Građani koji su pre tri godine u velikom broju uzimali stambene i druge kredite vezane za švajcarski franak odavno su shvatili da je ipak trebalo da poslušaju uporne savete bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića, koji ih je upozoravao da ne uzimaju te zajmove, uprkos njihovoj, tada primamljivoj kamatnoj stopi.
Zbog globalne krize koja je usledila, snažnog jačanja franka u odnosu na evro i beskrupuloznog povećanja kamatnih stopa od strane pojedinih banaka koje su odobravale ove kredite, mesečne rate, koje su u početku bile znatno niže od onih koje su plaćali građani koji su se zadužili u evrima, do danas su astronomski skočile, tako da mnogi sada razmišljaju da svoje obaveze prebace iz švajcarske u evropsku valutu. Međutim, po rečima stručnjaka, za to je sada već kasno.
Naime, zbog toga što je „švajcarac“ toliko ojačao u odnosu na evro, svi koji bi sada izvršili konverziju, završili bi sa kreditom daleko većim od onog koji su originalno uzeli. Primera radi, računajući sa jučerašnjim kursom evra i franka u odnosu na dinar (79,55 i 99,62) i tim istim kursom pre tačno tri godine (51,64 i 83,51) dolazi se do zaključka da bi neko ko je 2008. uzeo kredit od 50.000 švajcarskih franaka, što je tada bilo oko 30.900 evra, sada posle konverzije završio sa kreditom od čak 39.900 evra. To je oko 9.000 evra više samo zbog konverzije ili skoro 30 odsto. Naravno, s obzirom da je deo glavnice u prethodne tri godine već isplaćen, konvertovani kredit ne bi bio 39.900 evra, već nešto niži, ali i dalje značajno veći nego da je kredit originalno uzet u toj valuti.
Upravo zbog toga, kao i zbog činjenice da je sama procedura za konverziju u većini banaka komplikovana, jer zahteva da klijent praktično uzme novi kredit, pri čemu mora ponovo da dostavi svu potrebnu dokumentaciju, plati naknadu za obradu kredita koja uglavnom iznosi bar 0,5 odsto i naknadu za konverziju, koja je najčešće takođe toliko, mnogi se i pored visokog skoka rata ustručavaju od konverzije.
Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić kaže da je, ako se posmatra samo kurs kao kriterijum u odlučivanju o tom da li da se uđe u konverziju ili ne, jasno da postoji perspektiva da će švajcarski franak i nadalje biti nepovoljna valuta za zaduživanje.
"Zbog percepcije nestabilnosti evrozone, očekuje se da će švajcarski franak nastaviti da jača, jer kada se sada već govori o tome da bi Grčka čak mogla i da izađe iz evrozone i kada postoji velika zabrinutost zbog stanja ekonomije u Španiji i Portugalu, logično je da se jedan deo likvidnosti seli ka franku. Koliko će to trajati, ne zna se, ali pri odlučivanju o tome da li da se već postojeći kredit prebaci u neku drugu valutu treba obratiti pažnju ne samo na kurs, već i na sve ostale uslove i troškove koje jedna takva konverzija nosi sa sobom", upozorava Nikolić.
Urednik portala ekonomija.org Miroslav Zdravković takođe smatra da uprkos tome što su im rate toliko porasle klijenti koji imaju kredite u „švajcarcima“ sada ne bi trebalo da ih prebacuju u evre, jer će im čak i ako franak nastavi da raste, biti isplativije da ostanu pri toj valuti.
"Sada ne treba konvertovati kredite, jer će zbog trenutnog kursa franka i evra, svako ko to učini sada imati veći kredit u evrima nego što je on bio na početku otplate. Prema proračunima koje sam radio za stambeni kredit u švajcarskim francima, čak i da tokom perioda otplate kredita ta valuta preskoči evro po vrednosti, i dalje se više isplati ostanak pri franku nego konverzija u evro u ovom trenutku. Ne samo da će onaj ko prebaci kredit u evre u ukupnom iznosu platiti više novca tokom trajanja otplate, već će mu i rata biti veća nego što je sada", tvrdi Zdravković.
Prema njegovim rečima, građani mogu računati da će se u dužem periodu švajcarska valuta vratiti na „normalnije“ vrednosti, ali „tek kada prođe svetska kriza, a kada će to biti, to ne znam“. Zdravković ističe da će tek kada sredstva budu daleko više počela da se angažuju za investicije i proizvodnju, umesto za špekulacije na tržištu valuta, nafte ili negde drugde, švajcarski franak polako početi da se vraća na stare niže vrednosti. Kao argument protiv prelaska u evro, ovaj stručnjak napominje i to da bi Evropska centralna banka uskoro mogla da povisi kamatnu stopu, što bi dodatno ojačalo evro, dovodeći do rasta rata za evroindeksirane kredite.
"Ukupno posmatrano, od oko šest milijardi evra kredita u Srbiji, samo oko jedne milijarde se odnosi na zajmove vezane za franak, što bilansno nije toliko značajno. Oko tri do 3,5 milijarde čine krediti indeksirani u evrima, a ostatak uglavnom čine dinarski krediti", ističe Zdravković.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 5
Pogledaj komentare