Srpski tim za pregovore o ruskom kreditu teškom milijardu dolara vratio se iz Moskve praznih ruku. Za divno čudo, to se u ovom trenutku može smatrati za - dobru vest! Pre svega zbog ne baš bezrazložnog strahovanja da bi predstavnici Vlade Srbije, pritisnuti problemima sa punjenjem državne kase, mogli prihvatiti sve što od njih druga strana bude tražila.
Autor: Milan Ćulibrk
|
Izvor: Ekonom:east
U Srbiji se, naime, mesecima unazad kao najveći uspeh predstavlja svako novo zaduživanje. Kao da kredit nikad neće morati da se vrati. Stiče se utisak da sa toliko zanosa zvaničnici svojevremeno nisu govorili ni o bespovratnoj pomoći, koju je Srbija dobijala od međunarodne zajednice neposredno posle 5. oktobra 2000.
Zato i ne čudi što je javni dug već narastao na 10 milijardi evra i što će u narednih nekoliko meseci da poraste za još dve-tri milijarde evra. Toliko je novih kreditnih aranžmana već ugovoreno i samo je pitanje dana kad će taj novac biti iskorišćen, a udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastaviti da se približava granici posle koje će otplata dospelih rata postati nepodnošljiv teret za srpsku privredu i poreske obveznike.
Sami zvaničnici svojim izjavama pothranjuju opšti utisak da im je najvažnije da novim kreditima namaknu pare za popunu manjka u državnoj kasi, jer će ionako te dugove morati da vraća – neko drugi. Samo na taj način može se objasniti euforija sa kojom je tokom nedavne posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva saopšteno da je Rusija spremna da Srbiji pozajmi milijardu dolara. Pod kojim uslovima? To, izgleda, nekima nije ni bilo bitno. A to je suštinsko pitanje.
Uostalom, evo grube računice. Mesečna rata za kredit od milijardu dolara na rok otplate od 10 godina i uz kamatnu stopu od pet odsto godišnje bila bi oko 10,6 miliona dolara. Ukupno bi, dakle, za taj kredit morala da se plati kamata od oko 272,8 miliona dolara.
Uz kamatnu stopu od tri odsto i nepromenjene ostale uslove, mesečna rata bila bi 9,6 miliona, a ukupna kamata za ceo desetogodišnji period otplate 158,7 miliona dolara. Ukoliko bi se, dakle, kredit ugovorio uz kamatnu stopu veću za „samo“ dva procentna poena, to bi državu, ili bolje rečeno poreske obveznike Srbije koštalo dodatnih 114 miliona dolara. Ili 11,4 odsto od ukupne vrednosti pozajmice. Malo li je?
Valjda je ova računica dovoljna opomena da se shvati koliko su zapravo važni uslovi pod kojim se država zadužuje. I teško je pretpostaviti da najvišim državnim zvaničnicima Srbije ona nije bila poznata. No, čak i da nije, trebalo je da dobro razmisle pre nego što su slavodobitno saopštili da je sa Rusijom dogovoren kredit od milijardu dolara.
Mnogi su insistiranje na uslovima tog kredita pokušali da prikažu kao „cepidlačenje“ ili da ga svedu na „antirusko raspoloženje“. Ništa od toga. Uostalom, ako se svakom građaninu savetuje da dobro razmisli pre nego što se zaduži, da u različitim bankama uporedi uslove, a pre svega visinu kamatne stope i dužinu roka otplate kredita, zašto bi drugačija pravila važila za državu. E, upravo zbog toga je dobra vest što već u prvoj rundi srpska delegacija, koju je predvodio pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović, nije doživela „nokaut“.
Da je iz Moskve stigla „pozitivna“ vest da je sve dogovoreno, to bi, nažalost, verovatno značilo da je srpska strana prihvatila sve uslove kreditora. Ujedno, bio bi to svojevrstan dokaz da je đavo odneo šalu i da Vlada Srbije nema drugo rešenje za popunu manjka u državnoj kasi za narednu godinu. Strpljenje, koje je ovog puta, za neke i neočekivano, pokazala srpska delegacija može da bude i ohrabrujući znak da se u dugove neće srljati bez razmišljanja koliko će to na kraju koštati. Na neki način Srbija je time poslala i signal da, ipak, nije u tolikom škripcu i da ne mora baš po svaku cenu da se zadužuje za pokriće budžetskog deficita.
To bi, ako je zaista tako, moglo da popravi i njenu poziciju pre nastavka razgovora. Jer ako potencijalni kreditor zna da potencijalnom dužniku baš i ne gori toliko pod nogama, biće spremniji na nešto blaže uslove. Pa, nisu slučajno i u Srbiji najviše kamatne stope upravo na keš kredite.
Njih po pravilu uzimaju građani koji imaju veće rashode od primanja i bitno im je samo da trenutno premoste finansijske probleme u svojim budžetima, bez obzira na to koliko to košta. U suprotnom, da žele, na primer, da kupe novi nameštaj ili neki kućni aparat, mogu uzeti potrošački kredit, sa dužim rokom otplate i upola nižim kamatnim stopama.
Ostaje, dakle, nada da je srpska strana ovoga puta rešena da izdejstvuje što je moguće bolje uslove za ruski kredit. Bilo bi logično da oni budu slični uslovima dogovorenim sa Kinom, koja je Srbiji nedavno odobrila dugoročni kredit uz kamatnu stopu od tri odsto godišnje. Zato srpski pregovarači sa Zoranom Ćirovićem na čelu moraju imati apsolutnu podršku svih članova Vlade Srbije, ali i celokupne domaće javnosti sve dok se ne okončaju pregovori sa ruskim kreditorima. Nije, međutim, isključeno da bi moglo da bude i drugačije. Uostalom, bilo je slučajeva da ovdašnji pregovarači međusobno jedni druge sapliću, kao da rade u interesu neke druge države, a ne Srbije.
NIS je, možda, dobar primer za to, a još jedno loše iskustvo sa Rusima nikome ne bi išlo u prilog. Čak ni Rusima. Od predstavnika Srbije, pa i MMF-a, mogu da čuju koliko je teško izboriti se sa jednom stečenim lošim imidžom. Pri tome bi ovde svima trebalo da bude sasvim jasno da se ruskoj strani nema šta prigovoriti. Oni samo rade u svom interesu. To isto očekuje se, međutim, i od srpskih pregovarača. Samo na taj način može se doći do uslova prihvatljivih i za kreditora i za korisnika zajma. U svakom drugom slučaju neko će biti na gubitku. Valjda je došlo vreme da to uvek ne mora da bude baš Srbija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Više od polovine građana Sjedinjenih Američkih Država strahuje da bi razvoj veštačke inteligencije mogao da dovede do gubitka posla za njih ili nekog člana njihovog domaćinstva, pokazalo je danas objavljeno istraživanje.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila da smo danas uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara (Shareholder Agreement) između Republike Srbije i MOL-a.
Nemačka vlada usvojila je danas novu strategiju za razvoj vazduhoplovnog sektora, sa ciljem jačanja konkurentnosti zemlje, podsticanja tehnoloških inovacija i unapređenja održivosti avio-saobraćaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da i njega brine trenutna situacija u kojoj se nalazi Naftna industrija Srbije (NIS), dodajući da će morati da dođe do rešenja te situacije, jer, kako kaže, smatra da američkom strpljenju dolazi kraj.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je američka vojska drugo veče zaredom izvela napade na Iran, dok je predsednik Donald Tramp ranije najavio nove udare i poručio da će Teheran "morati da plati cenu".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je odmah izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene.
Dnevne novine u Srbiji za četvrtak, 11. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Suosnivač kompanije Majkrosoft Bil Gejts danas će svedočiti iza zatvorenih vrata pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država, u okviru istrage o vezama sa pokojnim osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Kvalitetan san smatra se jednim od ključnih faktora za zdravlje i vitalnost organizma. Iako ga mnogi zanemaruju zbog užurbanog načina života, redovan i kvalitetan odmor tokom noći neophodan je za pravilno funkcionisanje celog organizma.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
The basketball players of KK Partizan defeated Dubai Basketball by a score of 84–70, thereby reducing the deficit in the ABA League Finals series to 2–1.
Serbian President Aleksandar Vučić says that relations between Serbia and the United States have undergone a dramatic transformation under President Donald Trump.
Brutal riots, which resulted in the burning of houses and public transport in Belfast, are one of the latest public reactions in Britain to crimes committed by foreigners.
Company NIS has submitted a request for a new special license from the U.S. Office of Foreign Assets Control (OFAC), part of U.S. Department of Treasury, in order to continue its operational activities smoothly after June 16, when its previous license expires.
Chief Public Prosecutor of Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Nenad Stefanović, has today requested that Vladimir and Miljana Kecmanović, parents of the minor perpetrator of the “Ribnikar” school shooting, be sentenced to the maximum prison terms.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 27
Pogledaj komentare