Fokus

Četvrtak, 02.07.2009.

12:41

Sve zamke poslovanja do kraja 2009.

Prava kriza u Hrvatskoj se još nije dogodila, ona stiže u drugom delu godine. To je zajednička ocena analitičara centrale Raiffeisen banke iz Beča, kao i direktora Pastora Domagoja Miloševića.

Izvor: Lider

Podrazumevana plava slika

A to znači da će se u drugom polugodištu produbiti svi problemi koji su već s početkom godine počeli opterećivati poslovanje. Kredita će biti još manje, nelikvidnost će biti još veća, izvozne narudžbe i dalje će padati...

Ko se ne nada, već je izgubio! Inače podsticajna izreka danas teže pada na plodno tlo, jer je nadu sve teže iščitati iz kontradiktornih, zbunjujućih analiza i prognoza koje su zaredale s obe strane Velike bare. Dok jedni vide oporavak, drugi tek očekuju pravi nalet krize.

U MMF-u se pripremaju da revidiraju prognoze rasta globalnoge ekonomije za 2010. godinu i to naviše, kako kažu, zbog usporavanja pada svetske ekonomije.

No odmah sledi i upozorenje - prerano je za objavu uspešnog prevladavanja krize, jer su finansijski uslovi još daleko od normalnih, a svetska privreda i dalje u recesiji. Zato se neće revidirati brojke na bolje za drugi deo ove godine, nego tek za iduću.

Istraživanje američkog Nacionalnog udruženja poslovnih ekonomista (obuhvaćeno je 45 profesionalnih ekonomista) pokazalo je da tri četvrtine njih očekuje da će se kriza završiti do trećeg tromesečja ove godine, a niko od njih ne veruje da će se recesija, koja ulazi u 17. mesec, nastaviti posle prvog tromesečja iduće godine.

Preduzetnici prestravljeni

S ove strane Atlantika nebo je očito tamnije. U Evropskoj centralnoj banci ne očekuju oporavak pre nego što se počiste bilansi banaka, a one treba da otpišu još oko 300 milijardi evra loše aktive.

Analitičari centrale Raiffeisen banke iz Beča tvrde da se uprkos sve većem optimizmu svetskih finansijskih tržišta zbog oporavka finansijskog sektora, pretežno pozitivnih tromesečnih izveštaja i poboljšanja ekonomskih pokazatelja, prava kriza zapravo nije ni dogodila. Ona stiže u drugom delu godine.

“Temeljni ekonomski podaci u Americi još su uvek loši. Maloprodaja, tržište nekretnina i tržište rada govore o smeru daljeg pada američkoge privrede sa još visokom negativnom dinamikom”, ocenjuju ekonomisti.

Ako se do kraja ove godine ne oporavi Amerika, onda neće ni Evropa, još manje Hrvatska, koja zavisi upravo o tom najvažnijem izvoznom tržištu. Analitičari procenjuju da će izvoz do kraja godine pasti 10 posto.

Koliko je već sada loše pokazuje primer nekadašnjeg izvoznog diva, holdinga Đuro Đaković, koji zbog pada inostranih narudžbi kuca na vrata državnih preduzeća ne bi li dobio neki veći posao i tako spasio radna mesta.

Velik pad potražnje

Bez obzira na to čitaju li naši preduzetnici ekonomske prognoze ili ne, već i činjenica da je na Liderov upit o tome šta očekuju u drugom delu godine odaslan na desetak adresa odgovorilo tek njih troje, pokazuje da su prilično prestravljeni. Odgovorili su ili najhrabriji ili najoptimističniji.

Domagoj Milošević, direktor Pastora, najviše se boji krize likvidnosti, koja je neizbežna ako Vlada ne reši problem finansiranja državnih/javnih preduzeća i rastućeg deficita budžeta.

Problem je i to što banke ne pokazuju više razumevanja za preduzeća, posebno kad je u pitanju podizanje kamatnih stopa u trenutku njihovog znatnog pada na Zapadu i Dalekom istoku.

“Nažalost, nelikvidnost će najviše uticati na najmanje i najslabije, koji bi zapravo sada mogli biti jedini realni generator stvaranja novih radnih mesta. Nekako s veličinom preduzeća, premda se naravno problemi NE smanjuju, raste i otpornost, odnosno poluga i snaga u pregovorima s dobavljačima, bankama pa ako hoćete i državom kada je reč o plaćanju obaveza. Bojim se da nas očekuje ozbiljan talas stečajeva i otpuštanja, nakon što smo dobrim delom prve polovine godine zahvaljujući inerciji sistema, ali i stabilnosti bankarskog sustava, relativno dobro (pre)brodili krizno razdoblje”, misli Milošević.

Naglašava da će razmere otpuštanja i nezaposlenost u privredi biti vidljivi tek nakon leta, kao i pad plata u privredi, za razliku od državnog i javnog sektora.

Vladin paket antirecesijskih mera je, kaže, sveobuhvatan, ali je operacionalizacija, a posebno brzina sprovođenja zaostala. Dovoljno je šokantan podatak da u Nemačkoj ove godine očekuju 45 posto više stečajeva u industriji u odnosu na 2008. godinu.

“Što se tiče industrijske proizvodnje, mislim da postoji jedna dobra stvar. Sve su kompanije poslednjih šest i više meseci izrazito radile na smanjivanju zaliha i maksimalnim uštedama u celokupnoj logistici, što je sigurno dovelo do nerealno velikog, nadamo se kratkoročnog, pada potražnje. Pad je neosporan, ali očekujem malo poboljšanje u drugoj polovini godine, jer su se ipak mnoga skladišta potpuno ispraznila”, kaže on.
Za one koji imaju vlastitih mogućnosti za investiranje ili ipak mogu doći do kredita pod razumnim uslovima, sada je pravi trenutak za investicije, preuzimanja i ulaganja u dugotrajnu imovinu. Ali samo na vlastiti račun, ne s tuđim novcem, preporučuje.

Kaže da ipak nije pesimist, pa za razliku od većine analitičara koji procenjuju da će turizam podbaciti barem 20 posto, misli da bi turizam s padom od 'samo' 10 posto mogao popraviti opštu sliku.

U Podravci kažu da im je najveći problem podmirivanje obaveza i likvidnost. Kako je smanjena potražnja za luksuznim dobrima, očekuju da će se potrošači više okrenuti jeftinijim proizvodima ili onima koji za svoju cenu daju najveću vrednost. Prehrambeni će sektor, procenjuju, biti najotporniji u krizi. Potrošači će ostati verni poznatim brendovima i kvalitetnim proizvodima kakve nudi Podravka. No svesni su da oporavak još nije na vidiku.

“Gledajući trendove pada BDP-a, sve više cene kapitala, povećanje nezaposlenosti i strmoglavo smanjenje lične potrošnje, nerealno je očekivati oporavak privrede ove godine. U 2009. ipak očekujemo smanjenje stope pada, iako se pravi oporavak očekuje sredinom 2010. godine. Čim se situacija popravi, kompanije će nastaviti da ulažu”, procenjuju u Podravci.

Vjekoslav Lovrić, vlasnik Redoxa i dopredsednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, kaže da novca u privredi neće biti za sve, jer ga nikada nije ni bilo, ali biće ga, tvrdi, za sposobna, spretna i likvidna preduzeća.

“Mnoga preduzeća već preživljavaju pad narudžbi i manjak kapitala, ali pitanje je koliko su spremna na smanjenje troškova. Ove će godine samo pokušavati podmiriti obaveze i što brže naplatiti potraživanja, ali deo će preduzetnika ipak biti u prilici da investira. Mnogi i u ovoj teškoj godini dovršavaju započete projekte, neki pak ulaze u projektovanje i građenje”, misli Lovrić.

Produbljivanje krize

Merodavne institucije su shvatile da što više kapitala mora da kruži unutar države kako bi se maksimalno pospešila domaća proizvodnja. Naime, Lovrić misli da su Vlada i merodavna ministarstva na vreme shvatili da su nastali veliki problemi u likvidnosti, odnosno zastoj u plaćanju te da će morati pronaći rešenje s novim predlogom roka plaćanja.

“Tako će se pokušati rešiti glavni problem, a to je nedostatak likvidnosti, što je krvotok celog sistema. Koliko pratim tok događanja u zapadnim zemljama, gde produbljenje krize stagnira, mislim da se situacija stabilizuje”, uvjeren je on. Nada se da će kriza biti i prilika da ojača uticaj svih institucija koje zastupaju interese malih i srednjih preduzetnika.

Domaći analitičari, međutim, ne pršte od optimizma. Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da u drugo polugodište ulazimo s visokom nelikvidnošću, koja preduzetnike usmerava smanjivanju poslovanja, što sigurno vodi daljem padu BDP-a i zaposlenosti.

“Pitanje je imamo li raspoložive realne finansijske izvore za poboljšanje likvidnosti, jer monetarne intervencije nisu instrument kojim se može rešiti nelikvidnost. U srži sadašnje nelikvidnosti je zapravo problem solventnosti celokupnog javnog sektora i znatnog dela privatnog, koji je prodajom roba i usluga vezan uz javni, te dela izvozno orijentisanih privatnih preduzeća koja su suočena s padom potražnje na izvoznom tržištu”, kaže Starčević.

Upozorava da se finansijski višak za saniranje nelikvidnosti neće stvoriti sve dok se dok rashodi javnog sektora ne ujednače s prihodima. Šta onda možemo očekivati u drugome delu godine?

“Produbljivanje krize u realnom sektoru, krizu budžeta i sve izvesniji novi rebalans, ali i fokusirano restrukturiranje nerentabilnih delova privrede. Kriza će se iskazati i kroz brži rast nezaposlenosti nakon letne sezone, smanjenje naplate kredita i zaustavljanje investicija u toku. Porašće pritisak na uvođenje novih ili postojećih poreza radi očuvanja socijalno osetljivih stavki budžeta poput penzija i plata”, procenjuje Starčević.

Usporavanje kreditiranja

Ni Alen Kovač, analitičar Erste banke, u dugoj polovini godine ne očekuje oporavak. BDP će, procenjuje, pasti oko 4,5 posto.

“Kreditiranje će se usporiti, posebno direktno inostrano finansiranje, ali za deo privrede će ipak biti kredita. Banke su orijentisane ka pružanju likvidnosti državi i javnim preduzećima što bi, uz nužno povećanje discipline, trebalo stabilizirati nelikvidnost”, misli Kovač.

Od podmirenja obaveza i stanju državnog budžeta, odnosno potrebi novog zaduživanja u inostranstvu, zavisi i oporavak domaćeg tržišta kapitala.

“Kako su mnoga preduzeća diretno ili nedirektno povezana s državom, problemi s finansiranjem infrastrukturnih projekata ili smanjenje subvencija mogli bi loše uticati na pojedine kompanije, dok bi se okruženje moglo suočiti s problemima likvidnosti. Investitori takve posledice uključuju u donošenje odluka i zato će održivost budžeta, likvidnost i stabilnost sistema biti važni za oporavak”, tvrdi Davor Špoljar iz Erste vrijednosnih papira.

Jeftin je kapital sve do pred kraj prošle godine bio izdašan podsticaj i za tržište nekretnina, koje je ove godine, uz prodaju automobila, zabeležilo najveći pad. Kako se uz građevinarstvo i prodaju nekretnina vežu i druge industrijske grane koje sada životare, npr. proizvodnja nameštaja, oporavak tog tržišta za sobom bi povukao i te ugrožene delatnosti. No ni tu ne buja optimizam.

Josip Tica, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže da je rast cena na tržištu i pad prodaje u početku bio posledica mera HNB-a, tačnije podizanja obavezne rezerve. Nakon početka globalne krize, ona je ukinuta, ali kamatne stope su neprestano pod pritiskom rasta usled promene kamata i premija rizika na svetskom tržištu kapitala. Posledice se na naše tržište nekretnina nisu mogle izbeći, kaže.

„Drugi negativni učinak je psihološke naravi, to je učinak straha koji se prelio putem medija na kupce koji se boje zaduživati, jer nisu sigurni u kretanje kamatnih stopa i sigurnost svojih radnih mesta. Taj učinak bi trebao prvi nestati s tržišta čim se svetsko tržište počne oporavljati”, misli Tica.

Negativnom učinku na tržištu nekretnina doprinosi i gruba procena o 10 hiljada neprodanih stanova koji vrše pritisak na pad cena i sve dok se ta golema zaliha ne rasproda teško je, kaže, govoriti o oživljavanju sektora. Tu je još i činjenica da prema broju izdanih građevinskih dozvola investitori očito planiraju graditi još više stanova.

“U tom je kontekstu pozitivno to što bankari imaju mnogo strože zahteve za kreditiranje gradnje i verovatno će u budućnosti prvi ‘filter’ tržišta biti odluka banke o tome je li potrebno pratiti investitore ili ne”, zaključuje Tica.

Pripremiti se za najgore

Čini se da više optimizma ipak preteže u analizama stranaca. Andras Horvai, šef Ureda Svetske banke za Hrvatsku, misli da će se likvidnost u drugom delu godine popraviti iako će i dalje biti volatilna.

“Investitori, uključujući i banke, i dalje će selektivno finansirati nove projekte, ali ne očekujemo veće probleme u refinansiranju dugova. Uz nužnu fiskalnu konsolidaciju, trebalo bi biti dovoljno kapitala i za privatni sektor, što bi zajedno s umerenim rezultatima turizma trebalo da popravi izglede realnog sektora”, uveren je Horvai.

Koje su prognoze tačnije, one tmurnije ili one s mrvicu više optimizma, preduzetnici će najbolje sami iščitati iz vlastite sposobnosti da naplate prodano i stanja domaćih i inostranih narudžbi. Uzdati se u državu da će obnoviti krug plaćanja (i to na vreme!) moglo bi se završiti kao i stara priča o žabi i škorpionu. Zato je možda najbolji savet: pripremiti se za najgore, nadati se najboljem!

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Region

Gasi se Glovo: Napuštaju susednu zemlju

Španska kompanija za brzu dostavu Glovo zvanično je potvrdila da će u potpunosti obustaviti svoje poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine. Krajnji rok za gašenje operacija je 10. avgust 2026. godine.

11:01

10.6.2026.

13 h

Podeli: