Takođe, napori koje preduzimaju za suđenje optuženima za ratne zločine pred domaćim sudovima nisu odgovarajući, ocenila je ta svetska organizacija za ljudska prava. Sem toga, vlasti tokom protekle godine nisu na efikasan način odgovorile na napade na etničke manjine.
U godišnjem izveštaju, HRW ocenjuje da SCG preduzima izvesne, male korake na unapređenju ljudskih prava, ali je taj napredak ograničen kontinuiranim nekažnjavanjem onih koji su počinili ratne zločine.
U godišnjem izveštaju HRW analizirano je poštovanje ljudskih prava u više od 60 zemalja. U poglavlju koje se odnosi na SCG navodi se da je saradnja sa Haškim tribunalom krenula nizbrdo nakon parlamentarnih izbora u decembru 2003. i formiranja nove srpske vlade u kojoj dominira "nacionalistička" Demokratska stranka Srbije.
Ocenjuje se da se srpski premijer Vojislav Koštunica "otvoreno protivi" hapšenju osumnjičenih, smatrajući da bi oni trebalo dobrovoljno da se predaju.
U izveštaju se podseća na slučaj bivšeg generala Vojske RS Ljubiše Beare, optuženog za zločine u Srebrenici, i kaže da dok srpske vlasti tvrde da se on dobrovoljno predao, haško tužilaštvo tvrdi da je on uhapšen.
HRW navodi da još 15 haških optuženika boravi u SCG ili putuje između SCG i Republike Srpske, među njima i bivši lideri bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Po oceni HRW, vlasti u Beogradu posebno su tvrdoglave kada je u pitanju odbijanje da izruče trojicu bivših vojnih i policijskih generala optuženih za zločine na Kosovu - Nebojšu Pavkovića, Vladimira Lazarevića i Sretena Lukića.
Premijer Koštunica i njegova vlada insistiraju da Haški tribunal dopusti da im se sudi u Srbiji, dodaje HRW i ocenjuje da, međutim, politička klima u zemlji u kojoj se ti ljudi smatraju patriotama i nepostojanje istinski nezavisnog sudstva umanjuju šanse za verodostojno suđenje.
Po oceni HRW-a, suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima ugrožava i nedostatak političke volje kod vlasti, kao i nespremnost policije da tužilaštvu obezbedi dokaze.
Osnivanje specijalnog suda za ratne zločine delovalo je kao znak veće ozbiljnosti na tom planu, ali je tokom 2004. održano samo jedno suđenje koje u vreme pisanja izveštaja još nije bilo dovršeno, dodaje se u izveštaju.
HRW kao nedostatke spominje i pomanjkanje mehanizma za zaštitu svedoka u zakonodavstvu, kao i nedovoljan broj tužilaca i inspektora koji treba da se bave isrtragama ratnih zločina. Takođe, bezbednosna situcija na Kosovu i nedostatak inicijative onemogućavaju pristup alabanskim svedocima za eventualne procese za zločine na Kosovu, zaključuje HRW.
Položaj etničkih i verskih manjina
Kada je reč o položaju etničkih i verskih manjina HRW, u odeljku koji se odnosi na SCG bez Kosova, ocenjuje da vlasti nisu na adekvatan način odgovorile na eksploziju etničkog i verskog nasilja u Srbiji u martu 2004, kao ni na talas nasilja nižeg nivoa nad nesrpskim stanovništvom u Vojvodini.
U izveštaju se podseća da su 17. marta, "u neredima inspirisanim izveštajima o nasilju etničkih Albanaca nad pripadnicima manjina na Kosovu, spaljene džamije u Beogradu i Nišu". Malobrojne policijske snage raspoređene da štite džamije nisu uspele da obuzdaju demonstrante, a srpski ministar policije u jednom TV nastupu praktično ih je ohrabrio, pruživši uveravanja da policija neće koristiti silu protiv sopstvenog naroda, navodi HRW.
Navodeći da je iste večeri u Novom Sadu policija posmatrala kako demonstranti napadaju centar islamske zajednice i uništavaju poslastičarnice i pekare čiji su vlasnici Albanci ili muslimani, HRW dodaje da su narednih meseci tužioci u Nišu i Beogradu optužili tridesetak ljudi za učešće u neredima i nasilju, ali ne za etnički ili verski motivisano nasilje.
U izveštaju se navodi i da su u Vojvodini od januara 2004. zabeležene desetine incidenata protiv pripadnika manjina, kao i da su vlasti u početku negirale da je reč o etnički motivisanim incidentima, da bi tek nakon osuda iz međunarodne zajednice priznale da postoji problem. Većina slučajeva, dodaje HRW, nije stigla do suda ili se sve završilo na manjim kaznama za remećenje mira, dodaje se u izveštaju.
HRW navodi i da na jugu Srbije, u pretežno albanskim sredinama, uz granicu sa istočnim delom Kosova, albanska kultura i istorija još nisu uključene u školske programe.
Napretka nema, dodaje HRW, ni u unapređenju obrazovnih mogućosti za romsku decu širom Srbije koja često vrlo rano napuštaju u školu ili ih prebacuju u škole za decu sa specijalnim potrebama. Na hiljade romskih porodica, među kojima je mnogo onih raseljenih sa Kosova, žive u imrpovizovanim naseljima u pregrađima, bez struje, vode, kanalizacije i mogućnosti da se školuju ili leče.
HRW ocenjuje da je u primeni zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina iz 2002. tokom protekle godine u SCG zabeležen izvestan pomak i da je većina manjinskih zajednica uspostavila nacionalne savete, u skladu sa tim zakonom.
Uticaji iz inostranstva
Kada je reč o ulozi ključnih međunarodnih faktora, HRW navodi da SAD imaju značajan uticaj na vlasti u Beogradu, ali da su odnosi sa SAD pogoršani zbog nesaradnje Beograda sa Hagom.
Uz podsećanje da su SAD prošle godine uskratile finansijsku pomoć Srbiji zbog nesaradnje sa Hagom, HRW međutim ocenjuje da stav Vašingtona nije sasvim principijelan.
Zahtev srpskih vlasti da se generalima optuženima u Hagu sudi na domaćem sudu naišao je na izvesno razumevanje nekih američkih zvaničnika, navodi HRW, uz ocenu da pomešani signali koji stižu iz SAD ohrabruju srpske zvaničnike da ustraju u nesaradnji sa Haškim sudom.
U izveštaju se takođe konstatuje da srpska javnost ima pretežno negativan stav prema Haškom tribunalu, što se objašnjava neprijateljskim stavom srpskih vlasti i medija prema tom sudu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon smrtonosnog napada ruskih snaga na hipermarket u Harkovu, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao svetske lidere da obezbede njegovoj zemlji veću zaštitu od vazdušnih napada.
Dron dugog dometa kojim je upravljala ukrajinska vojna obaveštajna služba (HUR) izveo je napad na vojni radar za rano upozoravanje na balističke rakete Voronjež M koji se nalazio u gradu Orsk u ruskoj Orenburgskoj oblasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" koji se održao u Hali sportova "Ranko Žeravica" doneo zastavu koju je pokazao i u UN za vreme zasedanja Generalne skupštine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" koji se održao u Hali sportova "Ranko Žeravica" doneo zastavu koju je pokazao i u UN za vreme zasedanja Generalne skupštine.
Snažno nevreme zahvatilo je danas popodne delove Hrvatske. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je žuto upozorenje za grmljavinsko nevreme, što znači da je ovo vreme potencijalno opasno.
Nikola Jokić se još uvek ne oglašava u vezi sa pitanjem koje se samo nameće pred Olimpijske igre u Parizu - hoće li ovog puta igrati za reprezentaciju?
Tokom intervjua na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Kanu, producent, reditelj i scenarista Džordž Lukas je oktrio zašto je na nekim filmovima odlučio da radi anonimno.
Vest da se povlači Z' dežele sendvič sa šunkom od 500 grama sa rokom upotrebe 31. maja 2024. godine, zbog utvrđene bakterije Listeria monocitogenes, uznemirila je danas javnost.
Pre nego što odgovorimo na pitanje mnogih kako brzo spustiti šećer u krvi, hajde da se upoznamo sa pojmom dijabetesa kao i kada se postavlja sama dijagnoza.
Spanish Prime Minister Pedro Sánchez said today that Spain will recognize a Palestinian state that includes the Gaza Strip and the West Bank, united under the Palestinian National Authority, with East Jerusalem as its capital.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, attends the ceremonial laying of the foundation stone for the construction of a new factory of the PWO Group company in Čačak.
The Juvenile Judge of the Higher Court in Belgrade has ordered custody for up to 30 days to a minor (16) who is suspected of the serious murder of Đorđe M, the brother of Vojin Mijatović, a minister in the Government of the Federation of Bosnia and Herzegovina
The Department for Juveniles of the Higher Public Prosecutor's Office in Belgrade requested today from the High Court custody for the juvenile (16) who beat Dj. M. (40), reports "Telegraf.rs".
Komentari 4
Pogledaj komentare