Svi pokušavaju da predvide namere ruskog predsednika Vladimira Putina u Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače osoblje ambasada dok rastu strahovi od neminovnog sukoba. Ali on je možda već otpočeo, piše stručnjak za bezbednost i odbranu Džonatan Markus.
Naslovima u vestima dominira strah od izbijanja potpunog rata Rusije i Ukrajine.
Postavljaju se sva očigledna pitanja.
Hoće li Rusija zaista napasti? Da li se Putin već odlučio za rat šta god da se desi? Ili diplomatija još može da obezbedi mir?
Ali mi ne možemo da zavirimo u glavu Putina.
Zato se sada postavlja novo pitanje - kako ćemo znati kada će se započeti neprijateljstva?
Očigledno će velike formacije tenkova koje prelaze granicu Ukrajine ili masovna baražna vatra raketa ili vazdušnih napada na ukrajinske položaje označiti dramatičnu eskalaciju krize i prelazak u novu fazu sukoba.
Prvi znaci uzbune stići će od same ukrajinske vojske, ali zapadni sateliti i vazduhoplovi za sakupljanje obaveštajnih podataka mogli bi pre toga da zapaze pripreme za skoru ofanzivu.
Verovatno će biti jasnih znakova skorašnjih napada, kaže Majkl Kofman, stručnjak za Rusku vojsku iz američkog Centra za pomorske analize.
Među njima su "opremanje formacija ljudstvom", kaže on, budući da je veći deo onoga što je do sada razmešteno teška mašinerija, a ne same trupe.
Drugi znaci bili bi "raspoređivanje snaga, dopremanje logističkih i elemenata podrške, i promene u avijaciji sa nepokretnim krilima i elisom."
Ali na to pitanje može da se odgovori i na drugi način, a za to moramo da ustuknemo korak unazad i pažljivije proučimo rusku kampanju protiv Ukrajine u njenoj celosti.
Moramo da osmotrimo kompletan arsenal sredstava koje Moskva ima na raspolaganju i da procenimo kako se on koristi.
I u tom svetlu, kada postavljate to pitanje - kako ćemo znati da li je sukob otpočeo - odgovor je da on to možda već jeste.
Neprijateljstva traju već nekoliko godina.
Vojni pritisak
Krenimo od onoga gde smo sada.
Rusija je već okupirala Krim - deo Ukrajine - i obezbeđuje praktičnu pomoć anti-kijevskim pobunjenicima u regionu Donbasa.
I zaista je intervencija ruskih oklopnih i mehanizovanih jedinica protiv ukrajinskih snaga 2014. godine sprečila poraz pro-ruskih pobunjenika.
Sporadične borbe neprestano izbijaju od tada.
Sve strane navodno podržavaju međunarodne mirovne napore, ali je postignut veoma mali napredak.
Mimo ovog pritiska, tu je i pretnja angažovanjem masovne vojne sile.
Nagomilavanja ruskih borbenih formacija oko ukrajinske granice je izuzetno.
Ono podrazumeva značajno prebacivanje snaga u Belorusiju - koja takođe deli granicu sa Ukrajinom - što bi moglo da omogući bližu startnu poziciju za napad na sam ukrajinski glavni grad Kijev.
Ovo nagomilavanje ruski portparol naziva vežbom i kaže da ni na koji način ne predstavlja pretnju.
Ali njegova masovnost, priroda razmeštenih jedinica i postepeno dopremanje zaliha i drugih "pomoćnih sredstava" sugerišu da je ovo mnogo više od rutinskih manevara.
Analitičari su pratili nagomilavanje snaga uz pomoć civilnih satelitskih snimaka.
Brojni video snimci sa telefona postavljani su na internet i na njima se vide vozovi sa opremom kako odlaze ka Ukrajini i Belorusiji.
A procena objava na društvenim mrežama, u odnosu na jedinice primećene u pokretu, pružaju izuzetan uvid u ono što se dešava.
Bez obzira na to šta Moskva govori, Ukrajina i njeni prijatelji na Zapadu imaju valjanih razloga da budu zabrinuti.
Sledeća alatka na raspolaganju Moskve jeste pokušaj da se utiče na zvaničnu verziju.
S jedne strane Rusija tvrdi da se ne priprema za rat, iako u svakom pogledu izgleda kao da upravo to čini.
Ali, jednako važno, ona ima da ispriča priču - narativ - u kojoj se, daleko od toga da je Ukrajina žrtva, zapravo Rusija oseća ugroženo.
To je suština dokumenata predatih SAD-u u kojima se traži da se zaustavi širenje NATO-a i na neki način izdejstvuje njegovo povlačenje, kako bi se stvorila nova sfera uticaja Moskve.
Iako se neki aspekti ruske zabrinutosti, kao što su pregovori o strateškim i drugim oružanim sistemima, naširoko doživljavaju kao dobra ideja, kad je u pitanju širenje NATO-a vrlo je malo verovatno da će doći do neke promene - i Rusija to verovatno zna.
Ali ovaj narativ ima još jednu svrhu.
To je priča koju Rusija priča da bi pokušala da oblikuje način na koji se razgovara o čitavoj krizi u Ukrajini, ne samo među zapadnim vladama i njenim vlastitim građanima, već i kako to činimo vi, koji ovo čitate, i ja, koji ovo pišem.
Prema svim pravičnim i strogim nezavisnim analizama, Rusija se priprema za rat sa Ukrajinom, šta god njeni zvanični portparoli tvrdili.
Pogledajte video: Hoće li biti novih sukoba?
Subverzije
Među sredstvima koje Rusija ima na raspolaganju su i druge mogućnosti.
Sajber-napadi i subverzije, na primer.
Ukrajina se sasvim sigurno našla na meti ovih prvih.
Pre nešto više od nedelju dana, napadnut je veliki broj vladinih internet stranica, mada ni u kom slučaju nije bilo jasno odakle su ti napadi potekli.
Skorije je Britanska vlada ustvrdila da poseduje dokaze kako je Moskva već odabrala pojedince koji bi činili novu vladu u Kijevu - ali kakve god sumnje postojale, nije bilo definitivnih javnih dokaza koji potvrđuju da se Moskva zaista bavi takvim aktivnostima.
Majkl Kofman kaže da bi sajber-element mogao da bude važan deo bilo kakvog ruskog napada, zato što on može da ošteti ključnu infrastrukturu i omete ukrajinsku sposobnost da koordiniše vojne akcije.
Kad je Rusija zauzela Krim, često smo slušali o "hibridnoj" i "sivoj zoni ratnih dejstava", kao i navodnoj mogućnosti poricanja postojanja operacije, čiji učesnici, iako uniformisani, nisu nosili nikakva vojna obeležja.
Ali nije bilo nikakve sumnje čije su to trupe.
A Krim je zauzet uz pomoć staromodne vojne sile, a ne ezoteričnije obmane.
Ono što se trenutno dešava suština je "ratnih dejstava sive zone" - zamućivanje granica između mira i rata.
Mi na Zapadu nemamo običaj da tako posmatramo stvari.
Ali ruska vojska je artikulisala sofisticiranu doktrinu koja rat i mir doživljava kao kontinuum u kom se različite alatke primenjuju u različitim fazama, ponekad redom, ponekad istovremeno, ali uvek sa istim strateškim ciljem.
I zbog toga je, kad se sve sabere i oduzme, taj sukob već otpočeo.
Jedino pitanje je koliko je daleko na kontinuumu "sive zone" Putin spreman da ide.
Džonatan Markus je bivši dopisnik BBC-ja za odbranu i diplomatiju i počasni profesor na Institutu za strategiju i bezbednost na Univerzitetu u EgzeteruPratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Francuski glumac Žerar Depardje pozvan je jutros na saslušanje zbog optužbi za seksualne napade, a potom je poslat u pritvor u Trećem odeljenju pariske policijske uprave, da bi mu danas kasno popodne pritvor bio ukinut, saopštila je pariska policija.
Nedaleko od grada Kana na jugu Francuske 36-godišnji muškarac ranjen je u petak uveče hicem iz pištolja nakon komšijske tuče, saopštila je danas francuska policija.
Nedaleko od grada Kana na jugu Francuske 36-godišnji muškarac ranjen je u petak uveče hicem iz pištolja nakon komšijske tuče, saopštila je danas francuska policija.
Izraelski zvaničnici pozvali su Međunarodni krivični sud (MKS) da ne izdaje naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika i poručili da će nastaviti da se bore.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Francuski glumac Žerar Depardje pozvan je jutros na saslušanje zbog optužbi za seksualne napade, a potom je poslat u pritvor u Trećem odeljenju pariske policijske uprave, da bi mu danas kasno popodne pritvor bio ukinut, saopštila je pariska policija.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 3
Pogledaj komentare