Napad panike se često javlja iznenada i iako možemo čak pomisliti da umiremo, psihološkinja
Debra Longsdejl Usluge za mentalno zdravlje u Engleskoj
My possible Self: The Mental Health App napominje da napadi panike nisu opasni, kao i da se često mogu veoma efikasno lečiti.
"Znaju da se manifestuju i da budu podstaknuti mislima o nečem što smo doživeli. Mozak
ne ume da objasni na pravi način odakle nam odjednom osećaj da smo u opasnosti ukoliko je zapravo nema", kaže ona.
Prema podacima britanske Nacionalne zdravstvene službe, napad panike ili panični poremećaj je anksiozni poremećaj u kojem se redovno i iznenada javljaju strah i panika. Povremeno se dogodi svima, ali ljudi koji pate od paničnog poremećaja, redovno osećaju teskobu, stres i paniku, obično bez razloga.
Simptomi napada panike
Napadi panike se kod svakog mogu manifestovati drugačije, ali najčešće uključuju neke od ovih simptoma:
- lupanje ili ubrzan rad srca
- osećaj nesvestice, vrtoglavice ili ošamućenosti
- nalet vrućine ili osećaj hladnoće
- znojenje ili drhtanje
- mučnina
- bol u prsima ili stomaku
- osećaj gušenja, kao da se borite za vazduh
- osećaj da se noge tresu
- osećaj odvojenosti od uma, tela ili okoline
- gubitak kontrole
- osećaj da ćete se onesvestiti
- osećaj da imate srčani udar
Najčešći uzroci napada panike
Budući da svako teskobu doživljava drugačije, teško je tačno odrediti što ga uzrokuje, ali neki od uzroka mogu biti:
- neka prošla negativna iskustva ili iskustva iz detinjstva briga oko trenutne životne situacije
- fizički i psihički problemi
-lekovi
Šta da radite kada se javi?
Život u stalnom osećaju straha i teskobe može da bude veoma težak, pa portal za psihološku pomoć
Mind donosi nekoliko saveta koji mogu da pomognu tokom napada panike:
-Usredsredite se na disanje - dok brojite do pet koncentrišite se na udisaje, pa isto tako na izdisaje
-
Hodanje u mestu - može da pomogne u kontroli disanja
- Usredsredite se na svoja čula, na primer na ukus žvakaće gume ili dodir nečeg mekanog ili hladnog
Ako ste već imali napad panike, važno je obratiti pažnju na ono što telu treba.
- Na primer odmor, hrana ili piće
- Razgovarajte s nekim kome verujete.
- U svakom slučaju, najbolje je da posetite psihologa ili psihoterapeuta
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 15
Pogledaj komentare