Žele da prevare smrt i ostanu digitalno besmrtni: Koliko daleko idemo?
Neki ljudi se nadaju da će prevariti smrt tako što će svoju svest sačuvati u digitalnoj formi. Nauka još nije dotle došla, ali napravili smo dovoljno istraživanja mozga i pamćenja da bi to imalo posledice i da bismo počeli da postavljamo neprijatna pitanja.
Ideja o postizanju de fakto besmrtnosti prevođenjem mozga u kod i čuvanju ličnosti kao digitalne kopije putem interneta, zaokuplja ljudsku maštu već duže vreme. Posebno je popularna među transhumanistima, ljudima koji se zalažu za unapređenje ljudskog intelekta i fiziologije pomoću najsofisticiranije dostupne tehnologije.
Dok tehnološki najnaprednije nacije širom sveta ulažu ogromne resurse u analize ljudskog mozga, a jučerašnja naučna fantastika postaje stvarnost, čini se da se čovečanstvo bliži proboju u ovom polju.
Kako stoje stvari
Pre nego što možemo da digitalizujemo ljudski mozak, moramo da ga u potpunosti razumemo, a naučnici na tome naporno rade.
Od 2013. godine međunarodni projekat "Inicijativa mozga" mapira mozak kako bi revolucionalizovali naše razumevanje najtajanstvenijeg dela tela, sa ciljem poboljšanja "prevencije i lečenja poremećaja mozga". Švajcarski projekat "Plavi mozak" digitalno rekonstruiše mozak glodara sa ciljem da se ova tehnologija koristi na ljudskom mozgu.
Ipak, naučnici još ne znaju neke osnovne stvari koje su im neophodne kako bi u nekom trenutku mogli da "kopiraju" mozak, poput onoga, koliko bi prostora zauzeo?
Uprkos svim našim ograničenjima, ljudi ne "troše" memoriju kao običan računar, a procene o tome koliko bi prostora bilo potrebno da bi se sačuvale sve informacije jako variraju. Veruje se da je maksimum koji bi bio potreban negde oko 2,5 petabajta (jedan petabajt je 1.000 terabajta). Jednostavnije rečeno, to je dovoljno za održavanje oko tri miliona sati "Netfliksovih" serija.
Manipulacija pamćenjem
Sećanja su veliki deo onoga što nas čini takvima kakvi jesmo, a naučnici istražuju kako ona zapravo funkcionišu i potencijalno, kako ih izmeniti.
Olga Ivaškina sa Ruskog nacionalnog istraživačkog centra Instituta "Kurčatov", jedne od vodećih državnih institucija za istraživanje i razvoj, rekla je za RT da je njena laboratorija postigla napredak u razumevanju procesa pamćenja, mada, do sada samo kod miševa. Takođe, bave se i time kako naterati mozak da zaboravi određena sećanja, bez uticaja na ostala.
Iako bi takve tehnike mogle da posluže kao blagoslov mnogim modernim ratnim veteranima koji pate od PTSP-a, očigledno je da bi moglo da dođe i do nekih zloupotreba.
"Uticati na memoriju hemijski, fizički ili tehnološki? Da, moguće je", priznala je Tatjana Černigovska, istaknuta naučnica s Ruske akademije za obrazovanje.
Ona je takođe govorila o prilično dobro proučenom fenomenu lažnih sećanja, situacijama u kojima se osoba ili čak grupa ljudi seća nečega što se nije dogodilo ili se dogodilo drugačije od onoga kako ga se sećaju. Za to nije potrebna digitalna manipulacija.
Međutim, bez etičkih zaštitnih mera, upozorava Ivaškina, čovečanstvo bi jednog dana moglo da se nađe u distopiji poput one iz kultnog filma "Blejd raner", kada neće biti moguće reći koja su sećanja ugrađena, a koja su istinska.
Od koncepta do stvarnosti
Ivaškina smatra da je digitalna besmrtnost teorijski moguća, mada u "dalekoj budućnosti".
"Nemamo tehnologije koje bi nam omogućile da kopiramo nečiju ličnost tako da ona može da živi u digitalnom svetu", rekla je ona. Međutim, ona je prilično optimistična u pogledu razvoja takve tehnologije u budućnosti.
Ljudi nisu samo podaci koje možete kopirati
Černigovska pak ne misli da je digitalna besmrtnost dostižna, jer čak i kada bismo uspeli da prevedemo sećanja u jedinice i nule, ljudsko biće je mnogo više od pukih uspomena.
Međutim, za svakog naučnika entuzijastičnog po pitanju beskrajnih mogućnosti "poboljšanja" ljudskog mozga i tela izgleda da postoji još jedno oštro upozorenje o opasnost odlaska na takav put.
Ipak, veliko je pitanje kako će, jednom kada Pandorina kutija bude otvorena, društvo i vlade odlučiti o tome koliko daleko je ipak, predaleko.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Izraelski zvaničnici pozvali su Međunarodni krivični sud (MKS) da ne izdaje naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika i poručili da će nastaviti da se bore.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 20
Pogledaj komentare