Profesor Bogoljub Šijaković rekao je da je Bigović "založio trud i rad za hrišćansku kulturu i da je uzor kako treba živeti kao hrišćanin".
Ukazujući da je Bigović napisao mnoge knjige i članke, on je istakao da su njegove reči inspirativne, da izazivaju interesovanje i da pokreću mnoge stavove.
"Bigović je bio čuveni gostoljubac. Bio je pravi hrišćanski intelektualac, zagovornik dijaloga", rekao je Šijaković navodeći da je Bigović pokretao mnoge teme, a da je među njima glavna tema uloga crkve u savremenom društvu.
Direktorka Zadužbine Ilije M. Kolarca Jasna Dimitrijeć rekla je da je Bigović znao šta kaže i zašto, da je bio uljudan i da je u svemu nalazio lepotu i radost.
"Postoje ljudi koji su primer za podsticaj i ostavljaju trag zauvek. Takav je bio Radovan Bigović", rekla je Dimitrijević i dodala da je iza njega ostalo mnogi neostvarenih ideja.
Obraćajući se brojnim priajteljima i saradnicima Bigovića, ona je navela da je iz njegovih reči svako mogao da sazna šta je učinio, šta propustio, šta treba, a šta ne.
"Bigović se nikada nije udvarao javnosti. Govorio je otvoreno, a stil govora i pisanja bio mu je jasan, ali ne i pretenciozan", rekla je Dimitrijević i dodala da je uvek bio spreman na dijalog.
Podsećajući da je Bigović bio urednik Filozofsko-teološke biblioteke "Službenog glasnika" Republike Srbije, njegova
saradnica Andrijana Mladenović rekla je da bi da nekada ta biblioteka mogla da ponese naziv Radovan Bigović.
Bigović je rođen u Nikšiću 1956. godine, a srednju bogoslovsku školu završio je u Manastiru Krka. U Beogradu je završio dva fakulteta - Pravoslavni bogoslovski i Filozofski u grupi za folozofiju. Bio je redovni profesor, a u dva mandata i dekan Pravoslavno bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i starešina manastira Svetog arhangela Gavrila u Zemunu.
Smatran je jednim od najvećih teologa današnjice. Uređivao je časopis "Teološki pogledi" i jedan je od osnivača i dugogodišnji predsednik Hrišćanskog kulturnog centra i inicijator osnivanja Fondacije "Kirilo i Metodije". Bigović je preminuo 31. maja u Beogradu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare