AFP: Migracije i EU – nove ideje i stari ćorsokaci

Evropska unija je još daleko od "evropskog rešenja" za pitanje migracija, ali na stolu ne nedostaje predloga, starih i novijih.

Izvor: Beta/AFP

Nedelja, 24.06.2018.

20:56

AFP: Migracije i EU – nove ideje i stari ćorsokaci
Foto: Tanjug/AP/Amel Emriæ

Jedna od takvih je i dalje nejasna ideja o "platformama za iskrcavanje" migranata prikupljenih na moru.

To je verovatno jedina tačka konsenzusa zemalja EU i već su preduzete mere koje su smanjile masovno pristizanje na evropske obale posle vrhunca 2015. godine, kao što je kontroverzni sporazum iz marta 2016. s Turskom ili podrška obalskoj straži Libije.

Većina je spremni da sledi taj put, i da intenzivira diplomatski pritisak na zemlje Afrike radi suzbijanja broja migranata koji polaze put i prihvate pomoć za prihvatanje u njihovoj zemlji porekla odbijenih ekonomskih migranata koji ne ispunjavaju uslove za dobijanje azila.

Evropljani su takođe izgleda spremni da nastave da jačaju Evropsku agencija za obezbeđenje granice (nekadašnji FRONTEKS), te Evropska komisija predlaže da se napravi "prava granična policija" na spoljašnjim granicama EU, na kraju sa 10.000 službenika kojih je ove godine svega 1.300. Ideju za formiranje "regionalnih platformi za iskrcavanje" migranata prikupljenih na moru, čak i izvan EU, često su pominjale neke države-članice, ali je od danas i na zvaničnom evropskom dnevnom redu.

Taj predlog je uključen i u nacrt zaključaka samita EU u četvrtak i petak, 28-29. juna, u Briselu. Princip je da se uvedu jasnija pravila da bi se izbegle diplomatske borbe pred svako veće iskrcavanje migranata prikupljenih tokom akcija na moru, u šta bi se uključile i zemlje Severne Afrike, a Tunis se pritom često pominje. Time se poru;uje da ukrcavanje na brod u Africi ne garantuje dolazak u Evropu. Ali ta ideja je još nejasna, naročito kada bi neki brod s migrantima trebalo poslati u neku "treću zemlju".

Postoji i nejsnoća koliko bi sve to bilo u skladu s međunarodnim pravom. Bez obzira na to da li se govori o "regionalnim platformama za iskrcavanje" ili o mogućim centrima za smeštaj migranata u "tranzitnim zemljama", mnoge članice EU se zalažu za razvrstavanje migranata i odbijanje azilanata pre nego što pređu Sredozemno more. Neki govore o "vrućim tačkama" za te namene, kako se već nazivaju centri u Italiji i Grčkoj.

"Sekundarno kretanje", to jest kretanje azilanata u EU bez inače obaveznog čekanja na odluku o svom predmetu u zemljama u koje su najpredošli, stvara jake tenzije među državama članicama. Da toga ne bi bilo, nemački ministar unutrašnjih poslova je zapretio da će s granice vraćati migrante, ali se sumnja da to ne bi bilo nezakonito. Kancelarka Angela Merkel, protivnica za bilo kakvih jednostranih inicijativa, je za bilateralne ili trilateralne sporazume kako bi se brže rešavali slučajevi migranata.

U tekstu koji je Evropska Komisija pripremila za današnji mini-samit u Briselu, predloženo je "da se zahteva od tražilaca azila da se obavežu (zaprećena je kazna) da ostanu u zemlji" koja obrađuje njihov zahtev. Predloženo je i da se ograniči njihov "pristup socijalnoj pomoći" na samo tu zemlju. Francuska i Španija su predložile stvaranje "zatvorenih centara" na evropskom tlu, "evropskim sredstvima", u kojoj bi migranti čekali razmatranje svojih predmeta, dok se Italija protivi tome.

Ti centri koje Pariz smatra rešenjem problema "sekundarnog kretanja" omogućili bi "neposrednu finansijsku solidarnost, brz pregled predmeta i evropsku solidarnost svih zemalja, organizovan odnos prema svima koji imaju pravo na azil", tvrdi Jelisejska palata. S druge strabe, ekonomski migranti koji sada čine većinu pridošlica, direktno bi se iz tih centara slali u svoje zemlje porekla. Italija iritiralo naglasak na borbu protiv "sekundarnog kretanja", pošto smatra da su je napustili njeni susedi i prepustili pritisku dolazaka na njene obale.

Rim je tako danas zahtevao da se "prevaziđe" princip "Dablinskog rešenja" koji kaže da je zemlja prvog ulaska u EU odgovorna za zahteve za azil, dok je reforma tog sporazuma u zastoju više od dve godine. Evropska komisija je predložila da se u vreme krize, kakva što je bila 2015. godine, obezbedi privremena distribucija azilanata u EU, kako je izuzetno učinjeno s kvotama od 2015. do 2017. godine.

Ali, taj predlog nedovoljnim smatraju sredozemne zemlje koji žele trajnu raspodelu. Uz to, taj predlog frontalno odbacuju druge zemlje, posebno iz "Višegradske grupe" (Srednja Evropa), uz podršku Austrije. Samit koji će se krajem juna održati u Briselu trebalo je da prvobitno postigne kompromis o ovom pitanju, ali je ta ideja napuštena.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: