Pranje novca i prisluškivanje

Poreska policija dobila ovlašćenje da prisluškuje telefone kompanija da bi sprečila pranje novca.

Izvor: B92

Utorak, 01.08.2006.

07:29

Default images

Na osnovu razgovora s preduzetnicima, može se zaključiti da dosta firmi bar jednom mesečno opere novac, a jedan vlasnik privatnog preduzeća to pravda time što mora da isplati plate radnicima. Pranje novca obavlja se u saradnji s tzv. prijateljskim ili bratskim firmama. "Zovemo ih i pitamo da li imaju keša na računu i da li mogu da nam pomognu", kaže taj vlasnik za Danas.

Tipičan slučaj pranja novca izgleda ovako: Osoba A, vlasnik privatnog preduzeća, prodaje robu ne izdajući fakturu ili izdaje fakturu po kojoj je kupac dužan da uplati sredstva na račun of-šor kompanije koju kontroliše A. Kada sredstva dođu na račun of-šor kompanije, ona se delom prebacuju na račun dobavljača robe, a razlika ide na račun druge osobe ili kompanije, najčešće ponovo u of-šor zoni.

Odatle se sredstva vraćaju na račun A u nekoj od domaćih banaka, uz najneverovatnije opise transakcija, od pozajmice do prebacivanja sredstava za izdržavanje ostarelih roditelja. Neretko je reč o sumama od nekoliko stotina hiljada evra. Ta sredstva se koriste za isplate plata radnicima, bez plaćanja poreza i doprinosa, za bogaćenje vlasnika preduzeća, tj. za kupovinu nekretnina, preduzeća, luksuzne robe, a sve to bez plaćanja poreza na dodatu vrednost i poreza na dobit, objašnjava Julije Mladenović, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca.

Poreska policija, kako saznaje list, dobila je ovlašćenje da prisluškuje telefone kompanija. To će raditi u saradnji s MUP-om i Bezbednosno-informativnom agencijom jer opremu za prisluškivanje ima samo BIA. Procenjuje se da oprani novac danas čini između dva do pet odsto svetske proizvodnje, a procena Međunarodnog monetarnog fonda je da takozvani bruto kriminalni proizvod u svetu premašuje 500 milijardi dolara godišnje. Stručnjaci za otkrivanje perača novca objašnjavaju da taj proces počinje tako što se gotovina ,nastala  nelegalnimh aktivnostima ubacuje u legalne finansijske tokove. Kako bi se izbegla osnova za sumnju, najčešće se veliki iznosi novca ulažu u nekoliko manjih banaka, odnosno kompanija, da bi se prikrilo njegovo poreklo. Sledi konverzija tog novca u druge vrednosti. Stvarni karakter sredstava od nelegalnih aktivnosti prikriva se kroz seriju transakcija, a novac se najčešće prebacuje u of-šor bankarske centre, koji poštuju pravilo čuvanja bankarske tajne. Drugi način je ubacivanje sredstava u holding-kompanije i na privatne račune. Na kraju se opran novac integriše u finansijski sistem i uključuje u legalne ekonomske tokove.

Na spisku zemalja koje su označene kao poreski raj, po ulaganjima iz Srbije, prednjače Ujedinjeni Arapski Emirati, Mongolija, Severna Koreja, Devičanska Ostrva, Sejšelska Ostrva, Lihtenštajn, Gibraltar i Maršalska Ostrva. Visoko se kotiraju i ostrvo Niue, ostrva Belize, Vanuatu, Svalbard i ostrva Jan Majen, Tuvalu, Turks i ostrva Kaikos, Kongo, Bahami, Obala Slonovače, Liban, Libija, Monako, Ruanda, Nepal, Grenada, Bocvana, Bruneji, Gvajana. Takozvani sitniji igrači uglavnom posluju s fantom-preduzećima, kojih u Srbiji ima nekoliko stotina. Podatak da u zemlji sa osam miliona stanovnika dnevno bude otvoreno i registrovano oko 300 firmi ukazuje na to da mnoge od njih nastaju zbog servisiranja ilegalnih poslova. Fantom-firme posluju s regularnim preduzećima tako što im sačinjavaju lažne fakture u zavisnosti od toga za šta su im te fakture potrebne. Preduzeća potom prodaju robu na crnom tržištu. Pošto imaju regularnu nabavku, oni moraju da tu robu razduže kroz poslovne knjige i to rade tako što u dogovoru s preduzećem za pranje ispostavljaju lažnu fakturu da su robu prodali njima, a zapravo su je prodali na crnom tržištu. Plaćanje robe ide bezgotovinski preko tekućeg računa, da bi im potom taj novac bio vraćen u kešu, objašnjava Boris Batarilo, glavni poreski policajac u Poreskoj upravi Srbije.

Kada je reč o velikom pranju, provizija je i 20 odsto od vrednosti transakcije, dok je kod manjih iznosa taj procenat niži, od tri do pet odsto. Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Julije Mladenović kaže da je za prvih šest meseci ove godine Uprava otvarala dva do tri sumnjiva predmeta nedeljno, a veći deo njih je već kompletiran i prosleđen nadležnim državnim organima, među njima Poreskoj upravi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: