English | Shqip

Click Here!
B92SpecijaliIzbori 2003Istraživanja javnog mnjenja
     
 

Naslovna strana specijala

Galerija fotografija parlamentarnih izbora 2003 Beograd, 30. 12. 2003.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić na konferenciji za novinare (FoNet)

Tekstovi iz štampe

 
 
 
 
 

Istraživanja javnog mnjenja

Istorijat izbora

Enciklopedija izbora

Izborne vesti

Konačni podaci RIK o broju mandata

Stranke koje su prešle cenzus:
Stranka % br. glasova mesta
SRS 27,6 1,056,256 82
DSS 17,7 678,031 53
DS 12,6 481,249 37
G 17 plus 11,5 438,422 34
SPO i NS 7,7 293,082 22
SPS 7,6 291,341 22
       
Stranke koje nisu prešle cenzus:
Stranka % br. glasova  
Zajedno za Toleranciju 4,2 161765  
DA 2,2 84463  
Narodno jedinstvo 1,8 68537  
Otpor 1,6 62545  
Samostalna Srbija 1,1 45211  
SNS/NB 0,7 27596  
Liberali Srbije 0,6 22852  
Reformisti Vojvodine 0,5 19464  
Odbrana i pravda 0,4 18423  
PSSD 0,3 14113  
Laburistička partija 0,1 4666  
JUL 0,09 3771  
Savez Srba Vojvodine 0,07 3015  
       
Biračko telo      
Broj upisanih 6.511.450    
Izašlo 3825471    
Važećih 3.775.716    
Nevažećih 49.755    
Procenat izlaznosti 58,75%  

 

 

[Nagradna igra "Virtuelni izbori"]

Većina zaposlenih ne zna za koga da glasa | Danas, 18. decembar
Beograd -- Približno 60 odsto zaposlenih u Srbiji, mesec dana pred vanredne parlamentarne izbore, nije imalo jasan stav da li će i za koga glasati, pokazuje istraživanje UGS "Nezavisnost", obavljeno na uzorku od 1.222 zaposlena građanina u 50 opština u Srbiji. Srećko Mihailović, jedan od autora istraživanja, na jučerašnjem predstavljanju istraživanja ukazao je da je 40 odsto ispitanika opredeljeno, dok 60 odsto građana nema jasan stav da li će izaći na izbore niti za koga će glasati.
- Građani bi hteli da se odmaknu od politike, ali ne nalaze način da joj umaknu. Shvataju da je politika nužnost, a istovremeno nalaze hiljadu razloga zbog kojih treba držati distancu prema politici. U okruženju kakvo je danas u Srbiji, sindikati se veoma loše snalaze, jer su neopredeljeni, apatični i zbunjeni, a upravo, kako pokazuje i ovo istraživanje, postoji prostor da se sindikalne centrale, ipak, opredele za jednu stranku - objasnio je Mihailović.

Potpredsednik "Nezavisnost" i učesnik u istraživanju Zoran Stojiljković je naglasio da je članstvo tog sindikata jasnije diferencirano, za razliku od članstva Samostalnog sindikata, što je i razlog njihovog neopredeljivanja za neku opciju na predstojećim parlamentarnim izborima.

 Izbori će pokazati koliko ne može biti uspešna pozicija ekskluzivnog vezivanja za jednu stranku, kakvu ima Asocijacija samostalnih i nezavisnih sindikata. Pozicija "Nezavisnosti" je prilično povoljna i još je u toku traganje za političkim partnerom koji bi ostvario ciljeve za koje je naš sindikat zainteresovan. Sindikatu je potrebna produžena ruka u parlamentu, a situacija u kojoj se nalazi UGS "Nezavisnost" je neka vrsta predbračnog ugovora, odnosno testa - kazao je Stojiljković.
Objašnjavajući razloge "lutanja" sindikata, predsednik UGS "Nezavisnost" Branislav Čanak rekao je da su ovo prvi izbori "za" i da se, i za sindikate i za okruženje, otvorio prostor sa mnogo nedoumica zbog nepostojanja institucija sistema i institucija vrednosti.

Od ukupno anketiranih zaposlenih, 41 odsto pripada nekom od sindikata. U poređenju sa prošlogodišnjim istraživanjem, evidentno je da je među zaposlenima opao broj sindikalno organizovanih. Od ukupnog broja ispitanika koji su članovi nekog od sindikata, 56 odsto je u SSS Srbije, 32 odsto u UGS "Nezavisnost", pet odsto u ASNS, dok je sedam odsto u ostalim sindikatima.
Gotovo tri petine zaposlenih podržava ideju o potpisivanju dogovora svih sindikata o međusobnoj saradnji, a tome se protivi svega četiri odsto ispitanika.

Od 40 odsto opredeljenih ispitanika, devet odsto bi svoje poverenje dalo Demokratskoj stranci, osam Srpskoj radikalnoj stranci, sedam odsto bi glasalo za G17Plus i Demokratsku stranku Srbije, dok bi tri odsto glasalo za Socijalističku partiju Srbije, Srpski pokret obnove... S druge strane, istraživanje pokazuje da bi poverenje za rešavanje deset konkretnih predloženih društvenih problema 20 odsto ispitanika svoj glas dalo G17 Plus, po 18 odsto bi se opredelilo za DS i DSS, dok je na četvrtom mestu SRS sa podrškom 10 odsto građana.



Agencije različito o stavovima glasača

25. decembar 2003. | B92
Gotovo sve domaće agencije za ispitivanje javnog mnenja objavile su prognoze i rezultate istraživanja. U kratkom pregledu njihovih rezltata vidi se raznolikost u dobijenim ocenama u zavisnosti od vremenskog perioda istraživanja i ciljne grupe. Većima se međutim, slaže u jednom - da će se za najveći broj poslaničkih mesta u Skupštini Srbije takmičiti Srpska radikalna stranka i Demokratska stranka Srbije. Da li će tako i biti, znaće se posle izbora koji se održavaju 28. decembra.

Mediji različito o izbornim listama

25. decembar 2003. | B92
Istraživanje Mediumgroupa o time kako su mediji pratili predizbornu kampanju pokazuje da je najviše prostora na svim praćenim televizijskim stanicama dobila lista Demokratske stranke, dok su  G17+ i DSS  izjednačene. Za njima sledi SRS, «Zajedno za toleranciju» i koalicija SPO-NS. Preuzmite kompletno istraživanje.

Birači ne vole prazne priče

25. decembar 2003. | Blic
Kako stvari sada stoje, u Skupštinu Srbije bi ušle: SRS, DSS, G17 plus, DS, koalicija SPO - Nova Srbija i SPS. Još uvek ozbiljne izglede da se domognu skupštinskih klupa imaju koalicija „Za toleranciju“ i „Otpor“.

Glasalo bi više od polovine birača

18. decembar 2003. | B92
Građani, pa i novinari, najviše su neobavešteni o tome koliko građana treba da izađe da bi izbori uspeli i na koji se broj birača računa cenzus od 5 odsto. Istraživanje Strateškog marketinga ukazuje i na podatak, da su izbori održani 19 decembra - broj građana koji bi izašao na izbore bio bi relativno mali.

Radikalima i Labusu najveće poverenje

04. decembar 2003. | B 92
Agencija za istraživanje javnog mnjenja Martin Bord Internešnal objavila je u četvrtak rezultate ankete prema kojima građani Srbije najviše poverenja imaju u Srpsku radikalnu stranku i u lidera G17 plus Miroljuba Labusa.

Uspeh zavisi od nosioca izborne liste

20. novembar 2003. | Beta


Radikali će dobiti najviše glasova

27. novembar 2003. | SRNA