Ako se po jutru dan poznaje - Srbi sa Rusima u petoj brzini
Od sredine novembra prugom do Valjeva će se putovati sat i 15 minuta. Za modernizaciju ostatka pruge Beograd—Bar do crnogorske granice interes su do sada pokazale italijanske i kineske kompanije. Zvanični razgovori o modelu finansiranja i sa zainteresovanima kreću sledeće godine.
Osnovni ugovoreni radovi na drugoj fazi rekonstrukcije deonice Resnik—Valjevo, na pruzi Beograd—Bar, biće završeni u novembru, kako je i planirano.
Prvi zamenik direktora ogranka „RŽD internešenel“ u Srbiji Mansurbek Sultanov izjavio je da su oni imali obavezu da završe sve ugovorene radove do 14. novembra, i da će taj rok biti ispoštovan, uprkos problemima sa kojima su se kao izvođači radova suočavali.
„Mi kao ruska železnica završavamo naš deo posla, 77 kilometara rekonstrukcije pruge“, naglasio je on, podsetivši da je vrednost radova oko 70 miliona dolara i da su finansirani iz ruskog kredita od 800 miliona dolara opredeljenog za obnovu srpskih železnica.
„Pre nekoliko dana već smo poslali zvanično obaveštavanje srpskoj strani, odnosno investitoru, ’Infrastrukturi Železnica Srbije‘ da ćemo mi kao izvođač završiti radove u ugovorenom roku“, rekao je Sultanov.
On je objasnio da ostaje da srpska strana formira komisiju od koje će zavisiti kada će pruga biti puštena u saobraćaj, što je u domenu rada „Železnica Srbije“.
Prva faza modernizacije deonice od Resnika do Vreoca, dužine 35 kilometara, puštena je u saobraćaj sredinom jula, u roku, bez obzira na to što je, kako je rekao, bio prisutan niz problema jer je građevinska dozvola delimično bila dobijena, i što su radovi tekli a da nije bilo prekida saobraćaja u turističkoj sezoni, kao ni prevoza uglja.
Druga faza je, dodaje Sultanov, ipak počela na vreme u septembru.
Završetkom ove druge faze, „RŽD internešenel“ je, kaže, završio kompletan posao koji je bio ugovoren.
Na pitanje da li je sa srpskom stranom bilo reči o eventualnom nastavku rekonstrukcije cele pruge do granice sa Crnom Gorom, Sultanov kaže da to nije bilo predviđeno ugovorom koji imaju, ali i da dosad takvih predloga sa srpske strane nije bilo.
I u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture su potvrdili da deonica od Vreoca do Valjeva treba da bude završena u novembru, što će putovanje od Beograda do Bara skratiti za skoro dva sata. Stizaće se za 10 sati. Na rekonstruisanoj deonici vozovi od Resnika do Valjeva će saobraćati brzinom od 100 kilometara na sat i u Valjevo će se stizati za sat i 15 minuta.
U Ministarstvu napominju da je rekonstrukcija dela železničke pruge Beograd—Bar koji prolazi kroz Srbiju u dužini od 287,4 kilometara jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata, jer otkad je puštena u rad 1976. godine nije ozbiljnije rekonstruisana.
Rekonstrukcija je, praktično, počela u julu 2016. kada se sa „Ruskim železnicama“ krenulo u obnovu pruge od Resnika do Valjeva.
Trenutno se, kako napominju u Ministarstvu, razni izvođači interesuju ili samoinicijativno daju ponude za rekonstrukciju preostalih oko 210 kilometra od Valjeva do granice sa Crnom Gorom.
„Zasad su interesovanje za taj projekat pokazale kineske i italijanske kompanije. Očekujemo da ćemo sledeće godine početi i zvanične razgovore sa potencijalnim izvođačima i dogovoriti i model finansiranja koji bi bio najbolji za Republiku Srbiju“, ističu u Ministarstvu.
U Crnoj Gori je, prema rečima njenog ambasadora u Srbiji Branislava Mićunovića, rekonstruisano 46 odsto tamošnje deonice barske pruge.
Gradnja jednokolosečne pruge Beograd—Bar trajala je punih 25 godina, od 1951. do 1976. godine. Projektovana za brzine od 75 do 120 kilometara na sat, za protekle četiri decenije nije modernizovana, a u kakvom je stanju najbolje govori podatak da vozovi njome idu prosečno brzinom od oko 57 kilometara na čas. Čak u dužini od 70 kilometara prosečna brzina dostiže svega 30 kilometara na čas.
S obzirom na to da predstavlja direktnu železničku vezu između Jadransko-jonskog basena i panevropskih saobraćajnih koridora 10 i 7 (Dunav), i dalje prema svim zemljama Centralne i Istočne Evrope, ona ima ne samo regionalni nego i međunarodni značaj.
Odavno je bilo jasno koliki je značaj takvog povezivanja. Još osamdesetih godina 19. veka u Srbiji se počelo govoriti o jadranskoj železnici i o želji Srbije da „izađe na more“. Bilo je mnogo natezanja, problema, osporavanja… A onda su i ratovi učinili svoje: dva balkanska i Prvi svetski rat, pa zatim i Drugi svetski rat, uoči koga su počeli izvesni radovi između Valjeva i Кosjerića.
Odluka o gradnji pruge doneta je 1951. godine, a naredne su počeli radovi na deonicama Resnik—Valjevo i Titograd—Bar.
Planom je bilo predviđeno da se pruga „u periodu posle 1965. godine završi u najkraćem roku“, ali su radovi sporo odmicali, jer je prste umešala politika, tačnije republička rukovodstva Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Zbog toga je 1966. godine donet i Zakon o učešću federacije za dovršenje izgradnje pruge Beograd—Bar, ali i pored toga država nije ispunjavala preuzete obaveze. Gradnja pruge se i dalje politizovala i ometala.
U takvoj situaciji Republika Srbija je od 1971. godine u celini preuzela finansiranje dovršetka izgradnje pruge kroz Srbiju. Raspisan je i narodni zajam, pa je krajem maja 1976. godine konačno barska pruga puštena u redovan saobraćaj.
Posle četiri decenije i svih promena na ovim prostorima, ako se po jutru dan poznaje, rekonstrukcija srpskog dela pruge Beograd—Bar ići će znatno brže.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 25
Pogledaj komentare