To pokazuju analize cena ovih energenata u Srbiji i drugim zemljama Starog kontinenta za prvu polovinu ove godine, koje je prošle nedelje objavila Agencija za energetiku.
Dok u Ministarstvu energetike smatraju da struja mora da poskupi, jer investicije i remonte diktiraju cene iz inostranstva, građani smatraju da “evropska cena” može da ide samo uz “evropsku platu”.
Najskuplju struju plaćaju Danci, Nemci, Belgijanci, Norvežani i Italijani.
U Danskoj je najviša evropska cena kilovat-sata od 25,53 evrocenta, dok je Srbiji pet puta manja - 5,02. Ali, statistika pokazuje da je prosečna zarada u ovoj kraljevini veća gotovo - deset puta!
Od zemalja bivše Jugoslavije, najskuplju struju koriste Slovenci, koji za kilovat-sat moraju da plate 14,01 evrocent. Za njima slede Hrvati sa 11,51, Crnogorci plaćaju 9,97, Bosanci 7,21 a Makedonci izdvajaju 5,62 evrocenta.
Međutim,
u poređenju sa prosečnom zaradom, struja je jeftinija u Hrvatskoj i Sloveniji nego u Srbiji. Ali, nadležni kažu da cena električne energije mora da bude povećana, jer je struja samo delimično domaći proizvod.
"Sva oprema na hidrocentralama, termocentralama, elektromrežama, rudnicima i BTO sistemima je uglavnom uvozna. Ovo je velika stavka u investicijama i remontima EPS tokom priprema za svaku sledeću sezonu. Ako želimo da imamo dugoročno stabilan elektroenergetski sistem, sa izgrađenim novim objektima, korekcija cenovne politike se nameće kao neminovnost", kažu u Ministarstvu rudarstva i energetike.
U Ministarstvu, ipak, napominju da su potrebne uštede i u samom sistemu EPS. Slična je situacija i sa cenom gasa, koja kod nas iznosi 35,8 evrocenti.
U odnosu na Srbiju, jeftiniji gas u Evropi koristi se samo u Rumuniji, koja raspolaže sopstvenim zalihama ovog energenta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 116
Pogledaj komentare