Ključna karakteristika budžetske politike u 2019. godini biće ravnomerna raspodela fiskalnog prostora na povećanje životnog standarda (povećanje plata i penzija za oko 1,3 odsto BDP), podsticaj rastu kroz povećanje javnih investicija (preko 30 procenata u odnosu na planiran iznos u 2018. godini) i poresko rasterećenje rada (smanjivanjem doprinosa za nezaposlenost na teret poslodavca).
Ovako u Ministarstvu finansija objašnjavaju za Tanjug Predlog budžeta za narednu godinu.
Budžetom za 2019. u koji je Tanjug imao uvid, predviđeni su ukupni prihodi od 1.246,2 milijarde dinara, rashodi u visini 1.269,1 milijardu dinara što u 2019. godini daje predvideni deficit od 22,9 milijardi dinara, odnosno 0,4 odsto BDP.
"Povoljna makroekonomska kretanja obezbedila su nastavak stabilnog rasta poreskih prihoda, a reformom poreske administracije nastaviće se borba protiv sive ekonomije i poreske evazije (utaja poreza)", poručuju nadležni.
S druge strane, "zahvaljujući merama fiskalne politike u prethodnom periodu, značajno su smanjeni izdaci za kamate i otplate duga po aktiviranim garancijama (neproduktivni rashodi) i stvoren je prostor za smanjenje poreskog opterecenja privrede kao i povećanje drugih rashoda kao što su penzije, plata i kapitalnih investicija bez ugrožavanja postignute fiskalne stabilnosti", kažu u Ministarstvu finansija.
Ove mere i njihove fiskalne implikacije dizajnirane su tako da ne ugroze stabilnost javnih finansija i tempo smanjenja javnog duga, poručuju iz ministarstva i dodaju da s druge strane, "ovako skrojen budžet ima za cilj podizanje životnog standarda stanovništva, stimulacija privatne potrošnje i ubrzanje privrednog rasta".
Fiskalni suficit na nivou opšte države u 2018. godini, prema najnovijim procenama, iznosiće oko 0,6 procenta BDP, istuču u resornom ministarstvu. "Drugu godinu za redom biće ostvareni istovremeno i ukupan i primarni fiskalni suficit".
Projekcija prihoda budžeta za narednu godinu je konzervativna, kažu, i zasniva se na realno projektovanim makroekonomskim indikatorima. "Projektovan je realni rast BDP-a od 3,5 odsto i prosečna inflacija 2,3 procenta".
Kada je reč o merama fiskalne politike u vezi prihodne strane budžeta u 2019. godini, planira se smanjenje poreskog opterećenja zarada ukidanjem doprinosa za nezaposlene na teret poslodavca.
U ministarstvu planiraju, navode da Zakonom o naknadama urede sistem taksi i naknada, "obezbeđenjem zakonitosti i predvidivosti".
"Izmenama Zakona o porezu na dobit će se smanjiti obaveze poreskih obveznika kroz izmene načina obračuna amortizacije. Efekti ove mere bi trebalo da se vide tek u 2020. godini, s obzirom da bi se odnosili na dobit iz 2019. godine".
Nadležni poručuju da je budžet osmišljen tako da kretanje javne potrošnje prati kretanje privredne aktivnosti. S tim u vezi, ukupni rashodi republičkog budžeta u 2019. planirani su na nivou od 23,4 procenta BDP, što je, ukazuju, jednako relativnom nivou rashoda iz 2018. godine (niže za 0,4 procenta BDP-a).
Učešće zarada u BDP-u ostaće nepromenjeno i pored povećanja zarada zaposlenih u celom javnom sektoru, kreće se na nivou od 9,2 odsto BDP-a što je, poručuju, ispod proseka zemalja članica EU. Budžetski rashodi za zarade će u 2019. godini porasti za oko 22 milijardi RSD.
"Povišica od devet odsto predviđena je za zaposlene u službama bezbednosti, obrazovanju, ustanovama socijalne zaštite, dok su povećanje od sedam procenta predviđena za administrativne službe, Narodnu skupštinu i zaposlene u povezanim službama, ustanovama kulture i nauke, sudovima i tužilaštvu..."
Za zaposlene u zdravstvu, medicinske tehničare, predviđeno je povećanje zarada od 12 procenata, a za lekare 10, dodaju nadležni.
U cilju obezbeđenja podsticaja rastu, objašnjavaju, značajan deo fiskalnog prostora usmeren je ka povećanju javnih investicija.
"Nivo kapitalnih rashoda u budžetu za 2019. godinu iznosi 165,5 milijardi dinara, odnosno 3,1 procenta BDP-a, dok je na nivou opšte države četiri odsto BDP-a sa tendencijom povećanja".
Rashodi namenjeni otplati kamata oslikavaju pozitivne promene fiskalne pozicije države, odnosno smanjenje učešća javnog duga u BDP.
"Kao rezultat štednje i napora da se smanje kamatne stope na novo zaduživanje, ukupni rashodi za kamate u Predlogu budžeta za 2019. godinu iznose 103,1 milijardi dinara, što je 14,3 milijardi dinara manje od kamata koje su predviđene budžetom za ovu godinu".
Najveći deo fiskalnog prostora usmeren je na javne investicije i odnose se na železnicu i saobraćaj (36 procenta ukupnih investicija), kao i za investicije u bezbednosni i odbrambeni sistem.
Kada je reč o najugroženijim slojevima stanovništva, kažu da će socijalna politika obezbediti zaštitu najugroženijim slojevima stanovništva, ali i podsticaje i podršku sprovođenju mera populacione politike.
U budžzetu za 2019. godinu povećaće se deo subvencija namenjen razvoju poljoprivredne delatnosti i to u delu koji ostvaruje najveću dodatu vrednost (planom je predvidjeno značajno korišćenje IPARD fondova).
"Takođe, nastavlja se i sa subvencijama razvojnog karaktera, kojima se finansiraju kapitalne investicije, kao što su subvencije za Puteve Srbije i deo subvencija za Železnice Srbije koji su namenjeni izgradnji saobraćajne infrastrukture".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 3
Pogledaj komentare