Izvršni odbor MMF-a navodi da su "brze intervencije (vlade) pomogle u očuvanju finansijske stabilnosti, obuzdavanju fiskalnog deficita i zadržavanju poverenja ulagača".
U zaključima MMF-a navodi se da je kriza dovela do pada investicija, izvoza, kreditiranja, realnog pada BDP od 5,8 odsto u 2009. i oštrog rasta nezaposlenosti na 17 odsto.
Privredna aktivnost opadala je i početkom 2010. dok se postupni povratak pozitivnog rasta očekuje u drugoj polovini 2010. MMF za ovu godinu Hrvatskoj prognozira nulti privredni rast a za narednu godinu rast od dva odsto.
Pored brojnih mera štednje, zamrzavanja plata i penzija, povećanja stope PDV-a i uvodjenja privremenog "poreza solidarnosti" koje su ocenjene kao dobre, budžetski deficit Hrvatske se povećao na četiri odsto BDP-a, a javni dug je, kako se navodi, narastao na 50 odsto BDP-a.
Kako bi se postigao uravnotežen privredni rast Hrvatske potrebno je povećati konkurentnost privrede i privući strane investicije uz neophodne strukturne reforme, ocenjuju direktori MMF.
Ta institucija savetuje i da se ograniči potrošnja, smanje zarade u javnom sektoru ali i izdaci na ime penzija. Preporučili su da se razmisli o smanjenju poreza i većoj fleksibilnosti u politici zapošljavanja i socijalnih beneficija. U tom smislu preporucili su nastavak privatizacije i pojednostavljenje uslova za pokretanje preduzeća.
Direktori MMF-a izrazili su zabrinutost zbog refinansiranja javnih banaka iz državnog fonda za osiguranje depozita.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare