On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna i da bi samo u retkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekciona sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.
"Ali takva pojava nije primećena kod virusa", rekao je Noblok.
Osnovni sastojak većine dezinficijenasa je alkohol. "Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa."
Štaviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, izrazito se dobro podnose i neće izazvati reakciju kože.
Otprilike 15.000 zaposlenih u Univerzitetskom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smeni.
"Izrazito retko dolazi do netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posledica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje", kaže nemački stručnjak.
Hirurzi, objašnjava Noblok, pre operacija dezinfikuju ruke tri minuta. "Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posledica."
Napominje i da je dezinfekcija ruku alkoholom verovatno bolja za kožu od prečestog pranja sapunom.
I nemačko dermatološko društvo savetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare