Tradicionalna kineska medicina

Još pre 3.000 godina kineska medicina imala je iskustva sa primenom lekova biljnog porekla, a najstarija sistematizovana farmakopeja potiče iz VII veka. Tradicionalna kineska medicina obuhvata uglavnom akupunkturu, herbalnu medicinu, prirodnu ishranu bez toksina, a uključuje i vežbanje, čist vazduh, masažu, dovoljno opuštanja i pozitivno razmišljanje, što bi se moglo usvojiti i kao savremen koncept očuvanja zdravlja

Tekst: mr ph. spec. Verica Dugan
Izvor: Specijalizovani časopis za apotekarstvo "Farmakon"

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 13.05.2009.

10:00

Default images

Tradicionalna kineska medicina (TKM) jeste najstariji u kontinuitetu praktikovani naučni medicinski sistem u svetu. To nije narodna medicina niti nadrilekarstvo, već složen i precizan sistem zdravstvene zaštite koji je ozvaničila i Svetska zdravstvena organizacija, prema čijim je podacima to i najzastupljeniji metod lečenja u svetu, iza kojeg slede homeopatija, fitofarmacija, pa tek onda klasična zapadna medicina.

Pojam kineske medicine je opšti naziv za sve medicine raznih nacionalnosti u Kini, uključujući i hansku, tibetantsku, mongolsku i ujgursku nacionalnost. Od njih medicina hanske nacionalnosti ima najveći uticaj u Kini i svetu, jer hanska nacionalnost ima najdužu i najrazvijeniju kulturu. U 19. veku zapadna medicina počela je da se širi, i da bi se napravila razlika, hanska medicina nazvana je kineskom, to jest tradicionalnom kineskom medicinom. O kineskoj medicini izdato je više od hiljadu knjiga u kojima se opisuje preko 5.000 lekova biljnog porekla. Tradicionalna kineska medicina obuhvata uglavnom akupunkturu, herbalnu medicinu, prirodnu ishranu bez toksina, a uključuje i vežbanje, čist vazduh, masažu, dovoljno opuštanja i pozitivno razmišljanje, što bi se moglo usvojiti i kao savremen koncept očuvanja zdravlja.

Osnovni principi i pojmovi u TKM

Ponikla na osnovama taoističke filozofije, kineska medicina ljudsko telo vidi kao mali univerzum sa nizom međusobno povezanih sistema koji, kada su u ravnoteži (harmoniji), održavaju zdravo funkcionisanje ljudskog organizma. Bolesti nastaju usled neravnoteže jina i janga u organizmu, dve energije koje se stalno menjaju pretapajući se jedna u drugu, čineći celinu zvanu tao.

Praćenjem dešavanja u prirodi, drevni Kinezi pokušali su da razumeju zakone života i energije ći (Qi), koja stvara život, koja je nevidljiva i nečujna, a nalazi se svuda. Jin i jang zapravo su dva pola te energije. Predstavljaju suprotnosti, ali su nerazdvojni. Konstantno su u pokretu i sve vreme se izmenjuju. U organizmu se protok tih energija obavlja preko meridijana (komunikacionih kanala), a strujanje energije odigrava se po određenom lancu tačaka na telu koje su međusobno povezane i poređane u vertikalnim linijama. Svaki organ ili organska funkcija ima svoj meridijan. Obeležavaju se rimskim brojevima i ukupno ih ima XIV.

Interakcija jina i janga reflektuje se u danu i noći, u pozitivnom i negativnom, aktivnom i pasivnom, brzom i sporom, muškom i ženskom, vrućem i hladnom… Jedno bez drugoga ne postoji. Jin i jang su dva osnovna oblika energije ći. Interakcija između jina i janga opisuje pet faza energije ili, drugim rečima, pet elemenata.

Stari Kinezi smatrali su da je ceo univerzum i sve u ljudskom biću i oko njega podložno uticaju pet elemenata (drvo, vatra, zemlja, metal i voda), kao i ravnoteži jina i janga, čiji se poremećaji odražavaju na ljudsko zdravlje.

Taoistička teorija i filozofija prostiru se na sva polja rada i života Kineza. Tako, svoje mesto nalaze i u polju medicine objašnjavajući fiziološke aktivnosti i patološke promene u ljudskom telu i služeći kao vodič kliničkom tretmanu na osnovu diferencijacije različitih sindroma. Te teorije postale su važna komponenta kineske tradicionalne medicine.

Tradicionalna kineska medicina u farmaciji

Ono što je za nas, kao farmaceute, najznačajniji aspekt TKM svakako su kineski herbalni lekovi, koji se koriste kako za sprečavanje tako i za lečenje bolesti. To su lekovi spravljeni uglavnom od prirodnih lekovitih sastojaka i njihovih prerađevina biljnog, životinjskog i mineralnog porekla. Otkrivanje i primena kineskih herbalnih lekova imaju dalekosežnu istoriju i tradiciju vrednu pažnje. Još pre 3.000 godina kineska medicina imala je iskustva sa primenom lekova biljnog porekla, a najstarija sistematizovana farmakopeja potiče iz VII veka.

Od proglašenja nove Kine 1949. mnogi istraživači su radili na raznim poljima kao što su botanika, analitika lekova, hemija, farmakologija i klinička medicina. Ta istraživanja ponudila su naučnu osnovu za identifikovanje izvora i autentičnosti herbalnih lekova, a takođe i njihovog delovanja. Kasnije je bilo pokrenuto istraživanje izvora lekovitih sastojaka širom zemlje. Na toj osnovi je 1961. godine sastavljena farmakopejska knjiga Džongjaodži (Zhong Yao Zhi). Godine 1977. publikovana je Farmakopeja herbalnih lekova koja je stavila u registar rekordnih 5.767 vrsta tih lekova. Štampane su brojne stručne knjige, traktati, novine i časopisi o kineskoj medicini. Stvorene su naučne institucije, prosvetne ustanove i fabrike kineskih herbalnih lekova.
Kineska medicina u Srbiji

Ljiljana Stefanović je akupunkturolog i jedini magistar kineske medicine ne samo u Srbiji već i u regionu. Školovala se u Americi, gde već 35 godina postoje studije kineske medicine, uključujući i magistarski i doktorski program. Zvanje magistra stekla je na Northwestern Health Sciences Uneversity u Minesoti, a praktikovanjem TKM bavi se u Americi, Srbiji i Sloveniji. Da bi svake druge godine mogla da stekne uslov za obnavljanje licence stečene u SAD-u, dalju kontinuiranu edukaciju uglavnom obavlja na međunarodnim kongresima ili seminarima u Americi i Evropi.

– TKM je zaista velika oblast, čitava nauka, da bi se mogla ukratko opisati. Dijagnoza se postavlja „čitanjem“ pulsa, pregledom jezika i razgovorom sa pacijentom, radi prikupljanja informacija o drugim znacima i simptomima i analiziranja statusa ćija, energetskog sistema tela. Pacijent se obavezno obavesti o dijagnozi i uzroku nastanka promene. Zatim se odluči o tipu terapije i popuni upitnik o pacijentu, koji se prilaže u njegov karton – kaže Ljiljana Stefanović.

Prema rečima naše sagovornice, u Americi ljudi dolaze preventivno, a u Srbiji najčešće na kraju, kada su isprobali sve mogućnosti i kada je često reč o već ozbiljnim poremećajima zdravlja.

– Iako u najvećem broju slučajeva postoji rešenje, treba naglasiti da hronični bolesnici ipak bolje reaguju na terapije Dalekog istoka. Kažem bolesnici, jer je važno istaći da kineska medicina leči čoveka, za razliku od zapadne medicine, koja leči dijagnozu. Kineska filozofija lečenja umnogome se razlikuje od zapadne, ali to ne znači da se one ne mogu kombinovati. U Kini, na primer, pacijent lečen u bolnici biva podvrgnut i tretmanu TKM, a brojna istraživanja potvrđuju znatno bolju uspešnost i ishod terapije kombinovanim metodama lečenja nego lečenjem samo zapadnom medicinom. O lekovitim biljkama, što je farmaceutima interesantnije, pisala sam u članku Mudrost koja se može popiti – objašnjava Stefanovićeva.

Ljiljana Stefanović u jednom od svojih članaka, između ostalog, kaže: „Svrha ovog članka nije u tome da veliča jednu vrstu načina lečenja, a da umanjuje drugu. Zapadna medicina ima mnogo prednosti kao i tradicionalna kineska medicina. Obema je cilj da pomognu pacijentu da stigne do ozdravljenja. Čovekovo telo je neverovatno čudo prirode koje možemo sagledati iz različitih uglova i svaki pacijent treba da odabere ono što sam smatra da je najbolje, ali tek onda kada je svestan svih rizika koje različite vrste lečenja donose. Na kraju, svako je sam odgovoran za svoje zdravlje, a lekar je tu kao učitelj koji ima obavezu da pacijenta uputi na najbolji put.“

Privatna praksa Petrović osnovana je 1991. godine sa ciljem da se bavi prevencijom, ranom dijagnostikom i bezbolnom terapijom. Vlasnici i osnivači su dr Dušanka – Šana Petrović, neuropsihijatar i akupunkturolog, i dr Đorđe Petrović, spec. medicine rada i sportski lekar čije su specijalnosti omogućile integrativni pristup u dijagnostici i terapiji poremećaja i bolesti.

– Moderne ordinacije opremljene komjuterizovanim dijagnostičkim aparatima i biostimulativnim laserima, ranom i brzom dijagnostikom i bezbolnom terapijom rešavaju probleme glavobolje, bolnih stanja različitog porekla, oporavak nakon povreda i oštećenja i omogućavaju prevenciju i lečenje endokrinih i imunoloških poremećaja stimulišući organizam da proizvodi supstance za izlečenje. U dijagnostici koristim bezbolnu metodu ranog otkrivanja poremećaja i bolesti merenjem otpora na akupunkturnim tačkama uha, a terapiju sprovodim bezbolno laserakupunkturom i laserbiostimulacijom. Na taj način mogu da se dijagnostikuju i leče: glavobolje, vrtoglavice, spondiloza, artroza, pareza i paraliza nerava, alergije, hormonski poremećaji, sterilitet, psihosomatske bolesti, a pre svega organizam se može stimulisati za očuvanje zdravlja – kaže za Farmakon dr Dušanka – Sana Petrović.

Dr Vesna Marinković-Mičić, predsednica udruženja akupunkturologa Srbije, koje postoji od 1993. godine, za Farmakon objašnjava koliko se dugo bavi kineskom medicinom i šta sve u praksi primenjuje.

– Kinesku medicinu primenjujem najduže kod nas. Pre otvaranja privatne ordinacije radila sam na Vojnomedicinskoj akademiji kao anesteziolog i akupunkturolog. Pacijenti su redovno dolazili na terapiju akupunkturom i država im je plaćala – kaže dr Vesna Marinković-Mičić.

Naša sagovornica ima svoju ordinaciju Vitalis koja postoji od 1990. godine i ujedno je i prva privatna praksa, to jest prvi Centar za tradicionalnu i modernu medicinu i estetiku. U ordinaciji Vitalis primenjuje se akupunktura 21. veka, to jest laserska akupunktura sa višemlaznim laserima.

– Istovremenom laserskom stimulacijom većeg broja neophodnih akupunkturnih tačaka postižemo holistički efekat. Taj postupak je aseptičan, bezbolan i dobar i za decu i za rekonvalescente i za ljude koji se plaše igle. Sam laserski zrak daje efekat biostimulacije – objašnjava dr Marinković-Mičić.

Centar Vitalis ima i ogranak proizvodnje dijetetskih preparata koji su zasnovani na principima kineske tradicije.

– Proizvodimo dijetetske preparate Yin i Yang koji ostvaruju efekte po principima kineske tradicije. Preparat Yin blagotvorno deluje na YANG organe (želudac, debelo i tanko crevo, žučna kesa) i uopšte smirujuće na čitav organizam, poput prirodnog sedativa. Yang eliksir smiruje YIN organe (srce, pluća, mozak, materica, bubrezi, jetra i drugi) i podiže tonus, popravlja raspoloženje, daje optimizam, pa ga preporučujem depresivnim osobama – dodaje Mičićeva.

Zakonska regulativa u Srbiji

Pravilnikom o bližim uslovima, načinu i postupku obavljanja metoda i postupaka tradicionalne medicine (Službeni glasnik 119/2007 od 14. 12. 2007), u metode dijagnostike i lečenja pored ostalog uvrštene su i tradicionalna kineska medicina i akupunktura sa srodnim tehnikama. Taj pravilnik utvrđuje i bliže uslove u pogledu kadra, prostorija, opreme, lekova i medicinskih sredstava. Tako se dozvoljava da zdravstvena ustanova i privatna praksa mogu imati tradicionalne kineske lekove i preparate u količini potrebnoj za petodnevnu potrošnju.

Za bavljenje akupunkturom, u pogledu opreme, potrebno je: pokretno svetlo ili lampa, setovi akupunkturnih igala za jednokratnu upotrebu, biohazardni kontejner (za odlaganje igala) i krevet sa papirnim čaršavima za jednokratnu upotrebu.

Prema rečima Vinke Kojadinović, rukovodioca grupe za praćenje rada i unapređenja zdravstvene službe u Ministarstvu zdravlja, ta ustanova do sada je izdala 33 dozvole za akupunkturu, od kojih šest zdravstvenim ustanovama u državnoj svojini, a ostale privatnim ordinacijama i zdravstvenim radnicima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

13 h

Podeli: