata centralnih banaka nije dovelo do značajnog pojeftinjenja kamata zbog povećanja rizika i da to treba imati u vidu.

"Banke na osnovu smanjenja referentne kamatne stope sada više od NBS neće primati 17,75 nego 16,5 odsto. Na osnovu toga će verovatno još jednom razmisliti da li će biti u većoj meri spremne da odobravaju kredite, mi se nadamo pre svega privredi", objasnio je Jelašić.

Jelašić je kazao da se na osnovu poskupljenja koja je Vlada Srbije odobrila u prvom tromesečju, očekuje rast regulisanih cena od 7,2 odsto i podsetio da je NBS sa vladom potpisala Memorandum prema kojem bi ukupan rast potrošačkih cena trebalo da iznosi između 11 i 15 odsto na godišnjem nivou.

Samo u prvom tromesečju rast iznosi već pola od toga, ukazao je on i dodao da je na to uticalo povećanje naftnih derivata od 13,2 odsto, komunalne 8,1, PTT usluge sa 10,6 procenata, saobraćajne usluge 3,2, cigarete 15 i lekovi sa 10 odsto.

Ukoliko bi vlada odobrila traženo povećanje električne energije od oko 20 odsto, to bi značilo da država nema prava ni na jedno poskupljenje od aprila do kraja godine, odnosno da je ispunila predviđeni iznos rasta cena pod njenom kontrolom, upozorio je Jelašić.

Održanje inflacije u ciljanom rasponu od 6 do 10 odsto biće moguće jednio ako Vlada ispuni svoj deo dogovora o povećanju cena proizovda koje su pod njenom kontrolom najviše do 13 plus, minus dva odsto, naveo je Jelašić.

Guverner centralne banke je upozorio da je probijanje tog dogovora sa vladom o ograničenom rastu potrošackih cena najveći rizik za odstupanje od programa Srbije sa MMF-om.

Drugi rizici su manji rast BDP- a od predviđenih 3,5 odsto, što sa sobom povlači smanjenje prihoda, a samim tim i najvažnije pitanje a to je održavnje deificitaa na 1,75 odsto.
Prema analizi NBS, u poslednjem kvartalu 2008. godine rast BDP- a je dva odsto i da to pokazuje da će biti teško dostići planirani rast od 3,5, naveo je Jelašić, ističući da ipak treba sačekati zvaničnu statistiku.

Planriani deficit tekućeg platnog bilansa iznosi 16,1 odsto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi dinara, a njegovo finansiranje je veliki rizik za program sa MMF. Zaduživanje radi naknade deficita će morati da se izvrši iz dva izvora - stranim invesricijama od 1,7 milijardi evra i zaduživanjem države ili iz deviznih rezervi sa 3,9 milijardi evra.

Ako se ne izborimo sa svim tim izazovima, a želimo da održimo neki privredni rast, vlada će morati da promeni strukturu izdataka u budžetu u korist infrastrukturnih investicija ili će prilagođavanje morati da ide na slabljenje dinara i devznih rezervi.

Jelašić je podsetio da bi povlačenje sredstava od MMF-a značilo da se ne ispunjava ni jedna stavka aranžamana sa tom institucijom.

"Povlačenje novca od MMF-a značilo bi da ne dostižemo planirani rast BDP-a, da nema dovljnog priliva kapitala ida na adekvatan način ne možemo da finansiramo deficit", rekao je Jelašić-

Referentna kamatna stopa NBS od 17,75 odsto važila je od 3. novembra.

Prethodno je Monetarni odbor referentnu kamatu povećavavao 29. maja sa 15,25 na 15,75 odsto, 24. aprila za 0,75 procentnih poena na 15,25 odsto i 13. marta za tri procenta poena sa 11,5 na 14,5 odsto.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz
obavezu da ih u odredjenom roku otkupi uz kamatu.

Najniži nivo referentna kamatna stopa je dostigla krajem oktobra 2007. godine kada je iznosila 9,5 odsto, dok je najviši nivo od 18 procenata imala u septembru 2006. godine, kada je i uvedena.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

6 d

Podeli: