Milorad Dodik i Vladimir Putin: O odlikovanju i posetama Rusiji
Usred sve veće političke i ekonomske izolovanosti Rusije i njenog predsednika Vladimira Putina, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik otišao je u posetu Moskvi.
Iako je Moskva od početka rata u Ukrajini gotovo potpuno izolovana, Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine, to nije sprečavalo da poseti i odlikuje ruskog lidera Vladimira Putina.
Dodik je sada u novoj poseti Rusiji, gde će, kako je naveo, sa Putinom razgovarati o ekonomskim projektima i važnim geopolitičkim problemima.
"Republika Srpska nastavlja da sarađuje s Rusijom i ima pravo da, i pored pritisaka, vodi autentičnu politiku", napisao je Dodik na Instagramu neposredno pred put.
Vedran Džihić, viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku, Dodikovu posetu naziva "još jednim simboličnim šamarom u lice Zapada".
"Niko od početka rata u Ukrajini, barem ne zemalja članica ili kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU) nije posećivao Moskvu", kaže Džihić za BBC na srpskom.
Jedan od zajedničkih imenitelja Putina i Dodika je da su pod sankcijama zapadnih zemalja.
Šta su rekli Dodik i Putin na poslednjem sastanku?
Dok je Putin Dodiku rekao da je zahvalan Republici Srpskoj na prijateljskom stavu prema Rusiji, predsednik tog entiteta BiH uzvratio je da veruje da je Rusija "bila prisiljena da preduzme vojnu operaciju" u Ukrajini, prenela je Radio-televizija RS.
Dodik je rekao da RS ima potrebu za ekonomskom saradnjom sa Rusijom.
"Srpska ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu samo na jednu stranu", rekao je Dodik, prenela je RTRS.
"I mi mislimo da Ruska Federacija koja je uporno se borila za svoj bezbednosni okvir i koja je pokušavala i ranije da obezbedi te garancije, naprosto bila prisiljena vezano za ovu vojnu operaciju", izjavio je Dodik.
Posle sastanka, predsednik RS je rekao i da će za taj entitet "ostati povoljna cena gasa".
Snimak susreta Dodika i Putina 23. maja 2023. u Kremlju pogledajte ovde.
Bosna i Hercegovina je krajem 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU, ali je i dalje jedna od tri evropske zemlje - uz Srbiju i Belorusiju - koja Rusiji nije uvela sankcije.
Tome se protivi Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine BiH prema Dejtonskom sporazumu iz 1995, kada je okončan krvavi rat.
A Dodik se od početka rata u Ukrajini sa Putinom sastao nekoliko puta - prošle godine u junu na na ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, a potom i u septembru, neposredno pred opšte izbore u Bosni i Hercegovini, što je čest termin njihovih susreta.
Svetlana Cenić, ekonomistkinja iz Mostara i bivša ministarka finansija Republike Srpske, kao najverovatniji cilj nove Dodikove posete Moskvi vidi - novac.
"Ide tamo da vidi kako bi mogao da dođe do para, jer u junu dospevaju obveznice sa bečke berze, a to je ogroman iznos koji Srpska nema, ali i da provocira Zapad", kaže Cenić za BBC.
Dodik je u međuvremenu Putina i odlikovao Ordenom Republike Srpske, što je izazvalo veliku buru.
"Očito da svo to provociranje ne povlači za sobom nikakve značajnije konsekvence", navodi za BBC Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, koja posetu predsednika RS Putinu naziva "guranjem prsta u oko Zapadu".
Dodik je na različitim funkcijama vlasti u okviru BiH gotovo 20 godina - bio je premijer Republike Srpske, član Predsedništva BiH, a trenutno je predsednik RS.
U kojoj god fotelji sedeo, gotovo svakodnevno je izjavljivao da je BiH "nefunkcionalna država", uz tvrdnje da su Srbi u njoj ugroženi, zbog čega RS želi nezavisnost.
Godinama je pod sankcijama Sjedinjenih Država, a od 2022. i Velike Britanije, a sve zbog "potkopavanja legitimiteta i teško izvojevanog mira" u Bosni.
Dodik i Rusija
"Nikada nije tražio od mene ništa da uradim, samo je pitao šta može pomoći."
Tim rečima, Dodik opisuje susrete sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a koji, ističe, podržava poziciju RS unutar Dejtonskog sporazuma.
Trideset godina od početka rata, političari iz Federacije - drugog entiteta u okviru BiH, gde pretežno žive Bošnjaci i Hrvati - mahom pozivaju na stvaranje unitarne Bosne.
Tome se žestoko protivi Republika Srpska, ali i predstavnici hrvatskog naroda u Federaciji.
Pre jesenjih izbora, kada je u trci za predsednika RS odneo pobedu nad Jelenom Trivić, kandidatkinjom opozicije - bio je u Moskvi.
"Pred svake izbore Dodik ide u Rusiju, bilo da su opšti ili lokalni", kaže Cenić.
"On se zapravo sa njim vidi na 20 sekundi, a u stvari priča sa njegovim saradnicima, bankama i pokušava da dođe do sredstava", navodi Cenić.
Dodik ipak na taj način, dodaje Topić, pred glasanje "ubeleži koji poen u proruski dominantnom društvu Republike Srpske".
Govoreći o predstojećoj poseti, ona smatra da Dodik u Moskvi "neće dobiti ništa".
"Tako je decenijama, svaki put kada je Republika Srpska nešto od Rusije tražila - nije dobila."
Džihić ipak smatra da će pitanje povoljnije cene ruskog gasa biti na stolu, što bi Dodik "mogao da dobije".
"Sa druge strane, definitivno želi da poruči Zapadu da ne odustaje od politike klackanja na više stolica.
"Putin za to vreme pokušava da kroz održavanje odnosa sa RS, kao i određenim akterima u Srbiji, polje Zapadnog Balkana ostavi otvorenim", kaže Džihić.
Dodikovi sukobi sa zapadnim zvaničnicima u međuvremenu ne jenjavaju.
Pred prethodnu posetu Moskvi izjavio je da će Putinu preneti kako su se "zapadnjaci raspojasali u BiH" i da tamo "misle da mogu da čeprkaju i rade šta hoće".
RS je potom donela odluku o prekidu odnosa sa ambasadama SAD i Velike Britanije, zato što "rade protiv interesa Srba i mešaju se u unutrašnja pitanja BiH".
Entoni Blinken, američki državni sekretar, izjavio je u martu da Dodikovi "napadi na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj" pokazuju da je on "na autoritarnom putu ruskog predsednika Vladimira Putina."Silovanja u ratu u Bosni: "Mogli su da nam rade šta hoće, mogli su i radili su"
Slučaj odlikovanje
Kao jedan od razloga zbog kog je odlikovao Putina, Dodik ističe "patriotsku brigu i ljubav" ruskog predsednika prema Republici Srpskoj, ali i zato što je "zaštitio Dejtonski mirovni sporazum".
"I prvima i drugima upravlja strah. S vremenom taj strah izjeda i teroristu i slugu", napisao je Kirilič na Tviteru.
Peter Stano, zvaničnik Evropske komisije, ubrzo je naveo da će EU i njene članice preduzeti korake protiv Dodika.
"Evropska unija osuđuje odluku vlasti RS da dodeli odlikovanje Putinu zato što je on direktno odgovoran za ilegalnu agresiju na Ukrajinu, stradanje ukrajinskih građana i razaranje infrastrukture", naveli su iz Evropske komisije.
"Svrstavanje uz Putina u tim okolnostima znači međunarodnu izolaciju Republike Srpske i njenog vođstva", dodali su, naglasivši da je odlikovanje Putina "za žaljenje i pogrešno".
Na pitanje da li očekuje eventualne sankcije zbog odlikovanja Putina, Dodik je odgovorio da ne odmerava ponašanje prema tome da li će "neki uvređeni pojedinac kome ne ide u vlastitoj državi" to predložiti.
U međuvremenu je izjavio i da će predložiti da orden Republike Srpske narednih godina dobiju i predsednici SAD, Nemačke, Velike Britanije i Francuske.
"To su predsednici zemalja koje su zaslužne za Dejtonski sporazum", naveo je Dodik.
Na pitanje o ordenu, Topić kaže da je reč samo o još jednom "Dodikovom provokacijom Zapada".
Slučaj sankcije
Čitavu situaciju dodatno je zakomplikovala ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022.
Dodik je više puta isticao da je Republika Srpska "neutralna" u odnosu na rat u Ukrajini, ali da ne pristaje da bude "deo antiruske histerije".
Pitanje sankcija tako je samo jedan u nizu sukoba na relaciji Federacija - Republika Srpska.
Spor postoji i oko toga da li su sankcije uvedene.
"To je simboličko pitanje, Bosna i Hercegovina je mala zemlja, nema mnogo prostora da nameće sankcije, ali stoji da nema pravne odluke na nivou cele BiH da one budu uvedene", kaže Džihić.
Svaki od tri konstitutivna naroda BiH - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - imaju po jednog predstavnika u Predsedništvu BiH.
Do opštih izbora u septembru 2022, srpski član Predsedništva bio je Dodik, a posle toga je Željka Cvijanović, visoka zvaničnica njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
"Što se nas tiče, BiH nije uvela sankcije niti će ih uvesti", naveo je Dodik.
I tu nije kraj zavrzlame.
Branislav Borenović, predsednik PDP-a, opozicione partije Dodikovom SNSD u Republici Srpskoj, kaže da je nedavno dobio potvrdu iz EU da se BiH zaista pridružila sankcijama.
To mu je, ističe, rekao visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.
"BiH se pridružila u deset paketa mera protiv Rusije, među kojima je i više od 50 odluka, izjava i deklaracija koje se tiču pitanja od ekonomskih sankcija, do sankcija protiv pojedinaca i to tokom 2022. i 2023. godine, osim u jednoj izjavi", naveo je Borenović.
Dodik je i Borenovićeve tvrdnje negirao.
Topić smatra da Dodik "dizanjem galame skreće pažnju da je BiH zaista uvela sankcije".
"Tu imate jednu vrstu raskoraka između onoga što stvarno jeste i onoga što se koristi na unutrašnjem planu kao jedna vrsta argumenta ili opravdanja prema ruskoj ambasadi, a kojoj se predstavlja da je upravo on brana uvođenju sankcija", kaže ona.
Slučaj odlikovanje
Kao jedan od razloga zbog kog je odlikovao Putina, Dodik ističe "patriotsku brigu i ljubav" ruskog predsednika prema Republici Srpskoj, ali i zato što je "zaštitio Dejtonski mirovni sporazum".
"I prvima i drugima upravlja strah. S vremenom taj strah izjeda i teroristu i slugu", napisao je Kirilič na Tviteru.
Peter Stano, zvaničnik Evropske komisije, ubrzo je naveo da će EU i njene članice preduzeti korake protiv Dodika.
"Evropska unija osuđuje odluku vlasti RS da dodeli odlikovanje Putinu zato što je on direktno odgovoran za ilegalnu agresiju na Ukrajinu, stradanje ukrajinskih građana i razaranje infrastrukture", naveli su iz Evropske komisije.
"Svrstavanje uz Putina u tim okolnostima znači međunarodnu izolaciju Republike Srpske i njenog vođstva", dodali su, naglasivši da je odlikovanje Putina "za žaljenje i pogrešno".
Na pitanje da li očekuje eventualne sankcije zbog odlikovanja Putina, Dodik je odgovorio da ne odmerava ponašanje prema tome da li će "neki uvređeni pojedinac kome ne ide u vlastitoj državi" to predložiti.
U međuvremenu je izjavio i da će predložiti da orden Republike Srpske narednih godina dobiju i predsednici SAD, Nemačke, Velike Britanije i Francuske.
"To su predsednici zemalja koje su zaslužne za Dejtonski sporazum", naveo je Dodik.
Na pitanje o ordenu, Topić kaže da je reč samo o još jednom "Dodikovom provokacijom Zapada".
Українська ікона обпалила руки навіть досвідченим у цинізмі російським дипломатам, які від неї відхрестилися. Але пан Додік продовжує брехати, перевершуючи своїх старших друзів. Україна надалі вимагає повернення ікони. https://t.co/dNtxFIKEzO
A nakon početka rata u Ukrajini, tenzija u Bosni i Hercegovini je bilo i zbog fudbala.
Odluka Nogometnog saveza BiH da reprezentacija Bosne 19. novembra 2022. gostuje u Rusiji, izazvala je žestoke reakcije.
Utakmici su se protivili sami reprezentativci, među njima i najveće zvezde, poput Miralema Pjanića i Edina Džeka.
"Nisam taj koji donosi odluke s kim će BiH igrati, ali imam stav koji je jasan i u koji ne ulazi igranje ove utakmice, dok nevini ljudi stradaju", naveo je Džeko, napadač Rome.
"Solidarišem se sa narodom Ukrajine u ovim teškim trenucima za njih."
Oglasila se i Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, zapretivši prekidom saradnje sa fudbalskim savezom ukoliko ostane pri odluci o odigravanju utakmice.
Dodik je tada takođe izazvao mnogo reakcija.
Bilo mu je, kako je rekao, važno da se ta utakmica odigra, ali zbog Rusije, koja zbog sankcija ne može da se takmiči u evropskim takmičenjima, kao ni njihovi klubovi.
"Ni tada neću navijati za Bosnu i Hercegovinu, ali mi je drago da se odigra jedna takva utakmica", rekao je.
Utakmica je na kraju odložena.
Slučaj ikona
Veliki diplomatski skandal izazvao je i Dodikov poklon šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu 2020. godine.
Reč je o 300 godina staroj, pozlaćenoj ikoni Svetog Nikole, a za koju se ispostavilo da je vlasništvo sovjetske Ukrajine, zbog čega je Lavrov poklon vratio Dodiku.
Pomoć je potom zatražena i od Interpola, zbog tvrdnji da je ikona ukradena, što je Dodik negirao, ali je čitav slučaj završio pred sudom.
"Lavrov je smatrao da treba da je vrati. Ona je tu. Nisam bio u prilici ranije, ali pozvaću ljude koji su mi ikonu dali i javno ću im vratiti, a oni neka objašnjavaju", rekao je Dodik.
Istakao je da je reč o "porodičnoj ikoni", ali nije precizirao o kojoj porodici je reč.
Tada je rekao i da ograni Ukrajine nisu tražili da im se ikona vrati.
Sagovornici BBC-ja na srpskom tada su naveli da je moguće i jedno i drugo - da je zaista reč o porodičnoj ikoni, koja je nekada "uzeta iz neke zbirke".
Na sve je veoma brzo reagovao Dimitro Kuleba, ukrajinski šef diplomatije.
"Ukrajinska ikona opekla je ruke čak i iskusnim ciničnim ruskim diplomatama koji su je se odrekli, ali gospodin Dodik i dalje laže, prevazilazeći starije prijatelje.
Da je reč o ikoni iz Ukrajine vidi se na pečatu na njenoj poleđini, što podrazumeva da je predmet zavela neka nadležna institucija, poput muzeja ili zavoda za zaštitu spomenika.
Reč je o pečatu Odeske regionalne komisije za zaštitu spomenika materijalne kulture i prirode, koja je osnovana 1926. godine u Odeskom istorijsko-arheološkom muzeju.
Sumnja se da je izneta iz Luganska, grada na istoku Ukrajine koji se nalazi na teritoriji koja je od 2014. godine pod kontrolom proruskih snaga.
Ambasada Ukrajine u BiH u međuvremenu je uputila notu bosanskoj vladi, sa pitanjem kako je ikona dospela u tu zemlju i kako je došlo do toga da ona bude poklonjena ruskom ministru.
Tužilaštvo BiH je na osnovu svega toga pokrenulo postupak i saopštilo da će proveriti sve navode, zbog čega je i Dodik u februaru 2021. saslušan.
Međutim, slučaj od tada tapka u mestu.
Iz Tužilaštva su krajem 2022. naveli da su od institucija Ukrajine zatražili informacije i dokaze o upisu ikone u registar kulturnih dobara, podatke o čuvanju, prijavu otuđenja i druge dokaze, koji do tog trenutka i dalje nisu stigli.
Українська ікона обпалила руки навіть досвідченим у цинізмі російським дипломатам, які від неї відхрестилися. Але пан Додік продовжує брехати, перевершуючи своїх старших друзів. Україна надалі вимагає повернення ікони. https://t.co/dNtxFIKEzO
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Grad Novi Sad otvorio je prijave za novi program subvencija za bicikle, omogućavajući Novosađanima da dobiju do 12.000 dinara za nabavku novog bicikla.
Završen je 809. dan sukoba Ukrajine i Rusije. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da se Harkovskom pravcu nastavljaju teške borbe sa ruskim snagama i da se situacija dinamično menja.
Završen je 808. dan rata u Ukrajini. U kompleksu rafinerije u Volgogradu došlo je do požara nakon pada drona, saopštio je guverner Volgogradske oblasti Andrej Bočarov.
Ruska vojska nastavlja ofanzivu, preuzimajući kontrolu nad sve više naselja i teritorija u regionima Harkovske oblasti koji se graniče sa Ruskom Federacijom.
Nakon što je prijavljeno da su vlasnici menjačnice u Banjaluci ispred kuće ukradene torbe u kojima su se nalazila dva miliona konvertibilnih maraka, oglasili su se iz Policijske uprave (PU) Banjaluka.
Ruska vojska nastavlja ofanzivu, preuzimajući kontrolu nad sve više naselja i teritorija u regionima Harkovske oblasti koji se graniče sa Ruskom Federacijom.
Nakon što je prijavljeno da su vlasnici menjačnice u Banjaluci ispred kuće ukradene torbe u kojima su se nalazila dva miliona konvertibilnih maraka, oglasili su se iz Policijske uprave (PU) Banjaluka.
Rat u Ukrajini – 810. dan. Ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost Aleksandar Litvinjenko kazao je da u ofanzivi u Harkovskoj oblasti učestvuje više od 30. 000 ruskih vojnika, a da ih je na granici te oblasti 50.000.
Albanska novinarka Anila Hodža otkrila je nove detalje o tragediji u Skadru, gde je 39-godišnja Alma A. okončala život utapanjem u reci Bojana zajedno sa svoje troje dece, piše "VoxNews".
Teya Dora koja se takmičila na Evroviziji 2024 sa pesmom "Ramonda" završila je na 17. mestu, a nekoliko dana nakon samog finala, poslala je snažnu poruku i zahvalila se svima.
Injekcije za mršavljenje mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati kardiovaskularno zdravlje miliona odraslih širom sveta, pokazala je nova velika studija.
Kada se govori o zavisnosti, najčešće se misli na cigarete, alkohol i drogu. Ali postoji još jedna zavisnost koja pogađa čak 14 odsto odraslih i 12 odsto dece: zavisnost od hrane. Krvac za to leži u šećeru.
Sjaj, glamur i svetske zvezde – to se i ove godine može očekivati na 77. filmskom festivalu u Kanu. A može se eventualno očekivati i štrajk filmskih radnika.
Filmski studiji Focus Features i Carnival Films rade na najnovijem filmu Downton Abbey, čiji scenario piše Džulijan Felouz, scenarista i izvršni producent serije Downton Abbey.
The US estimated that Israel had deployed soldiers in the vicinity of Rafah, the southernmost city in the Gaza Strip, in numbers "enough to launch a full offensive".
The fire at the Duboko landfill near Užice has not yet been fully extinguished, and according to eyewitnesses, flames could be seen in certain parts of the landfill even during the night.
Bela kuća je saopštila da SAD uvode stroža ograničenja na kinesku robu u vrednosti od 18 milijardi dolara, među kojima je i carina na kineska EV u iznosu od 100%.
Geološkinja i istoričarka renesanse, An Pizoruso kaže da je ušla u trag pejzažu u pozadini najpoznatijeg portereta na svetu, Mona Lize. Pizoruso sugeriše da je Leonardo naslikao nekoliko prepoznatljivih obeležja Leka, grada na obali jezera Komo u Lombardiji, okrugu u severnoj Italiji.
Komentari 13
Pogledaj komentare