Cena pšenice u Srbiji dostigla, a donekle i prestigla 25 dinara po kilogramu bez PDV. Rast cene za 12 dinara mogao bi vrlo lako da se odrazi i na cenu hleba.
Brašno tip 500, od kojeg se proizvodi hleb, prodaje se i po ceni od 31 do 34 dinara za kilogram, takođe, bez PDV.
Cena pšenice je od žetve, kada je plaćana 13 dinara za kilogram, porasla za 12 dinara. Ovakav rast cene, kako upozoravaju stručnjaci, gotovo sigurno će dovesti i do nove, skuplje cene hleba.
Iz Unije pekara su ranije poručili da će cena hleba sasvim izvesno pratiti cenu žita.
Da ne treba računati sa starim cenama vekne i u idućoj godini posredno je najavio i ministar trgovine Slobodan Milosavljević rekavši da cena brašna neće rasti narednih tri-četiri meseca, bar dok se ne potroši i samelje prošlogodišnje žite koje je otkupljivano po nižim cenama.
Cena žita je, sada, na tržištu gotovo duplo veća nego lane a do pre samo mesec dana pšenica je koštala oko 18 dinara. Tome se, međutim, najmanje raduju zemljoradnici koji od toga i nisu imali značajnije koristi.
Berićet su pokupili trgovci jer su ratari žito prodavali za 13 dinara odmah posle žetve. Sa druge strane, i kriza je učinila svoje tako da mnogi nisu imali neophodnih 300 evra po hekatru koliko je bilo potrebno...
"Situacija koju sada imamo na tržištu može da dovede samo do daljeg rasta cene pšenice", ističe Vukosav Saković, direktor poslovnog udruženja “Žita Srbije”.
On kaže da je "pšenica u Srbiji, već sad skuplja od pšenice u Mađarskoj, koja se prodaje za oko 23 dinara po kilogramu, tako da bi pravo rešenje bilo da se, bar ne neki kraći period, smanje ili ukinu dažbine na uvoz pšenice, kako bi se cena prilagodila zemljama u okruženju".
Žarko Galetin, direktor novosadske Produktne berze, napominje da su veće količine pšenice u Srbiji uskladištene kod nekoliko velikih trgovaca, koji su ujedno i veliki skladištari, ali i da je cena naše pšenice sada među najvišima u Evropi.
Visoka cena srpske pšenice posledica je narušenih bilansnih odnosa te robe u svetu, ali delimično i prećutnih ili tajnih kartelskih dogovora i špekulativnih radnji velikih trgovinskih kuća, u čijem posedu se nalazi gotovo celokupan ovogodišnji rod, tvrde stručnjaci.
.
S druge strane, veliki broj malih mlinova i zanatskih pekara sa oko 80 odsto proizvodnje rade u sivoj zoni i oni mogu da podnesu visoku cenu sirovine dok ceh plaćaju industrijski prerađivači koji su prinuđeni da uredno izmiruju sve obaveze.
Najveći krivac ipak je država, koja ne koristi svoje mehanizme da bi sprečila stvaranje monopola niti za suzbijanje sive ekonomije.
"Pšenica je već mesec-dva posle žetve, po relativno niskoj ceni, prešla u ruke velikih trgovaca, a kako oni sada više nisu zavisni od izvozne cene, u situaciji su da kreiraju domaće tržište. To što se na mikro tržištu dešava, posledica je pomalo i psiholoških faktora, na koje je kod nas pšenica izuzetno osetljiva, ali i špekulativnih radnji ili kartelskih dogovora između dva do tri velika dilera. Dodatni problem za nerealno visoku cenu žita je i to što institucije ne reaguju da spreče monopole u trgovini tim strateškim proizvodom", tvrdi Galetin.
Sima Matić, direktor poslovne zajednice Žitovojvodina, kaže da "država nema kontrolne mehanizme u bitnim segmentima, a uz to se, zbog nestručnosti i nedostatka političke volje, pravi naivna dozvoljavajući da u tom sektoru dominira siva ekonomija"
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 8
Pogledaj komentare