Srpska preduzeća i građani će od danas moći da podnose zahteve za povoljne kredite koje će odobravati poslovne banke u sklopu programa za suzbijanje krize.
Za kredite građanima i privredi banke će odobriti 122 milijarde dinara, od čega 77 milijardi dinara iz sopstvenih izvora i 45 milijardi dinara iz inostranih kreditnih linija.
Kamate će, kako je najavljeno, biti dva puta niže od tržišnih i iznosiće najviše šest odsto godišnje zahvaljujući tome što će država subvencionisati kamate sa tri milijarde dinara. Iz Fonda za razvoj za kredite će biti izdvojeno pet milijardi dinara.
Do petka je ugovore o učešću u programu potpisalo 18 banaka, Komercijalna banka, Banka Inteza, Sosijete ženeral, Unikredit, Erste, Hipo Alpe-Adrija, Rajfajzen, EFG, KBC, OTP, Privredna banka "Beograd", Srpska banka, Čačanska banka, Agrobanka, Univerzal banka, Kredi banka, Findomestik banka i Folksbanka.
Građani će moći da koriste ukupno 20 milijardi dinara potrošačkih kredita za kupovinu automobila, poljoprivredne mehanizacije, nameštaja i podnih obloga i kućnih aparata proizvedenih u Srbiji.
Krediti za likvidnost i investicije samo uz dobre poslovne rezultate
Od danas 18 banaka u Srbiji prima zahteve za kredite za likvidnosti preduzeća i za potrebe investiranja u nove poslove. Za likvidnost privrede država i banke izdvojili su 40 milijardi dinara, a novac će se pozajmljivati uz kamatu od 5,5 odsto.
Za kredite za investiranje odvojeno je 17 milijardi dinara, uz kamatu od šest odsto. Bankari najavljuju da će selekcija firmi kojima će odobriti kredit biti veoma ozbiljna, a neki od uslova su dobri dosadašnji rezultati i valjan biznis plan.
U Erste banci kažu da je interesovanje za kredite privredi veće oko 20 odsto, sa konkretnim zatevima za njihovo odobrenje, dok je u Komrecijalnoj banci u toku dana već bilo oko 10 zahteva za te kreditne linije.
Biznismeni koji su do pojave krize bili veoma uspešni sada uglavnom stoje u redu za kredite za likvidnost. Za neke od njih ovi krediti su slamka spasa u poslednji čas. Sa investicijama će,kažu, ipak sačekati. Činjenica je da je kamata na pozajmljen novac veoma povoljna, ali se mogu čuti i glasovi privrednika koji tvrde da je država mogla da ponudi i bolje rešenje.
Zoran Drakulić, vlasnik kompanije Istpoint, kaže da su zbog lošeg položaja mnogi privrednici umesto sopstvenih izvora finansiranja, primorani da se za novac obrate bankama.
"Oni koji su najugroženiji definitivno neće moći da dođu do para. Faktički dobre firme, koje su do sada dobro poslovale one će dobiti pare, ali one su mogle i bez ove pomoći. Jedino što je dobro je kamata", navodi Drakulić.
Iako su se iz ministarstva ekonomije mogla čuti uveravanja da će novac moći da dobiju sva preduzeća, pa i oni koji su već u blokadi, a takvih je u Srbiji 58 hiljada, bankari poručuju da će selekcija biti veoma ozbiljna.
Da li je moguće biznis plan ostvariti bez obzira na krizu? Može li se dokazati da su problemi preduzeća nastali isključivo zbog toga što vama ne plaća jedno preduzeće, pa ni vi ne možete drugom? To su neka od pitanja koja će firme morati da dokumentuju bankama, ako žele novac.
Prema objašnjenjima bankara, gledaće se likvidnost firme i dosadašnji kvalitet poslovanja kao i budući potencijal. Firme koje imaju problema u tekućem dnevnom poslovanju, mogu da računaju na ove kredite, dok firme koje su duže vreme u blokadi, verovatno neće moći da dobiju kredite ni u jednoj banci.
Na tržištu Srbije danas oko 40.000 preduzeća i preduzetnika ima problema sa dnevnim prilivom novca. Zato neki ekonomisti smatraju da novac za privredu, plasiran preko banaka, nije bilo najbolje rešenje.
Ekonomista Zoran Popov, kaže da objektivno od ovih Vladinih mera ne treba očekivati mnogo.
"Izbor onoga ko će koristiti ta sredstva pada na banke, i banke će se maksimalno truditi kako da zaštite svoje interese, a ne interese preduzeća koja su u nevolji", smatra Popov.
Iako je privredi potrebno više novca nego što je država obezbedila, ova suma će biti dobra terapija za onemoćalu privredu. Privrednici bi mogli da računaju na još finansijskih sredstava. Ukoliko država dobije 400 miliona evra od Evropske komisije i 300 miliona dolara od Svetske banke, za jačanje budžeta, izvesno je da će deo tog kolača otići i za pomoć posrnuloj privredi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 5
Pogledaj komentare