Prošle nedelje je srpskim medijima odjekivala radosna vest: država kreće u borbu protiv monopola! A niko od novinara da se upita – čemu borba, kad samo treba spustiti carine pa da najveći broj monopola sam od sebe nestane? To jest, kad su ih već stvorili tim svojim propisima, zašto ih se na isti način ne oslobode?
Autor: Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta BU, članica CLDS-a
|
Izvor: Politika
Setimo se samo kako je ogromni izvor bogatstva Bogoljuba Karića bila ona jedna (jedina) izdata licenca za mobilnu telefoniju. Pa je linija koštala sedam-osam hiljada ondašnjih maraka, moglo mu se – bio je monopolista.
A u to isto vreme u Engleskoj je linija koštala tek nekih pedesetak maraka, pa ti vidi kakav je to monopol bio i koliki su tu pljuštali profiti, čak i kasnije, kada je cena polako počela da pada! Da stvar bude još smešnija, sa padom cene broj pretplatnika je rastao, tako da je profit „Mobtela” iz dana u dan bivao sve veći...
Ali ni novinari tada nisu bili kao ovi današnji. Da je tada iz vlade procurila vest država kreće u borbu protiv monopola u mobilnoj telefoniji, čak da je to i sam Milošević izjavio, ne znam stvarno koji bi novinar (uključujući one režimske) tako svečano i tako radosno izveštavao o tome, a barem kroz polovinu medijske scene bi se provuklo ono otrovno pitanje – pa zašto ne izdate još jednu-dve licence pa da taj monopol otpadne sam, kao zrela kruška?
I odgovor smo svi znali – nema tog monopoliste koji nije istovremeno i donator vladajuće partije, te ukidanje monopola za vlast nije baš mudar potez. Monopol će lako nestati, ali čime će onda drugovi (i drugarice) da pune svoju partijsku kasu, pitamo se?
Danas je, naravno, sve drugačije – pošto nema Miloševića. Sada država čuva monopole tek onako, za ukras. A mediji nas uveravaju da je država konačno krenula u rat protiv monopola i samo treba da istraju na tom putu, koji je, naravno, trnovit i dug. Dobri političari ulaze u rat sa zlim monopolistima – to tako lepo zvuči, kao da smo u terminalnom odeljenju neke psihijatrijske klinike.
Da stvar bude još tužnija, ni u onim retkim slučajevima kada sami tajkuni i monopolisti progovore, niko iz medija dalje tim tragom da krene. Tako je pre neki mesec progovorio Milan Beko, rekavši nekome u pero da su tajkuni zapravo najveći deo bogatstva stekli posle 5. oktobra 2000. godine, a da se niko iz medija na to nije nadovezao.
Kao da je to neka vest – koga su, kada i kako tajkuni „kupovali“ posle 5. oktobra i šta se sve od zakona u Srbiji ne sprovodi samo zato što bi to tajkunima zagorčalo život.
A na čuvenu Bekovu izjavu Ako smo uopšte nečiji tajkuni, pre smo Đinđićevi, Koštuničini i Tadićevi nego Miloševićevi, mediji su potpuno ispravno reagovali – ćutanjem. Jer, šta tu ima da se istražuje, kakav je ovo uopšte trag, kad dobro znamo da je tu jedini kriv Milošević koji je tajkune svojim rukama posadio u srpski privredni ambijent.
Pa da. Jedino je šteta za sve one posthumne partijske priloge koje mu tajkuni u neznanju i dan-danas uplaćuju i koje verovatno niko još nije ni pokupio...
Ni stvaranje novog monopola za novinare nije vest, a za ovu tvrdnju imam i dokaz. Na prošlonedeljnom skupu posvećenom monopolima, na kome stvarno nije bilo medija koji nije prisustvovao, jedan je privrednik do detalja opisao kako je Ministarstvo poljoprivrede tokom 2008. godine stvorilo novi monopol u prodaji đubriva.
To su uradili tako što je ministar Dragin ukinuo (evropsku) praksu po kojoj se subvencije uplaćuju direktno seljacima na račun, i izabrao jednu jedinu (!) firmu kojoj uplaćuje sav taj iznos subvencija – a onda ta firma prodaje jeftinije đubrivo. Na stranu to što sada seljaci više ne mogu da biraju ni cenu ni kvalitet đubriva, možda to stvarno i nije neka vest, evo, priznajem.
Ali, ako toliko novinara na tom skupu čuje kako je taj novi monopolista istisnuo 1.673 mala preduzeća koja su se bavila ovim poslom, zar to nije vest? Niti je vest da je time preko 6.700 duša onemogućeno da radi, dok na drugoj strani ta jedna jedina firma (izvesna Viktorija grupa) ubira sav profit, pa zar ni to nije ni senzacija, ni vest, ni ništa?
Danima su mediji prenosili izveštaje sa tog skupa posvećenog monopolima, nema tog nesrećnika koga nisu citirali, samo ovoga čoveka niko, ali baš niko u medijima nije citirao. Nije to za naše novinare vest, kažem vam ja.
A ovamo, teorijski, mediji su četvrti stub demokratije. Što znači da će kad svi zataje (i sudstvo, i parlament, i vlada) upravo novinari biti ti koji će nam otkriti šta se u tom mraku zaista dešava. Pa ćemo onda, recimo, saznati čiju to partijsku kasicu-prasicu puni ovaj novi monopolista. Ili ćemo shvatiti i sami da je stvar čista kao sunce – kao što izgleda i jeste.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Narodna Republika Kina je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog plana Evropske unije (EU) da u javnim nabavkama favorizuje domaće kompanije, ocenjujući da to stvara barijere za investicije i institucionalnu diskriminaciju, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuški moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Venecuela je danas potpisala višemilionski ugovor o prodaji do 1.000 kilograma polupročišćenih zlatnih poluga ("dore") trgovačkoj kompaniji Trafigura za američko tržište, a isporuku će obezbediti državna rudarska kompanija Minerven.
Rajnmetal (Rheinmetall) će preuzeti 51 odsto udela u kompaniji DOK-ING, dok će osnivač i dosadašnji jedini vlasnik, Vjekoslav Majetić, zadržati preostalih 49 odsto.
Globalna finansijska tržišta danas su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija.
U poslednjih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za gotovo deset odsto u poređenju sa prethodnim petogodišnjim periodom. To proizlazi iz novog izveštaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira – SIPRI.
Hrvatska ima dovoljno semena i đubriva za prolećnu setvu, ali se ne zna koliko će đubrivo koštati jer je gas koji se koristi u njegovoj proizvodnji znatno poskupeo, rečeno je na konferenciji za novinare o prolećnoj setvi.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je u pismu zatražio od predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da obustavi sve sankcije ruskim energentima, jer je to potrebno da bi se zaustavio rast cena sirove nafte u Mađarskoj i EU.
Cene nafte danas su se vratile na ispod 100 dolara po barelu nakon što su skočile na otvaranju, jer su glavni proizvođači sa Bliskog istoka počeli da smanjuju proizvodnju nakon poremećaja transporta u Ormuskom moreuzu.
Britanski influenser koji živi i radi u Dubaiju priznao je da je mnogo više zabrinut zbog novčane ili zatvorske kazne zbog objavljivanja "pogrešnog" nego zbog smrtonosnih raketa.
Mnogi stranci zbog rata na Bliskom istoku napuštaju Dubai, zbog čega sve više kućnih ljubimaca ostaje napušteno, a azili za životinje suočavaju se sa velikim pritiskom i finansijskim problemima, piše "Dejli mejl".
Stručnjaci upozoravaju da iza umora, razdražljivosti i pada koncentracije tokom ovih meseci stoji biološki fenomen poznat kao "prolećni umor“, koji nastaje zbog prilagođavanja organizma na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Gojaznost je bolest i tako se tretira u naučnim medicinskim krugovima, stoga ne čudi što osim preparata postoje inovativne metode i pristupi u gubljenju kilaže.
Rekreativno korišćenje narkotika kod mlađe populacije može za više od 100 odsto da poveća rizik od moždanog udara, objavljeno je u naučnoj studiji koju je sproveo britanski Univerzitet Kembridž.
Zbog primećenih neispravnosti sa hrvatskog tržišta se privremeno povlače sve serije leka Zoltex 40 mg praška koji se koristi kao rastvor za inekcije, saopšteno je danas iz firme Belupo i Agencije za lekove i medicinske proizvode (HALMED).
Triler "Dvostruki rizik" iz 1999. godine ponovo je privukao veliku pažnju publike, a sad je na trećem mestu najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji.
Sastav Gospon Tamburaši, kojem je ime dao Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava Centra, sa najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Komentari 3
Pogledaj komentare