"To znači da nas narednih godina čeka krvava štednja", podseća novinarka Dojče velea (DW) Sabine Kinkarc.
Ovih dana se isplati baciti pogled u hronike finansijske krize koja je počela 2008. te prerasla u ekonomsku i dužničku krizu i dugo ostavljala svet bez daha.
U Nemačkoj je vladala, baš kao i sada, koalicija demohrišćana i socijaldemokrata pod kancelarkom Merkel. Kako bi podržala privredu i posrnule banke, država se zadužila. Tako je u budžetu za 2010. godinu planirano uzimanje kredita od 86 milijardi evra.
Na kraju su uzajmljene "samo" 44 milijarde, ali narednih godina je na to došla još 61 milijarda. U Nemačkoj se čulo gunđanje – ko će da vrati tolike pare? Gde ćemo morati da štedimo?
Sada skoro niko ne gunđa.
Većina ljudi je okupirana sobom i svojim zdravljem. Ko uopšte da misli šta znači kad država u jednoj godini napravi 156 milijardi evra dugova? Jedva se pominje činjenica da budžet ponovo beleži masan deficit posle šest godina zaredom u kojima je bio na nuli, prenosi DW.
Taj finansijski špric neće izazvati žrtve odmah, ali hoće narednih godina. Neko mora da plati ceh, a na kraju je to uvek poreski obveznik. Ali ko će biti najteže pogođen? Penzioneri, slabi, bolesni... kao pre deset godina? Gde će se ovog puta štedeti? Opet na onima koji ne mogu da se suprotstave?
Vlada demohrišćana i liberala je 2011. zašiljila crveni plajvaz da precrta neke troškove. Posebno su liberali rigorozno insistirali na tome da se smanjuju socijalna davanja, da se štedi na starima i slabima, na bolesnima i onima kojima treba pomoć.
Godinama se sekirom sasecala socijalna država, a na vidiku je bio veliki cilj izbalansiranog budžeta, pozitivne nule. I to je pošlo za rukom već 2014. kada Nemačka više nije pravila nove dugove.
Ali koja je bila cena? Do propasti se štedelo na infrastrukturi te danas vidimo ulice, mostove i železničku mrežu u stanju raspada. Nemačka zaostaje u digitalizaciji. O tome bi mogli pesme da spevaju oni koji ovih dana rade od kuće pa se bore sa softverom i internetom.
Zdravstveni sistem je očerupan tako da bude "efikasan" po neoliberalnom ukusu, i danas trpimo posledice toga. Ko još želi da bude medicinski radnik u sistemu gde se zarad profita osoblje opterećuje do iznemoglosti, a još je i loše plaćeno? Šta je radila država dok je proizvodnja lekova i zaštitne opreme prebacivana na daleke kontinente?
O ovim pitanjima se sada ponovo raspravlja i to je dobro. Sada smo se najednom setili na čijim leđima počiva ovo društvo. Aplaudiramo negovateljima, policajcima i vatrogascima. Doduše, njih bi još više obradovalo ako bismo zahvalnost izrazili povećanjem njihovih plata. To ne smemo da zaboravimo kad prođe kriza.
Štednja iz 2011. i narednih godina ponoviće se, ali biće još drastičnija. Jer 156 milijardi je gotovo četiri puta više nego što je bilo zaduženje 2010. Mnogi veruju da je to tek početak, da nas čekaju novi dugovi, drugi, treći kredit. Niko ne zna šta donose naredne sedmice i koliko će se dugo privreda oporavljati.
Biće pitanje - da li ekonomski možemo naprosto da nastavimo tamo gde smo stali? Da li se šteta da popraviti? Hoće li posrnuli preduzetnici biti u stanju da plaćaju poreze? Ako ne, koliko će to novih rupa izbušiti u budžetu?
Ako smo išta naučili iz prošle krize, onda ovu debatu moramo da vodimo drukčije. Stranka Levice već traži da se uzmu pare od posebno bogatih, jer njima se najlakše može iscediti par milijardi evra. Da li će taj stav prevagnuti? Jer, bogati će kukati kako su i njihove kapitalne investicije pretrpele štetu.
Niko danas ne može da kaže kuda vodi ovaj put. Sigurno je samo da će svet posle korone biti drugačiji na mnogo načina. Biće žrtava u svakom pogledu, pa i finansijskom. Pandemija je i zbog toga sigurno najveći posleratni izazov u nemačkoj istoriji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 8
Pogledaj komentare