Više od 28 godina živeo pod pretnjom smrću, zašto muslimani mrze Salmana Ruždija?

Angloindijski romanopisac i esejista Salman Rušdi je samo devet dana nakon objavljivanja knjige "Satanski stihovi" 14. februara 1989. dobio pretnje smrću sa kojima je živeo preko 28 godina. Sada je na predavanju u Njujorku izboden u vrat, a razlog tome je pretpostavlja se, omraženost u muslimanskom narodu.

Život

Izvor: B92

Petak, 12.08.2022.

18:23

Više od 28 godina živeo pod pretnjom smrću, zašto muslimani mrze Salmana Ruždija?
Foto:EPA/JL CEREIJIDO

Povezanosti, rascepi i migracije između Istoka i Zapada predstavljaju preovlađujuću temu njegovog stvaralaštva. Kako zbog svojih književnih dostignuća, tako i zbog brojnih kontroverzi i skandala koji ga prate, predstavlja jednog od najznačajnijih pisaca 20. veka.

Rođen je u muslimanskoj porodici srednje klase u Bombaju (današnji Mumbaj). Kao jedini sin uglednog poslovnog čoveka i učiteljice školovao se najpre u Bombaju, a potom u Engleskoj na Kraljevskom koledžu u Kembridžu, gde je diplomirao na odseku za istoriju 1968. godine. Za vreme rata između Indije i Pakistana, njegova porodica se seli u Pakistan. Po završetku studija jedno vreme radi na televiziji u Pakistanu, a zatim odlazi u London, gde se bavi glumom i marketingom i uporedo objavljuje svoj prvi roman Grimus (1975) koji prolazi prilično nezapaženo kod čitalačke publike i kritičara.

Godine 1988. objavljuje svoj četvrti roman, "Satanski stihovi", koji izaziva snažan talas protesta i demonstracija u muslimanskom svetu zbog, po njihovom shvatanju, uvredljivog opisa proroka Muhameda, koji je predstavljen kao običan čovek od krvi i mesa.

Iranski verski vođa Ruholah Homeini izriče 14. februara 1989. godine fatvu (smrtna presuda) za Salmana Ruždija i obećava nagradu od četiri miliona dolara za njegove ubice. Suočen sa pretnjama smrću i fatvom, Ruždi se skriva gotovo čitavu deceniju uz pomoć britanske vlade i policije, pojavljujući se samo sporadično u javnosti. 1998. godine tadašnji predsednik Irana Muhamed Hatami povukao fatvu i najavljuje uspostavljanje diplomatskih odnosa između Velike Britanije i Pakistana. Međutim i danas se mogu čuti zagovornici teze da se islamski verski zakoni ne mogu menjati i da je fatva za Salmana Rušdija i dalje na snazi. Uprkos svemu ovaj pisac ostaje sekularista i snažan kritičar islamskog fundamentalizma, neprestano ukazujući na pogubnost svake, a naročito verske isključivosti. Time u javnosti postaje svojevrstan simbol odbrane slobode govora i izražavanja.

Japanski prevodilac ove knjige Hitoši Igaraši je 1991. ubijen u atentatu. Italijanski kolega Etore Kapriolo i norveški izdavač Viliam Najgard preživeli su napade ali su bili teško povređeni.

Sloboda je postala njegova životna tema. "Mi moramo braniti našu teško izvojevanu i dragocenu slobodu", rekao je Rušdi 2015. u intervjuu za Deutschen Welle.

"Mi se za nju moramo boriti, ako to bude potrebno". "Satanski stihovi" izazvali su veliko negodovanje muslimana širom sveta, koji su roman protumačili kao bogohulan i uvredljiv. Knjiga je zabranjena u Indiji, spaljivana na protestima u Velikoj Britaniji i izazvala je nerede u Pakistanu. U tom se delu pojavljuje lik imama, verskog fanatika i zlog ludaka, koji se nakon godina emigracije na Zapadu vraća kući s prezirom prema zapadnoj kulturi. Neki muslimani tvrdili su da Ruždi likom pokušava da diskredituje njihovog poslanika Muhameda, a drugi kako se radi o iranskom ajatolahu Ruholahu Homeinijukoji je lično izdao fetvu (verski proglas) osuđujući Ruždija i njegovo delo. Prevod fetve, čiji tekst su objavili britanski mediji, glasi:

"Mi smo od Allaha i Allahu ćemo se vratiti. (stih iz Kurana) Obaveštavam sve hrabre muslimane sveta da su autor Satanskih stihova, teksta koji je napisan, uređen, i objavljen protiv Islama, proroka Islama, i Kurana, kao i svi urednici i izdavači koji su bili svesni njegovog sadržaja, osuđeni na smrt. Pozivam sve prerušene muslimane gde god da se nalaze u svetu da ih ubu bez odlaganja, kako se više nikad niko ne bi usudio da vređa sveta verovanja muslimana. Ko kod bude ubijen izvršavajući ovaj cilj postaće mučenik, Inšallah. U međuvremenu, ako neko ima pristup autoru knjige ali nije u mogućnosti da izvrši egzekuciju, treba obavestiti druge ljude kako bi Ruždi bio kažnjen za svoja djela."

Britanski autori kao što su Baqer Moin i Kenan Malik ističu da kontroverze oko "Sotonskih stihova" nisu verski već politički motivisane, te da su počele u novembru 1988. prilikom izbora u Indiji gde su muslimanski tvrdolinijaši napali Ruždijevo delo zbog prikupljanja političkih poena.

Knjiga je ubrzo zbog izazivanja sve većih sukoba zabranjena prvo u Indiji, a potom i u nekim nemuslimanskim državama kao što su Kenija, Tanzanija, Venecuela, Tajland, Singapur i Južnoafrička Republika.

S druge strane, "Sotonski stihovi" nisu zabranjeni u Iranu koji je bio centrom medijskih kontroverzi, niti je zabranu knjige predlagao sam Homeini.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

39 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zelenski na poternici

Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije pojavilo se obaveštenje da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na poternici, prenose RIA Novosti.

14:35

4.5.2024.

21 h

Podeli: