To je znatno iznad cilja određenog u okviru spasilačkog programa i iznad prethodne prognoze, izjavio je jedan neimenovani evropski zvaničnik.
"Evropska komisija i institucije još procenjuju podatke i do sada su iznele opreznu procenu primarnog suficita od između 2 i 3 odsto BDP-a", izjavio je taj zvaničnik Rojtersu.
On se, takođe, osvrnuo na prihode od postupka privatizacije u Grčkoj, poput privatizacije luke Solun i Atinskog međunarodnog aerodroma, navodeći da se ove godine očekuju prihodi od 2,4 milijarde evra, a u 2018. godini prihodi od 1,9 milijardi evra.
Penzione reforme, koje je grčka vlada već usvojila, trebalo bi da, prema njegovim rečima, generišu uštedu od 1,5 odsto BDP-a do 2018. godine i od 2,5 odsto BDP-a do 2025. godine.
Pitanje primarnog suficita Grčke je već duže vreme razlog nesuglasica između vlada evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda, koji smatra da je suficit Atine u 2016. godini iznosio samo 0,9 odsto.
Prema grčkom programu pomoći, u vrednosti od 86 milijardi evra, Atina je prošle godine trebalo da ostvari primarni suficit od 0,5 odsto BDP-a.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare