Kako piše Basketnews, Evroliga će poput NBA lige uvesti novi finansijski pravilnik sa "salary cap" i porezom na luksuz.
Ekipe sa A licencom će morati da potroše minimum 32% novca prosečno zarađenog u poslednje dve godine, plaćaće porez na luksuz ukoliko pređu 40% potrošenog novca u skladu sa zaradama.
Najveći limit biće na 60% uz više naknade, a radi se o istorijskoj promeni za evropsku košarku jer ćemo ovakav sistem videti po prvi put.
Zašto je Evroliga ovo uradila?
"Uskladiti ciljeve zainteresovanih strana upućivanjem na minimalne i maksimalne nivoe plata sa kolektivno ostvarenim prihodima klubova, jačanjem komercijalnog partnerstva između njih. Promovisati održivost i konkurentsku ravnotežu uspostavljanjem raspona troškova igrača koji su jednaki za sve timove u takmičenju na osnovu kolektivnih prihoda klubova. Da spreči neprikladne prakse praćenjem usklađenosti svakog kluba sa unapred utvrđenim nivoima pre registracije igrača svake sezone. Povećati transparentnost među timovima koji učestvuju. Takođe je važno napomenuti da će gornja granica plata koegzistirati sa već aktivnim propisima o finansijskoj stabilnosti i fer-pleju, kao što je sistem zaostalih obaveza ili kontrole ukupne finansijske pozicije klubova", navodi Evroliga prema pisanju Basketnews.
EPA-EFE/RONALD WITTEK
Kada "salary cap" stupa na snagu je ono što sve zanima, a ukratko rečeno, biće to od sezone 2027/28 prema objavi Evrolige.
Tranzicioni period kreće od sezone 2024/25, dakle predstojeće, kada će klubovi morati da se adaptiraju na nove regulacije i meriti progres tokom naredne dve sezone sve dok pravilnik i zvanično ne stupi na snagu.
"Salary cap" odnosno kontrolisani budžet biće računat po tome koliko svaki klub sme da potroši novca godišnje u skladu sa zaradama u poslednje dve sezone, kao što je navedeno na početku teksta.
Gledaće se zarada od marketinga i prodaje, zarade na dan utakmice i treća kategorija je stavljena pod "ostalo" što daje dosta fleksibilnosti.
Postojaće tri nivoa plata: Niski nivo, osnovni i visoki.
Pedja Milosavljevic / STARSPORT
Niski nivo je najjednostavniji, tim mora da potroši 32% zarade kada se saberu poslednje dve godine. Primera radi, ako je tim zaradio 10 miliona evra moći će da potroši 3,2 miliona evra na igrački kadar.
To je, naravno za timove sa A licencom, oni koji nemaju A licencu imaće manji dozvoljeni procenat potrošnje na izgradnju tima.
Osnovni nivo će dozvoliti ekipama da potroše 40% zarada u istom periodu, a to neće uključivati dva najplaćenija igrača, igrače mlađe od 23 godine, igrače povređene na duži vremenski period, igrače koji su u timu duže od tri godine (nebitno da li su vezane ili ukupno) i igrače sa prosečnom zaradom.
Ovo poslednje je najkomplikovanije jer takozvani "medium-range exception" znači "Puna plata jednog igrača u timu, bazirana na minimumu i maksimumu osnovne plate u procentima", tako da nije baš najjasnije šta su ovime hteli da kažu.
Primer koji su dali: Ako je tim zaradio 20 miliona evra, prosečna zarada u ovom pravilu je 600.000 evra.
Visoki nivo zarade je sličan osnovnom, ali ima dve ključne razlike. Prva je dozvola da tim sa A licencom potroši 60% zarade, ali dva najplaćenija igrača ne ulaze u izuzetak, dok u osnovnom ulaze.
Ako tim potroši 6 miliona na tim, neće se računati plate za igrače mlađe od 23 godine, igrače povređene na duži vremenski period, igrače koji su u timu duže od tri godine (nebitno da li su vezane ili ukupno) i igrače sa prosečnom zaradom.
Trenutno A licencu imaju: Barselona, Real Madrid, Baskonija, Olimpija Milano, Anadolu Efes, Fenerbahče, Makabi Tel Aviv, Žalgiris Kaunas, Bajern Minhen, Asvel, Panatinaikos i Olimpijakos.
Photo by Nikola Gligic/Starsport.rs
Kazne iliti penali će postojati baš kao i u NBA ligi gde će timovi koji pređu granicu plaćati porez na luksuz i on će se odnositi na osnovni nivo i visoki nivo budžeta.
Novac koji timovi plate za porez na luksuz biće raspoređen ostalim timovima koji nisu prešli zadate granice budžeta.
Fudbalski klub Real Madrid saopštio je da je njegov gradski rival Atletiko odbio ponudu od 150 miliona evra za argentinskog napadača Hulijana Alveresa.
Međunarodna rukometna federacija dodelila je specijalne pozivnice Turskoj i Saudijskoj Arabiji za učešće na Svetskom prvenstvu 2027. godine u Nemačkoj.
Fudbalska reprezentacija Srbije pretrpela je težak poraz u prijateljskoj utakmici odigranoj u Toluki, a meč su obeležila dva autogola izabranika Veljka Paunovića.
Košarkaši Partizana su doživeli i drugi poraz od ekipe Dubaija u finalnoj seriji ABA lige – ovoga puta je domaćin iz UAE slavio sa 86:81 i poveo sa 2-0.
U Barseloni je održan važan sastanak čelnika Evrolige sa klubovima koji trenutno nemaju stalne licence, među kojima su bili i Partizan i Crvena zvezda. Tema razgovora bila je budućnost takmičenja i potpuna transformacija sistema u kojem klubovi funkcionišu.
Nakon što su Crvena zvezda i Partizan završili sezonu u Evroliga, bez plasmana u završnicu, bivši trener i košarkaški analitičar Vlade Đurović ponovo je izneo oštre kritike na račun strategije večitih rivala.
Fudbalski klub Real Madrid saopštio je da je njegov gradski rival Atletiko odbio ponudu od 150 miliona evra za argentinskog napadača Hulijana Alveresa.
Košarkaši Partizana imaju priliku da izjednače finalnu seriju ABA lige, ali i da naprave možda ključan korak ka šampionskom prstenu, kada u subotu od 18 časova gostuju ekipi Dubaija u drugom meču.
Apsolutni heroj Niksa bio je Džejlen Branson koji je ubacio 30 poena, a na drugoj strani je Viktor Vembanjama bio najefikasniji sa 26 poena i 12 skokova.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Komentari 20
Pogledaj komentare Pošalji komentar