Srpski tim za pregovore o ruskom kreditu teškom milijardu dolara vratio se iz Moskve praznih ruku. Za divno čudo, to se u ovom trenutku može smatrati za - dobru vest! Pre svega zbog ne baš bezrazložnog strahovanja da bi predstavnici Vlade Srbije, pritisnuti problemima sa punjenjem državne kase, mogli prihvatiti sve što od njih druga strana bude tražila.
U Srbiji se, naime, mesecima unazad kao najveći uspeh predstavlja svako novo zaduživanje. Kao da kredit nikad neće morati da se vrati. Stiče se utisak da sa toliko zanosa zvaničnici svojevremeno nisu govorili ni o bespovratnoj pomoći, koju je Srbija dobijala od međunarodne zajednice neposredno posle 5. oktobra 2000.
Zato i ne čudi što je javni dug već narastao na 10 milijardi evra i što će u narednih nekoliko meseci da poraste za još dve-tri milijarde evra. Toliko je novih kreditnih aranžmana već ugovoreno i samo je pitanje dana kad će taj novac biti iskorišćen, a udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastaviti da se približava granici posle koje će otplata dospelih rata postati nepodnošljiv teret za srpsku privredu i poreske obveznike.
Sami zvaničnici svojim izjavama pothranjuju opšti utisak da im je najvažnije da novim kreditima namaknu pare za popunu manjka u državnoj kasi, jer će ionako te dugove morati da vraća – neko drugi. Samo na taj način može se objasniti euforija sa kojom je tokom nedavne posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva saopšteno da je Rusija spremna da Srbiji pozajmi milijardu dolara. Pod kojim uslovima? To, izgleda, nekima nije ni bilo bitno. A to je suštinsko pitanje.
Uostalom, evo grube računice. Mesečna rata za kredit od milijardu dolara na rok otplate od 10 godina i uz kamatnu stopu od pet odsto godišnje bila bi oko 10,6 miliona dolara. Ukupno bi, dakle, za taj kredit morala da se plati kamata od oko 272,8 miliona dolara.
Uz kamatnu stopu od tri odsto i nepromenjene ostale uslove, mesečna rata bila bi 9,6 miliona, a ukupna kamata za ceo desetogodišnji period otplate 158,7 miliona dolara. Ukoliko bi se, dakle, kredit ugovorio uz kamatnu stopu veću za „samo“ dva procentna poena, to bi državu, ili bolje rečeno poreske obveznike Srbije koštalo dodatnih 114 miliona dolara. Ili 11,4 odsto od ukupne vrednosti pozajmice. Malo li je?
Valjda je ova računica dovoljna opomena da se shvati koliko su zapravo važni uslovi pod kojim se država zadužuje. I teško je pretpostaviti da najvišim državnim zvaničnicima Srbije ona nije bila poznata. No, čak i da nije, trebalo je da dobro razmisle pre nego što su slavodobitno saopštili da je sa Rusijom dogovoren kredit od milijardu dolara.
Mnogi su insistiranje na uslovima tog kredita pokušali da prikažu kao „cepidlačenje“ ili da ga svedu na „antirusko raspoloženje“. Ništa od toga. Uostalom, ako se svakom građaninu savetuje da dobro razmisli pre nego što se zaduži, da u različitim bankama uporedi uslove, a pre svega visinu kamatne stope i dužinu roka otplate kredita, zašto bi drugačija pravila važila za državu. E, upravo zbog toga je dobra vest što već u prvoj rundi srpska delegacija, koju je predvodio pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović, nije doživela „nokaut“.
Da je iz Moskve stigla „pozitivna“ vest da je sve dogovoreno, to bi, nažalost, verovatno značilo da je srpska strana prihvatila sve uslove kreditora. Ujedno, bio bi to svojevrstan dokaz da je đavo odneo šalu i da Vlada Srbije nema drugo rešenje za popunu manjka u državnoj kasi za narednu godinu. Strpljenje, koje je ovog puta, za neke i neočekivano, pokazala srpska delegacija može da bude i ohrabrujući znak da se u dugove neće srljati bez razmišljanja koliko će to na kraju koštati. Na neki način Srbija je time poslala i signal da, ipak, nije u tolikom škripcu i da ne mora baš po svaku cenu da se zadužuje za pokriće budžetskog deficita.
To bi, ako je zaista tako, moglo da popravi i njenu poziciju pre nastavka razgovora. Jer ako potencijalni kreditor zna da potencijalnom dužniku baš i ne gori toliko pod nogama, biće spremniji na nešto blaže uslove. Pa, nisu slučajno i u Srbiji najviše kamatne stope upravo na keš kredite.
Njih po pravilu uzimaju građani koji imaju veće rashode od primanja i bitno im je samo da trenutno premoste finansijske probleme u svojim budžetima, bez obzira na to koliko to košta. U suprotnom, da žele, na primer, da kupe novi nameštaj ili neki kućni aparat, mogu uzeti potrošački kredit, sa dužim rokom otplate i upola nižim kamatnim stopama.
Ostaje, dakle, nada da je srpska strana ovoga puta rešena da izdejstvuje što je moguće bolje uslove za ruski kredit. Bilo bi logično da oni budu slični uslovima dogovorenim sa Kinom, koja je Srbiji nedavno odobrila dugoročni kredit uz kamatnu stopu od tri odsto godišnje. Zato srpski pregovarači sa Zoranom Ćirovićem na čelu moraju imati apsolutnu podršku svih članova Vlade Srbije, ali i celokupne domaće javnosti sve dok se ne okončaju pregovori sa ruskim kreditorima. Nije, međutim, isključeno da bi moglo da bude i drugačije. Uostalom, bilo je slučajeva da ovdašnji pregovarači međusobno jedni druge sapliću, kao da rade u interesu neke druge države, a ne Srbije.
NIS je, možda, dobar primer za to, a još jedno loše iskustvo sa Rusima nikome ne bi išlo u prilog. Čak ni Rusima. Od predstavnika Srbije, pa i MMF-a, mogu da čuju koliko je teško izboriti se sa jednom stečenim lošim imidžom. Pri tome bi ovde svima trebalo da bude sasvim jasno da se ruskoj strani nema šta prigovoriti. Oni samo rade u svom interesu. To isto očekuje se, međutim, i od srpskih pregovarača. Samo na taj način može se doći do uslova prihvatljivih i za kreditora i za korisnika zajma. U svakom drugom slučaju neko će biti na gubitku. Valjda je došlo vreme da to uvek ne mora da bude baš Srbija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 27
Pogledaj komentare