Na današnji dan, 7. novembar

Rođeni Surbaran, Kiri, Trocki i Kami, Oktobarska revolucija, umrli Dubček i Kente

Izvor: B92

Sreda, 07.11.2007.

08:30

Default images

1598. Rođen španski slikar Fransisko de Surbaran. Njegovo delo, uz stvaralaštvo Velaskeza, vrhunac španskog baroknog slikarstva. Dvorski slikar kralja Filipa IV, njegovi najbolji radovi u samostanima u Sevilji.

1659. Francuska i Španija zaključile Pirinejski mir, završen rat počet 1635.

1867. Rođena poljska naučnica Marija Sklodovska Kiri, prva žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šefica katedre za fiziku na Sorboni. Radeći sa suprugom Pjerom na istraživanju radioaktinosti otkrila radijum, 1898, i polonijum. Supružnici 1903. podelili Nobelovu nagradu za fiziku s Bekerelom, 1911. Marija Kiri dobila Nobelovu nagradu za hemiju.

1875. Britanski istraživač Vernej Kameron stigao na atlantsku obalu Afrike kao prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na put krenuo 1873. iz Zanzibara.

1879. Rođen ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštajn, kao Lav Trocki, jedna od ključnih ličnosti u obe ruske revolucije, 1905. i 1917. Bio član Politbiroa boljševičke partije, predsednik uticajnog Petrogradskog sovjeta, šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi. Posle sukoba sa Staljinom, 1927. isključen iz partije, 1929. proteran iz SSSR-a, a u avgustu 1940. po Staljinovom nalogu ubijen u Meksiku. Njegova ideja o permanentnoj revoluciji kao jedinom načinu za pobedu socijalizma u svetu, našla sledbenike u pokretu trockista.

1913. Rođen francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957.

1917. U Petrogradu pod vodstvom lidera boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija. Crvena garda zauzela sve značajne punktove u gradu, srušena privremena vlada Aleksandra Kerenskog i formirana prva sovjetska vlada s Lenjinom na čelu.

1944. Frenklin Ruzvelt četvrti put izabran za predsednika SAD, jedini u istoriji SAD.

1946. Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije, na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo prugu dugu 90 kilometara.

1956. Tokom Suecke krize, Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.

1972. Ričard Nikson drugi put izabran za predsednika SAD. U avgustu 1974. prisiljen da podnese ostavku zbog afere Votergejt, u kojoj je otkriveno da su pristalice republikanaca uoči tih izbora, radi špijunaže, provalile u glavno sedište Demokratske stranke. Prva ostavka nekog predsednika SAD.

1973. SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute posle Šestodnevnog rata 1967, u kom je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji.

1987. U Tunisu, u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali, oboren Habib Burgiba, predsednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ben Ali za 84 godine starog lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa, rekao da je senilan da bi vladao.

1990. Meri Robinson na prvim predsedničkim izborima posle 17 godina postala prva žena na čelu Irske.

1992. Umro slovački državnik Aleksander Dubček, vođa Praškog proleća, reformističkog pokreta u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina, promoter tzv. socijalizma s ljudskim likom. U januaru 1968. izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ, u avgustu iste godine smenjen posle vojne intervencije Varšavskog pakta. Posle pada komunističkog režima 1989. izabran za predsednika parlamenta Čehoslovačke.
2000. Održani predsednički izbori u SAD koji su, zbog spora oko izbornih rezultata, doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za predsednika izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi.

2001. Belgijska nacionalna aviokompanija Sabena podnela zahtev za bankrot i time postala prva evropska aviokompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka posle nakon terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001.

2002. Na referendumu na Gibraltaru velikom većinom glasovao dbijen britansko-španski plan o podeli suvereniteta nad tom kolonijom, što je izvalo zastoj u pregovorima London-Madrid.

2004. Južnoafrički scenarista Gibson Kente, osnivač pozorišta Crnaca, umro od side.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: