Delo o kojem se priča: Održana promocija knjige "Dijanina lista"
Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu na štandu Samizdata B92 održana je promocija knjige „Dijanina lista“, austrijskog autora Vilhelma Kuesa, koja je ubrzo po objavljivanju na srpskom jeziku izazvala veliko interesovanje čitalaca.
Knjigu, koja je originalno objavljena u Austriji na nemačkom jeziku tek nekoliko meseci pre nego što će biti prevedena na srpski jezik, autor je žanrovski svrstao u „romansiranu biografiju“. Reč je o biografiji Dijane Budisavljević, rođene Obeksler, koja je zaslužna za akciju spasavanja više od 12.000 srpske dece iz ustaških logora tokom Drugog svetskog rata.
Tokom trodnevnog boravaka u Beogradu autor je bio gost brojnih medijskih kuća, što je i dovelo do možda jednog od najznačajnijih, a sigurno najemotivnijeg susreta koji je autor imao tokom svoje posete.
Nije neuobičajeno da na potpisivanjima knjiga čitaoci autoru donesu neki poklon – suvenir, knjigu, ili nešto slično.
Na štand Samizdata B92 došao je stariji gospodin noseći papir brižljivo spakovan u prozirnu foliju. „Oprostite, kupio sam knjigu, pa sam doneo i, eto, jedan poklon za autora“, rekao je gospodin...
„Ako nije problem... Ovo je, vidite, fotokopija naravno, uzeo sam je iz beogradskog muzeja žrtava genocida, a vidite gore, oni su to pozajmili iz zagrebačkog arhiva, vidite gore ovaj pečat... ovo je deo liste, deo spiska Dijane Budisavljević iz avgusta ’42. na kom su izdvojena deca ispod šest godina za transport... evo, dole je njen potpis... Dijana Budisavljević... a ovde…“ dok mu glas sve jače drhti, gospodin okreće papir i upire prstom na ime na vrhu, „ovde stoji moje ime i prezime.“
Vilhelm Kuehs je zbunjeno gledao u list papira dok je slušao objašnjenje ovog čoveka: Dušan Jerinić, koji se nalazio ispred njega, bio je jedno od dece koju je Dijana Budisavljević spasla iz ustaških logora i pružila mu šansu za život.
„Upravo sam o tom transportu pisao u jednom od poglavlja!“ rekao je Vilhelm uzbuđeno dok je slušao Dušanovu priču. Do tog dana on nije bio u prilici da upozna nijedno „Dijanino dete“. Nikad nije video ni spisak, niti makar deo spiska koje je Dijana s pažnjom sastavljala znajući da će nakon rata to biti ključno za ponovno ujedinjenje dece sa njihovim porodicama. Kartoteka joj je oduzeta i o njoj se kasnije staralo tadašnje Ministarstvo socijalne politike, a javnosti je danas je nepoznato da li je i u kom obimu sačuvana.
„U zagrebačkom arhivu su mi rekli da ništa nemaju“, objašnjava autor dok priča o svom istraživačkom poduhvatu koji je prethodio pisanju knjige.
Ovaj dirljiv susret završio se sa suzama u očima a Kues je poklon sa zahvalnošću prihvatio.
„Ovo će biti uramljeno i izloženo u mojoj kancelariji!“ ponosno je rekao.
O knjizi i autoru
Dijanina lista priča istinitu priču o izuzetnoj ženi Dijani Budisavljević, koja je tokom Drugog svetskog rata sprovela jednu od najvećih humanitarnih akcija ne samo na tlu podeljene i okupirane Jugoslavije nego i u Evropi pod okupacijom ili dominacijom nacističke Nemačke. Reč je o akciji spasavanja više hiljada srpske dece iz logora Nezavisne Države Hrvatske.
Akcija spasavanja srpske dece iz ustaških logora u svom punom obimu otpočela je posle operacije nemačkih i snaga NDH u Bosanskoj Krajini i na Kozari, u junu i julu 1942. Posle užasnih pokolja tokom same operacije, desetine hiljada osoba svih uzrasta je deportovano u Jasenovac, najveći ustaški koncentracioni logor.
Veliki broj zatočenika je odmah ubijen, dok je jedan broj muškaraca i žena upućen u logore u Nemačkoj ili Norveškoj, direktno ili preko logora na Beogradskom sajmištu. Od žena su pre deportovanja oduzeta deca, čak iako se radilo o sasvim malim bebama. Tako se početkom leta 1942. u ustaškim logorima u Jasenovcu, Staroj Gradiški i okolini našlo više hiljada srpske dece odvojene od roditelja, među kojom je ubrzo nastao pomor od gladi i bolesti. Velika grupa dece je usmrćena otrovnim gasom u logoru Stara Gradiška.
Potpuno uništenje ovih malih zatočenika sprečila je akcija koju je vodila Dijana Budisavljević, tada već sa širokim krugom saradnika.
Odmah nakon rata pripadnici OZNA-e od Dijane Budisavljević oduzimaju kompletnu brižljivo vođenu kartoteku s fotografijama, te joj zabranjuju dalji rad.
Vilhelm Kues je uspeo verno da dočara ono što je bilo osnovno: atmosferu masovnih progona i smrti. Njegova knjiga ima izuzetan značaj za upoznavanje široke javnosti s jednim tako važnim humanitarnim poduhvatom kakav je spasavanje srpske dece iz ustaških logora.
Knjiga Dijanina lista prvobitno je objavljena u autorovoj rodnoj Austriji, a svega nekoliko meseci kasnije objavljen je i srpski prevod knjige u izdanju Samizdata B92.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Direktor Beogradskog maratona Darko Habuš bio je zadovoljan 37. izdanjem tog prestižnog sportskog događaja, na kom je slavio Kenijac Gilbert Čumba i njegova sunarodnica Ema Čeruto Ndiva
Srpska napredna stranka predala je lokalnim izbornim komisijama u Nišu. Novom Sadu i Gornjem Milanovcu izborne liste za učešće na lokalnim izborima 2. jun.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 0
Pogledaj komentare