Kamperom kroz sneg Evrope (2)

Evo nas na najinteresantnijem delu čitave priče. Traženje prenoćišta, ako ste ambiciozni, tvrdoglavi ili odlučni da nađete baš ono što hoćete, ume da potraje. Naravno, uvek imate na raspolaganju kampove, u kojima su vam obezbeđeni parkiralište, voda, struja, mesto za pražnjenje otpada, kupatilo, perionica i sušionica rublja itd. Ali to nije to. Najvažnije u čitavoj priči sa odmorom u kamperu je identično kao sa odmorom na brodici – Sloboda.

Autor Srđan Kusovac
Izvor. B92

[U dogovoru sa autorom, redakcija B92 odlučila je da ovaj iscrpan tekst o putovanju kamperom podeli na nekoliko nastavaka koji će se objavljivati u sledećih nekoliko nedelja.
B92 Veb tim]

Izvor: B92

Četvrtak, 20.04.2006.

02:32

Default images

Gde i kako spavati

Kampovi podrazumevaju pravila, zatvaraju kapiju oko deset uveče „da vožnjom ne biste uznemiravali one koji spavaju“ i, zašto ne reći, koštaju. Ne mnogo, ali koštaju. Za onih 750.000 kampera koji jezde Evropom pametni ljudi su smislili posebne parkinge (engleski „Parking Spot“ ili „Overnight Parking Spot“, nemački „Stellplätz“, francuski „Aire de Service“ itd). Tu možete isprazniti otpadne vode, dopuniti vodu i priključiti se na struju napona 220 V. Najčešće je sve to besplatno. Možete tu najčešće i noćiti.

Kampovi: Relativno lako ćete ih naći. Po pravilu na putevima ima dovoljno putokaza za kampove. Ipak, ne preporučujem osloniti se samo na to da ćete kamp na taj način pronaći onda kada vam zatreba. Ako pred polazak pravite, makar okvirno, nekakav plan putovanja, lako ćete na internetu pronaći masu kampova i pribeležiti adrese ili, što je mnogo bolje, učitati lokacije u GPS. Ako nemate GPS, a planirate da ga iznajmite (20-50€ nedeljno) pametno je pribeležiti koordinate koje ozbiljniji kampovi daju na sajtovima uz ostale podatke.

Kampova naravno ima raznih, pa su i cene raznolike. Pod pretpostavkom da nećete „penzionerski“ sedeti deset dana u jednom kampu nego ćete samo prenoćiti i ići dalje, računajte da onda nema nikakvih popusta i da je cena za noć od 6 do 15€ (uz ekstremne slučajeve npr. u Švajcarskoj da neki koštaju čak 25€). Za taj novac dobićete mesto da parkirate kamper, podrazumeva se „pravo“ da ispraznite svoj otpad, i naravno, dobićete priključke za struju i vodu. Negde će struju naplatiti posebno, ali to je relativno nebitna stavka. Struja je po pravilu relativno niske amperaže – dovoljne da dopuni akumulatore kampera i „normalne“ potrošače (notebook ili PDA računare, mobilne telefone i CD-ove itd), a nedovoljne da uključite na primer grejalicu. Tuširanje (u kupatilima kampova) se negde posebno naplaćuje, negde ne. Pranje i sušenje rublja se obično posebno naplaćuje. Jedno pranje u mašini za rublje (profesionalnoj, otprilike dvostruko ili trostruko većeg kapaciteta od uobičajene u domaćinstvima) košta 1-3€. Sušenje otprilike isto toliko. Tuširanje je 0,20-0,40€.
Prikljuèeni na struju
Dodatni problem ako se opredelite za noćenje u kampovima je taj što ih dobar deo radi samo u punoj sezoni ili eventualno do polovine polusezone. Zimi su u kontitnetalnom delu Evrope mnogi zatvoreni.

Posebna parkirališta za kampere (Parking Spots, Stellplätze, Aires de Service itd): U Nemačkoj, Francuskoj, delovima zemalja Beneluksa koji su uz granicu sa Nemačkoj i u nekim delovima Italije ovakvih mesta je toliko mnogo da praktično nećete osetiti nikakvu potrebu da noćite u kampu. Reč je o mestima na kojima postoji standardizovano „ormanče“ nalik recimo onima za struju po novim naseljima u gradovima nekadašnje Jugoslavije. „Ormanče“ je dostupno svima, nalazi se najčešće na sred nekog parkirališta, potpuno je „vandall proof“, dakle napravljeno tako da je tu teško bilo šta slomiti, pokvariti ili onesposobiti. Princip je da dođete, ispraznite otpad u predviđeni otvor i dopunite vodu (detaljnije u narednom odeljku - Obnova zaliha i pražnjenje otpada) i onda odete svojim putem ili pak ostanete na tom mestu da noćite. Mesta na kojima je „ormanče“ najčešće su deo parkinga na kojem je predviđeno i noćenje bilo da je reč o parkiralištima u gradovima ili onima uz auto-puteve. Sve je najčešće besplatno.
U velikim državama Evropske unije postoje posebne debele knjžurine spiskova parkirališta za kampere. Koštaju 15-20€ i isplati se svaki cent uložen u te spiskove. Uštedeće vam goriva, vremena i najvažnije živaca. Ovaj nemački (na slici) naći ćete na bolje snabdevenim pumpama ili u čarter kompaniji od koje iznajmljujete vozilo. Neke kompanije će vam u vozilu ostaviti knjižurinu na poslugu.

Ostala mesta za noćenje: Mimo kampova i posebnih parkirališta za kampere moguće je u svakoj zemlji noćiti potpuno legalno još na odmorištima uz auto-puteve i na parkiralištima velikih benzinskih pumpi uz auto-puteve. Na nekima postoje posebna mesta predviđena za kampere baš kao što postoje posebna mesta za putničke automobile, autobuse i kamione. Na uobičajeno pitanje neiskusnih: je li bezbedno noćiti na takvom mestu– nema univerzalnog odgovora. Naravno da samovanje na nekakvom recimo pustom, mračnom parkingu nekog auto-puta u istočnoj Evropi nije isto što i noćenje na osvetljenom parkiralištu neke benzinske pumpe sa velikim prometom. Generalno, tamo gde se ni automobilom nećete zaustaviti da se odmorite, svakako nećete ni provesti noć u kamperu.

Noćenje na parkiralištima i odmorištima uz auto-puteve zapravo je nužno zlo i to ne iz bezbednosnih razloga nego prosto odmor uz buku i zagađenja auto-puta ne izgleda naročito suvislo. Noćenje na takvim mestima je zgodno samo kada u blizini nema drugog zgodnog prenoćišta, ili kada, na proputovanju, zaista ostajete da se odmorite tek nekoliko sati. Generalno, naročite opasnosti nema. Dakako, kao i u ostalim prilikama, dakle gde god da noćite, zaključaćete se unutra. Neke čarter kompanije opremaju dodatno sva vrata kampera posebnim rezama (rajberima) kojima se unutra dodatno „zabarikadirate“, tako da je od spolja nemoguće ući čak i kada bi neko onesposobio bravu ili na drugi način uspeo da otključa vozilo. Dalje, navući ćete na prozore roletne i zavesu ili ređe pokretna vrata kojima se odvaja vozački i suvozački prostor od ostatka vozila. U onom vozačkom delu (koji se u tom slučaju jedini vidi spolja) nećete baš na sedištu ostaviti „na izvol'te“ novčanik, tašnu, foto-aparat ili slično. Ako je leto, nećete ostaviti otvorene prozore nego luftere na krovu (kroz koje ulazi više nego dovoljno svežeg vazduha). Dakle, tako „obezbeđeni“ možete biti gotovo sigurni da vam se ništa loše neće desiti. Znači, ako vam „bezbednosna kultura“ nije baš ekstremno niska možete računati da ste relativno sigurni.

Mimo kampova, posebnih parkirališta za kampere i parkirališta i odmorišta uz auto-puteve, postoje još neka mesta predviđena upravo za noćenje kampera.

Seoske kafane u kojima večerate često će vam velikodušno ponuditi da prenoćite kod njih na parkingu. Nekada će vam omogućiti da dopunite vodu. Masa parkirališta takvih kafana upisana je na liste posebnih parkirališta za kampere.

Moguće je noćiti i na bilo kojem mestu na kojem je tehnički gledano moguće parkirati kamper. Najčešće će policija i razni predstavnici lokalnih vlasti to tolerisati ako baš ne iznesete pred kamper stolove i stolice kao da kampujete. Po raznim vukojebinama tipa vrleti po Alpima ili selendri u unutrašnjosti Francuske, Holandije ili Italije, meštani će vas ponekad posmatrati sa uobičajenim čuđenjem, ali ništa drugačije vas ne bi gledali ni kada biste se tu parkirali u najobičnijem automobilu kakav vozi pola sela. Dakle jednostavno ih ignorišete. U većini malih mesta u unutrašnjosti Nemačke, Švajcarske, Francuske, Italije (makar severnog dela, za ostatak ne znam) i zemalja Beneluksa ne samo da pojava kampera generalno neće izazivati tu vrstu ljubopitljivosti, nego će vas, u skladu sa uobičajenom percepcijom sloboda izbora, smatrati uobičajenim ili čak cenjenim gostima. Naravno, ako ne budete kršili propise i uobičajene uzuse ponašanja.

Izuzeci, znači mesta na kojima nema šanse da prenoćite, po pravilu su ona na kojima je neko nekada pre vas koristeći kamper preterivao bilo u dužini boravka, bilo u zagađenju životne sredine, kao i mesta u kojima su lokalne vlasti zaključile da bi možda neko mogao da pretera u doživljaju. Tako ćete recimo na masi fantastičnih lokaliteta u Alpama, ili na živopisnim delovima obala Atlantika ili Mediterana naići na znak stilizovanog kampera precrtanog dvema ukrštenim linijama. Negde ćete čak odgovarajuće simbole naći ucrtane na mapama. Negde će, kao recimo u holandskom Kinderdijku, biti upozoreni znakom, a ako zatreba i verbalno da možete ostati maksimalno četiri sata i to preko dana. Noću ni malo. Iako je verovatno reč o preterivanju, te propise je preporučljivo poštovati. Kazne umeju da budu poprilično visoke (negde i do 250€). Ipak, hvala Bogu, i dalje je dovoljno lepih mesta za noćenje i boravak na kojima još nisu postavili znake. Iskustvo je tu najvažnije. Ozbiljna pretraga interneta pred putovanje se podrazumeva.

Posebnu sortu, kada je o boravku kampera reč, predstavljaju lokalne vlasti nekih od vodećih evropskih stecišta snobova i bogatih probisveta. U Sankt Moritzu će vas recimo već na ulazu u grad upozoriti i znakom i uputstvom na nekoliko jezika da niste dobrodošli. Ako se ipak odvažite da krenete dalje potrudiće se na svaki način da vam zagorčaju život. Jednostavno nećete naći nigde parkiralište na koje možete da se smestite. Dobićete, kad prođete rampu, normalno jedan kupon, ali vama trebaju makar dva mesta. Ne može. Negde će se, kao recimo ako krenete na Zermat, potruditi da na ulaz na apsolutno svako parkiralište stave one išarane crveno-bele prečke koje su na takvoj visini da ispod može da prođe automobil, ali nikako kamper. Negde će, kao recimo u Campione D'Italia, saobraćaj usmeriti tako da neće biti nikakve šanse da u krivinama strmih uličica smotate iz prve. Naravno, prethodno će autobuse i kamione usmeriti na drugu stranu. Vi ste, dakako, krenuli putem za automobile, jer formalno ste do 3,5t, ali ste suštinski nešto između automobila i kamiona. Kad jednom tako negde zakrčite saobraćaj bićete srećni ako se uopšte iščupate. Onda ćete ubuduće dobro gledati da ne zalazite na takva mesta. Ako ništa drugo to zna da bude veliko gubljenje vremena.

Verujem da ljudi koji se opredeljuju za odmor kamperom uglavnom ne preferiraju one lokacije koje su omiljene snobovima, makar ne za boravak, ali dobro je znati da ni u tim mestima ne vole baš naročito kampere čak ni kao prolaznike.

Sušta suprotnost izvikanim mestina poput Sankt Moritza u kojima niste dobrodošli su mesta poput ništa manje mondenskog i čak daleko skučenijeg Naardena gde ćete naći čak tri besplatna parking mesta posebno predviđena za kampere doduše uz napomenu da tu možete ostati maksimalno 24 sata. Na delu je tu najbolje uočljiva drastična razlika između uštogljene Švajcarske na primer i Holandije kao oličenja tolerancije. Mada, ruku na srce, i u Švajcarskoj ima mesta sa „ormančetom“ na jako dobrim lokacijama poput ovog na slici – Montreux – na samoj obali Lemanskog jezera.

Da biste naveče, kada biste rado zaspali, poštedeli sebe (i saputnike) nerviranja što nema u blizini ni kampa, ni parkirališta ni bilo čega prihvatljivog, mislim da je dobro pridržavati se sledećeg plana: Ako je vaš cilj da kamperom prođete što više, da prenoćite kad god je moguće na nekom drugom mestu, poželjno ugodnom, onda je dobro doneti negde tokom popodneva generalnu odluku makar u kojoj oblasti biste spavali. Ako tako uradite nećete naveče, kada ste po pravilu najumorniji, morati mahnito da tragate za kampom, parkiralištem za kampere ili nekom pogodnom lokacijom za noćenje. U slučaju da ste odabrali šire područje, svakako ćete, budući da ste u pokretu, naleteti na makar jedno zgodno mesto. Ako imate GPS, memorišite poziciju. Ako nemate ubeležite u mapu to mesto. Onda je to nešto što vam ne gine. Ako nađete bolje super. Ako ne, uvek se možete vratiti na lokaciju koju ste već videli.

U principu u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji verovatno nećete imati problema jer je mesta za prenoćište više nego dovoljno. U ostalim zemljama – ili malo potrage ili kampovi i parkirališta uz auto-puteve. Obnova zaliha i pražnjenje otpada

Prosečan kamper ukupne mase oko 3,5 tone (dakle i varijante manjih tj. nešto lakših sa samo dva ležaja, ali i onih kategorije „Family“ sa šest ležajeva i ukupnom masom do 3.850Kg) ima od onoga o čemu morate voditi računa u smislu punjenja i pražnjenja sledeće:

rezervoar goriva zapremine 60-90 litara (ne navodim naravno ostale za motorna vozila uobičajene tečnosti poput ulja, kočione tečnosti, tečnosti za pranje vetrobranskog stakla itd.)

rezervoar za vodu zapremine 150-200 litara;

tzv. „crni tank“, tj. rezervoar otpadne tečnosti zapremine 150-200 litara;

rezervoar (kasetu) hemijskog toaleta, najčešće zapremine 12 litara;

bočicu hemikalije za WC, zapremine 125 ili 250 ml;

dve boce plina i

dva akumulatora.

Gorivo: Ponašate se isto kao kod automobila s tim što naravno morate računati na veću potrošnju. Pošto je po pravilu reč o dizel motorima nije loše, da vas ne boli glava, ako očekujete temperaturu ispod -7ºC i pogotovo ako niste sigurni u kvalitet goriva, dodati neki od aditiva da gorivo ne bi parafiralo. Ostalo je sve standardno kao kod automobila.

Voda i pražnjenje „crnog tanka“ će se pokazati kao češća potreba od dopune struje i plina ili pražnjenja hemijskog toaleta.

Najpraktičniji, a time i uobičajeni sled događaja bio bi sledeći: Prenoćili ste negde gde imate na raspolaganju dopunu vode i pražnjenje otpada. Ujutro su se recimo četiri osobe koje koriste kamper umile i istuširale, oprali ste posuđe od doručka, ispraznili ste otpad, dopunili ste vodu do vrha, napunili ste sve gadgete koji rade na struju i krećete. Tokom dana ćete normalno koristiti vodu za pranje ruku i posuđa i za ispiranje WC šolje. Uveče ćete stati negde da spavate. Istuširaće se svo četvoro bilo te večeri bilo ujutro. Ako sve tako uradite računajte da ćete imati vode i čitavog narednog dana (računajući od jutra kada ste dopunili zalihe), ali maksimalno to večeri tog drugog, narednog dana. Naravno, sve to važi uz za kamper racionalno ponašanje koje podrazumeva npr. zatvaranje dotoka dok se pod tušem sapunate ili dok četkate zube.
Pražnjenje crnog tanka
Dakle računajte da tih 150-200 litara koliko stane u rezervoar traje toliko da četiri osobe komotno završe jedan čitav ciklus koji podrazumeva četiri tuširanja i da još ostane vode za naredni dan. To konkretno znači da ne morate gledati da baš svakog dana pronađete „ormanče“ ili kamp. Dovoljno će biti da to učinite svake druge večeri. U normalnim okolnostima će i hemijski WC izdržati bez pražnjenja makar toliko, najčešće i duže.

Nakon par dana iskustva, shvatićete da je zgodnije kad god naletite na „ormanče“ ili pumpu, dopuniti vodu i isprazniti „crni tank“ i nastaviti. To traje maksimalno 15 minuta, kad se izveštite i manje. Ako tako radite onda uopšte ne morate da noćite u kampovima i na mestima uz „ormanče“ nego možete i noću baš u divlju, nedirnutu prirodu, a zalihe dopunjavate danju kad vam se za to ukaže prilika.

Struja je jedini izuzetak koji vas može naterati da noćite pored „ormančeta“ ili u kampu jednostavno zato što sve moguće gadgete koje imate nije moguće napuniti za desetak minuta za koliko je moguće dopuniti vodu i isprazniti otpad.

Kamper naravno ima struje i to poprilično, ali je reč o struji od 12 volti što vam ne omogućava dopunjavanje mobilnog telefona, notebook ili PDA računara i ostalih gadgeta. Postoje naravno punjači koji rade na struju iz automobila tako što se utaknu u otvor za upaljač. Postoje i transformatori koji prebacuju tu struju na struju od 220 V, ali ne spadaju u standardnu opremu kampera koje u najam daju čarter kompanije. Takvi transformatori koštaju 70-100€. Ako smatrate da je to suma koju se isplati dati za zadovoljstvo da stalno noćite u prirodi onda nemate ama baš nikakve potrebe za dopunom struje.

Nema nikakvog straha da ćete struju iz akumulatora kampera potrošiti. Kamperi imaju standarndno dva akumulatora. Nije reč o istim akumulatorima gde bi jedan bio u upotrebi, a drugi za rezervu niti je reč o udvojenim akumulatorima. Jedan, onaj uobičajeni za sva motorna vozila, služi za pokretanje motora i za one potrošače koji su uobičajeni (farovi, brisači itd). Njega ne možete nikako isprazniti dugim boravkom u kamperu jednostavno zato što ga uopšte ne koristite. Motoru je potreban akumulator potpuno drugačijih svojstava od onoga koji je potreban za život u kamperu. Za pokretanje motora potrebna je naime struja izuzetno velike jačine u relativno kratkom vremenu pa je akumulator prilagođen tom načinu potrošnje. Nasuprot tome za život u kamperu potrebna je struja relativno male jačine u dužem vremenskom razdoblju. Zato postoji onaj drugi akumulator, potpuno drugačiji, tzv. gel-akumulator. Napravljen je tako da relativno dugo daje struju. Uobičajenom potrošnjom trajaće makar 3-5 dana. Pošto verovatno nećete nigde toliko vremena provesti, a da se ne pomerite možete na struju kao problem potpuno zaboraviti. Oba akumulatora dopunjavaju se tokom vožnje i oba se naravno dopunjavaju kada se priključite na spoljnu struju od 220 V.

Samo priključivanje je potpuno neporblematično. Uz kamper ćete dobiti (to valja posebno proveriti prilikom preuzimanja) jedan kotur od dvadesetak metara kabla i pride još jedno ili dva parčeta sa muškim i ženskim priključcima i standardnim kao što su u domaćinstvima i onima sa tri rupe uobičajenim za upotrebu spolja ili u uslovima povećane vlage. Utaknete jedan kraj kabla u mesto na kamperu koje je predviđeno za to, drugi u izvor struje i to je sve. Čim to uradite sve u kamperu (osim frižidera) automatski će se prebaciti na struju od 220 V, odgovarajući pokazivač će pokazati da ste na spoljnoj struji i da je počelo punjnenje akumulatora. Onda ostaje samo da prikačite sve gadgete koje valja napuniti.
Pokazivaèi nivoa vode i stanja akumulatora
Kada ste priključeni na spoljnu struju prebacićete dakako frižider da radi na tu struju da ne trošite plin. Dok vozite frižider najbolje držite na modu rada na akumulator. Čak i kada noćite. Zapravo varijantu rada na plin jedino računajte kao preporučljivu ako se duže negde zadržavate. Ako planirate uobičajena zaustavljanja tokom noći frižider možete da ostavite da sve vreme radi na akumulator. Čak i kada ste na spoljnoj struji ne morate ga prebacivati jer on radi na akumulator, a spoljna struja dopunjava taj isti akumulator.

Plin koristite za kuvanje, rad frižidera i za grejanje vode i prostora. Čudno na prvi pogled, ali plin se po nekakvim proračunima koje objavljuju višegodišnji kamperaši po svojim sajtovima troši jednako i leti i zimi. Zimi plinom grejete unutrašnjost kampera (kada se ne krećete, za vreme kretanja unutrašnjost se greje kao što se greje kod svakog vozila, mada kada je baš hladno treba i dogrevanje plinom), ali leti frižider mnogo više radi, a on poprilično plina troši. Iskustveno: jedna puna boca izdrži čak zimi u Alpama ili u severnoj Evropi bez problema 7-10 dana i to ako noću naštimate temperaturu da unutra bude dovoljno toplo i deci. Kada se jedna boca potroši, jednostavno priključite drugu, a onu praznu zamenite za punu kad vam se ukaže prilika. Ako kamperom idete leti (kada nema grejanja prostora nego samo tople vode), ako ste uz to još stalno u pokretu pa plin ne koristite ni za rad frižidera nego još samo za kuvanje računajte da će vam jedna boca trajati sigurno dve sedmice, a možda i tri. Boca (tj njen sadržaj jer dajete praznu a uzimate punu) košta oko 10-13€.

Hemijski WC funkcioniše otprilike na sledeći način: Ispod WC šolje se nalazi specijalna plastična kaseta zapremine 12 litara. WC šolja ima pokretno dno koje je uobičajeno zatvoreno. Pre upotrebe pokretno dno se pomoću male poluge koja se nalazi sa strane WC šolje otvori. Poluga istovremeno pomeri i poklopac koji se nalazi na vrhu kasete hemijskog WC-a i zaptije dno šolje za vrh kasete.
Nakon upotrebe i ispiranja poluga se vrati u položaj da zatvori poklopac kasete hemijskog WC-a i dno WC šolje. U kasetu se prethodno doda četrdesetak mililitara nekakkve neverovatne hemikalija i isto toliko vode. Ta hemikalija ima zadatak da rastvori čvrste sadržaje i da prekine ili enormno uspori procese širenja raznih bakterija i čuda i konačno da spreči širenje neugodnih mirisa. I hemikalija taj posao radi više nego uspešno. To znači da čak i leti, kada su temperature visoke, nećete prilikom upotrebe WC-a pasti u nesvest od gađenja ako kaseta recimo nije ispražnjena čitav dan. Naprotiv. Logično mi deluje da ćete kad god je moguće, tj kad god ste pri „ormančetu“ ili u kampu isprazniti i kasetu hemijskog WC-a bez obzira što se nije napunila do vrha mada dopuštam da ima i onih koji bi rado uštedeli na hemikaliji.

Standardna bočica hemikalije koju dobijete kad iznajmite kamper traje bez problema dve sedmice. Kad se potroši kupite novu koja košta 4-5€.
Pražnjenje kasete hemijskog WC-a
Sam proces pražnjenja hemijskog WC-a je takav da apsolutno ni jednog jedinog momenta nemate nikakav „dodir“ za sadržinom. Kaseta se izvuče sa spoljne strane kampera (iznutra je ni ne vidite jer je ispod poda WC-a). Otvorite poseban poklopac i ispraznite sadržaj. Ako praznite hemijski WC redovno znači makar svakog drugog dana, ako svaki put kada to učinite isperete kasetu iznutra (napunite vodim i ispraznite tu istu vodu), ako ne štedite na hemikaliji onda čak ni prilikom pražnjenja neće biti enormno neugodnih mirisa jer je hemikalija odradila posao. Ako vam se dogodi da je kaseta ostala neispražnjena i treći dan bilo da niste uspeli da pronađete „ormanče“ bilo da je neki drugi razlog u pitanju, onda ipak preporučujem da kasetu isprazni neko ko nema veliki nagon na povraćanje.

Iskustveno: sipanje dvostruke količine hemikalije nakon pražnjenja pokazalo se u slučajevima „trećeg dana“ kao veoma mudro rešenje.

Dopuna vode i pražnjenje otpada u vanrednim okolnostima je nešto na šta morate računati. U nekim zemljama tipa Belgije ili Švajcarske, u bivšim socijalističkim zemljama i u nekim područjima koja ne spadaju u turističke destinacije, ali i u nekim delovima zemalja u kojima inače postoji dovoljno pogodnosti za kampere naći ćete se ponekad, pogotovo van sezone jednostavno u situaciji da je najbliže vama poznato mesto za dopunu vode ili za pražnjenje otpada udaljeno 100 Km. Pošto naravno nećete toliko voziti ostaje da se snađete. Vodu ćete napuniti na većim benzinskim pumpama (mada zimi umeju da poisključuju vodu „da se ne zaledi“ pa i to ume da bude problem). Ali generalno problem će vam u takvoj situaciji predstavljati pražnjenje otpadne vode i pogotovo kasete hemijskog WC-a. Otpadnu vodu tj „crni tank“ možete bez ikakvog problema isprazniti u šaht kišne kanalizacije pošto je to samo prljava voda. Ipak gledajte da to uradite diskretno. Šta sa kasetom hemijskog WC-a? Jednom prilikom sam u Belgiji potrošio skoro dva sata obilazeći kampove, velike benzinske pumpe (na kojima često ima mesto za pražnjenje kasete hemijskog toaleta jer na taj način funkcionišu toaleti u bolje opremljenim autobusima i kamionima). Nisam ništa pronašao. Onda sam morao da pronađem šaht kišne kanalizacije na dovoljno pustom mestu.

Ovde se nameće odgovor na pitanje: zašto su usluge „ormančeta“ najčešće besplatne? Jer verovatno se mnogo ko zapitao: A što bi neko meni dao besplatno vodu, struju, mogućnost pražnjenja otpada i parkiralište? Odgovor je jednostavan: Pre nekih trideset ili više godina, kada je kampera bilo daleko manje, ovakva mesta nisu postojala. Ljudi koji odmor provode u kamperima u međuvremenu su se toliko namnožili da su počeli da predstavljaju probleme lokalnim vlastima i to najpre u turističkim mestima. Vozila relativno nestandardnih gabarita bivala su parkirana posvuda, ljudi su tragajući za vodom umeli da zakrče česme, manje benzinske pumpe, otpad su, nemajući gde, prosipali u prirodu itd. Zabrane tu nisu pomagale jer jednostavno svako ko koristi kamper mora da isprazni otpad i obnovi zalihe. Onda su počeli da niču, najpre u Nemačkoj i Francuskoj, zatim u Italiji, posebni „ormančići“ tj. mesta na kojima je sve moguće obaviti. Sada je upravo u toku standardizacija tih „ormančića“ na nivou Evropske unije. Plan je da izgledaju kao na slici ili kao na ovom sajtu:

http://www.vayacamping.net/material/euro-relais/eurorelais-folleto.pdf (pažnja, PDF fajl veličine 1,6 Mb)

Mnogi od „ormančića“ koji su postavljeni među prvima potpuno su drugačiji, u nekim slučajevima se korišćenje plaća (ubačena kovanica od 1€ omogućuje 3-5 minuta korišćenja).

Ostali otpad je mudro bacati kad god naiđete na kantu ili kontejner jer ćete na mnogim pumpama i parkiralištima zateći kante kojima se, baš zbog takvih u kamperima ili kamionima, poklopci otvaraju tek desetak centimetara. Ako ste otpad skupljali čitavog dana može se dogoditi da nemate gde sa njim.

Zahvaljujem svim čitaocima na pohvalama prvog teksta i naravno hvala uredniku ove strane što je toliko strpljivo čekao da se nakanim da napišem tekst koji sam mu predložio i obećao pre skoro pola godine.

I konačno odgovori na pitanja čitalaca upućena nakon prvog dela teksta.

Koliko ja znam u Srbiji niko ne iznajmljuje kampere. Najbliža mesta ozbiljnog najma su Mađarska i Slovenija. Ima nešto i u Hrvatskoj, ali ja u ozbiljne kompanije računam one dve velike koje sam pomenuo u prvom delu teksta ili neke slične njima.

Problem, međutim, kod iznajmljivanja u Mađarskoj ili Sloveniji je cena. To je, ovako na prvi pogled, makar 30% skuplje nego recimo u Nemačkoj. Ako već iznajmljujete u Sloveniji, pa onda nije daleko ni Nemačka.

Logično mi deluje da neke od tih kompanija prošire poslovanje i na Hrvatsku koja je zaista turistička velesila. Ali bojim se da će se i u tom slučaju, kao i u slučaju nadam se jednog dana Srbije dogoditi ono što se dogodilo recimo u Češkoj ili u Mađarskoj. Biće kompanija koje unajmljuju kampere, ali će zbog manjeg tržišta, manje kupovne moći i manjeg interesa za tu vrstu odmora u odnosu na velike zemlje poput Nemačke, Francuske ili Italije, uslovi najma uvek biti manje povoljni po onoga ko iznajmljuje nego u pomenutim zemljama koje su ogromna tržišta. Ako bi se dogodilo da negde u blizini Srbije budu povoljniji uslovi, mislim da bi to u budućnosti najpre moglo da se dogodi u Hrvatskoj.

Sledeći nastavak: Kamperom kroz sneg Evrop (3)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

23 h

Podeli: