Švajcarac se, gostujući u podkastu Endija Rodika, osvrnuo na brzinu terena na najvećim turnirima, koja, kako kaže, ide u prilog Špancu i Italijanu.
"Razumem logiku kojom se vode organizatori turnira, pravljenje sporije podloge, jer slabiji igrač mora da udara izuzetno sjajne udarce da bi pobedio Sinera, dok ako je teren brz, može možda da pogodi nekoliko u pravo vreme i pobedi", rekao je Federer i dodao:
"Dakle, direktori su u fazonu: 'Nekako mi se više sviđa da Siner i Alkaras igraju u finalu", kazao je Rodžer, poznat po prilično oportunističkom stavu za teniska pitanja, barem do sada.
Sa ovim stavom ubrzo je saglasan bio i Aleksander Zverev, koji je istakao da više nema razlike među terenima, bez obzira koja je podloga u pitanju.
Federer said this 2 weeks ago and guess what Shanghai Court speed went down from 42.4 last year to 32.8 (one of the slowest HCs)
Federer has been spot on calling out the establishment using court speeds to help Sinner…
Alkaras nije imao prilike da odgovori na ove "optužbe", ali Siner jeste – i ostao pomalo zatečen.
"Vau... iskreno, ne znam šta da kažem na to. Karlos i ja ne pravimo terene, to nije naša odluka. Samo pokušavamo da se prilagodimo svakoj situaciji. I dalje imam osećaj da je svaka nedelja barem malo drugačija", rekao je Siner.
Poslednje odigrani masters, u Šangaju, moglo bi se reći da ide u prilog Rodžerovoj teoriji. Ali, da li je ona tačna?
"BBC" je sproveo analizu, ispitujući brzinu terena na devet turnira iz serije 1.000 i došao do zaključka da su tereni u međuvremenu postali brži, a ne sporiji.
Sa izuzetkom spomenutog Šangaja, podaci pokazuju da su tereni brži nego, recimo 2017. godine, jedne od prvih sezona otkako se informacije redovno objavljuju.
Ali, čak i najbrži teren, u Torontu, gde je igran ovogodišnji kanadski masters, ocenjen je samo kao srednje brz.
EPA/KIYOSHI OTA
Brzina terena je složena i kontroverzna tema, a do podataka, između ostalog, dolazimo i pomoću tzv. CPI (Court Pace Index) – tehnologije Hok-aja koja meri koeficijent trenja.
Dakle, koliko se brzina loptice smanjuje pri kontaktu sa terenom. Tu je i koeficijent restitucije, koji efikasno meri koliko je teren "odskočan".
Uzimaju se u obzir vremenski uslovi i stil igrača, ali i druge metrike, poput stope asova i dužine razmene.
Obično, što je više asova, to je teren brži. Što su razmene kraće, to je teren brži.
S tim da i ovo mora da se uzme sa rezervom. Ako se na Rolan Garosu pojave dobri serveri i krenu da "rokaju" asove, to ne znači da je pariska šljaka brza.
EPA/JOHN G. MABANGLO
Najteža stvar kod ovih merenja je što je i sve stvar percepcije, jer se igrači često ne slažu sa objektivnim podacima.
Federerovi komentari o tome da su podloge postale spore pre su bile istinitije sredinom 2010-ih, pošto su se tereni u poslednjih pet godina ubrzali.
Pre ovogodišnjeg Šangaja, samo je Indijan Vels imao sporiji teren, koji se vodio kao spor/srednje spor.
U uslovima meča, igrač koji se suočava sa visokim, snažnim igračem-udaračem, usred dnevne vrućine, doživeće drugačije teren od igrača koji se suočava sa ravnim niskim udaračem kasno uveče.
Lokacije turnira su, takođe, faktor. Događaji na većoj nadmorskoj visini igraće se brže od onih bliže nivou mora.
Sve nas ovo vraća na tvrdnje Federera i Zvereva. Siner i Alkaras turnire ne osvajaju zbog brzine terena, već zato što imaju igru najpogodniju na podlogama na kojima se igra.
EPA/BRIAN HIRSCHFELD
Iako se njihovi stilovi ne menjaju dramatično od terena do terena, oni se prilagođavaju brzini loptice i podloge.
Direktor mastersa u Sinsinatiju Bob Moran nedvosmisleno poriče Federerove tvrdnje sa jasnim argumentima.
"Ne pada nam na pamet to da radimo. Imali smo brze terene, ali i Sinera i Alkaras u finalu. Igrači tvrde da osećaju da je teren brz", rekao je Moran.
Nekada, pre 30-40 godina gotovo da su postojale dve odvojene turneje, razdvojene zbog brzine terena – jedni su forsirali sporije, drugi brže terene.
Imali ste dva suprotna stila igre. Forsirala se servis-volej igra, ali bilo je i onih koji su ostajali pozadi.
Danas je situacija drugačija, gotovo svi forsiraju igru sa osnovne linije, a usporavanje terena ubilo je generacije igrača koji su voleli izlazak na mrežu.
U svakom slučaju ovako je možda i bolje. U suprotnom, previše asova i servis vinera igru bi učinilo dosadnom i jednoličnom.
It is genuinely very strange how much attention court speed gets but if you’re interested in it you should look at https://t.co/gqVfiqczsn for all the CPI figures, ace rates, rally lengths, and weather weighted overall speed ratings (also you should seek mental help) pic.twitter.com/SUGOeDKGoS
— Matthew Willis (@mattracquet) October 4, 2025
Nemanja Matić govorio je o rivalstvu Srbije i Švajcarske, ali i o tenzijama koje su obeležile duel sa Mundijala 2018. godine, kada je Srbija poražena rezultatom 2:1 golovima Džake i Šaćirija.
Brahim Dijas i Real Madrid su praktično sve dogovorili – preostalo je još samo zvanično potpisivanje novog ugovora koji će ga vezati za “kraljevski klub” do 2030. godine.
Svetska fudbalska federacija (FIFA) zabranila je brazilskom Botafogu transfere do januara 2027. godine zbog neisplaćenog obeštećenja američkoj Atlanti za transger Tijaga Almade.
Gael Monfis je govorio o dominaciji Karlosa Alkaraza i Janika Sinera, istakavši da njihova najveća prednost nije samo kvalitet igre, već mentalna sposobnost da stalno pronalaze rešenja i pobeđuju u najrazličitijim okolnostima.
Brahim Dijas i Real Madrid su praktično sve dogovorili – preostalo je još samo zvanično potpisivanje novog ugovora koji će ga vezati za “kraljevski klub” do 2030. godine.
Kakva su bila očekivanja i koliko je bilo skepticizma kada je Partizan letos formirao tim, teško da su i najveći optimisti verovali da će proći kao prvi kroz cilj na kraju 2025. godine.
Aktuelnu sezonu u Superligi Srbije, osim jesenje titule Partizana i posrnuća Crvene zvezde, bez svake sumnje je obeležio Železničar iz Pančeva, kojim kormilari poznato ime – Bojan Šaranov.
Srpski reprezentativni fudbal je u godini za nama napravio značaj, pa čak i tektonski zaokret. Ali, sa ozbiljnim kašnjenjem koje ćemo platiti gorčinom u grlu dok budemo gledali Mundijal bez "Orlova".
NBA liga pokušava da reši problem "tankovanja" sistema da ekipe namerno gube da bi imale što bolji pik na draftu, a čini se da predloženo rešenje stvara još veće probleme.
Komentari 9
Pogledaj komentare Pošalji komentar