Automobili s pogonom na struju se često reklamiraju kao obećavajući odgovor na klimatske promene, zagađenja vazduha i povećanje energetske bezbednosti.
Međutim, odakle energija za sve njih, pita se profesor geografije i životne sredine na Državnom univerzitetu San Franciska Džekon Henderson.
U članku na sajtu jedne od vodećih kompanija sveta za inovativne urbanističke projekte Kopenhagenajz, Henderson piše da nije iznenađujuće što lideri svetske klimatske politike i najveća tržišta automobila - Kalifornija, Nemačka i Kina, propagiraju masovno javno subvencionisanje opšte električne motorizacije.
Čak i zemlje s "najzelenijim transportom u svetu" - biciklistička Danska i železnicom bogata Švajcarska su se tome pridružile, dok Holandija rešenje za električne automobile vidi u zabrani prodaje konvencionalnih automobila s benzinskim motorima do 2025. godine.
Privlačnost električnih automobila je u tome što će se u potpunosti okrenuti obnovljivim izvorima energije, zato ih reklamiraju kao "zelene automobile", "ugljenično neutralne" i vozila "s nultom emisijom gasova".
Ali, piše Henderson, niko ne pokazuje koliko je to dodatno opterećenje, jer, ako se pogledaju obnovljivi izvori energije, jasno je da za njih već konkurišu drugi, postojeći legitimni zahtevi za "zelenim" kućama i stanovima, i javnim prevozom.
"Pre no što svet uloži hiljade milijardi dolara i evra, i nesagledivu količinu prirodnih resursa u prelazak na masovnu električnu motorizaciju, moramo se zapitati: Odakle će doći energija i kako će to izgledati?", piše Henderson.
Širom sveta - od Kalifornije, preko Evrope, do Kine, "nadamo se da će se sve u našim kućama pokretati energijom iz obnovljivih izvora što se smatra ključem održivosti klime u budućnosti. U Danskoj koja je verovatno najbliže tom cilju, ali ima samo pet i po miliona stanovnika, turbine na vetar mogu da osvetle većinu kuća samo nekih vetrovitih dana.
Ali, zimi Danskoj treba uglja, gasa i spaljivanja smeća da bi se grejala, a njen program turbina na vetar nije dovoljne veličine za punjenje baterija automobila. Neki tu zabrinutost odbacuju govoreći o džinovskim baterijama koje tek treba izgraditi, za skladištenje električne energije dobijene od vetra za dane kada vetra nema.
Ipak, ne bi li trebalo da taj "uskladišteni vetar" ne ide u baterije automobila, nego da ide domovima i kancelarijama, i šta je sa strujom za potpunu elektrifikaciju danskih železnice i metroa u Kopenhagenu, zar ne bi trebalo da vetar ide najpre u šinski prevoz?, pita Henderson.
U Kaliforniji, najnovija solarna instalacija može da strujom napaja 140.000 domova ako je dan optimalan. Koštala je više od dve milijarde dolara, uz 80 odsto subvencija iz federalne kase SAD. Da bi se tako strujom snabdevalo postojećih 12-13 miliona domova u Kaliforniji, bilo bi potrebno izgraditi još bar 87 takvih solarnih elektrana, i još 40-50 elektrana za potrebe 20 miliona stanovnika Kalifornije očekivanih do 2050. godine.
To je ogroman, industrijski trošak, i čak i da je moguće postaviti solarne elektrane žrtvujući pustinje, šta će biti s manje sunčanim regionima SAD, kao i sa industrijom i kancelarijama Kalifornije, a pogotovo sa ogrominm električnim voznim parkom - danas Kalifornija ima 24 miliona automobila. To tim pre jer je ona već sada verovatno dostigla upotrebljivi maksimum korišćenja energije vetra.
Problem su i sami obnovljivi izvori, jer iako zaljubljenici u struju zamišljaju da će i električna vozila i obnovljivi izvori koji ih pokreću, biti "ugljenično neutralni" i bez fosilnog goriva, ipak nije tako. Baterije, kako za automobile, tako i za ogromna skladišta energije vetra i sunca, proizvode se od rude, kakav je litijum, s mnogo otrova i problema sa otpadom. Fabrike baterija, bile one u Kini ili Nevadi, neće raditi na vetar ili solarnu energiju, osim ako se ta energija ne uzme od domaćinstava. Fabrike sada rade na ugalj, gas i naftu, a tako će biti i ubuduće.
Za proizvodnju sve modernijih "nanomaterijala" troše se ogromne količine energije, uz daleko veću emisiju gasova štetnijih od ugljen-dioksida. Iz toga proizlazi da Danska može da vetrovitih dana bude "zelena", ali samo zato što je prava emisija zagađenja preseljena u Kinu, Nemačku i drugde gde su svetski centri proizvodnje čelika, opreme, automobila.
Električni automobili će i dalje imati gume proizvedene od nafte, delove od plastike, olova, aluminijuma i hemikalija od ugljenika koje doprinose intenzivnijem ispuštanju gasova koji zagrevaju klimu. Biće i održavanja vozila, odlaganja ili recikliranja što sve troši masivne količine energije i resursa, od kojih se nijedan ne pojavljuju u energetskim bilansima Kalifornije ili Danske, konstatuje Henderson.
Solarni uređaji, da li na krovu kuće ili u nizu u pustinji, takođe zahtevaju rudarstvo, potrošnju fosilnog goriva, bakar, staklo, plastiku, još više aluminijuma, zagađujućih gasova, više toksičnog otpada, raznih hidroksida, arsena, olova, hroma, i još mnogo toga. Isto važi i za turbine na vetar: najpre rudarstvo, izrada, transport, instalacija, priprema zemljišta, ugljenikom bogata potrošnja resursa za beton temelja tornja turbine.
Da bi zaista nastao svetski masovan sistem automobila s pogonom na struju, sve pustinje sveta, ravnice, sva plitka mora, i svi planinski grebeni bi morali biti potpuno pokriveni silicijumom, čelikom i plastikom. To bi bila eskalacija potrošnje energije ogromnih razmera, piše Henderson.
Zatim, tu je povećana mobilnost električnog automobila jer će ih ljudi voziti više smatrajući da su "zeleni". Entuzijasti će pokrivati kuće panelima za dopunu baterija automobila što je formula za još više vožnje.
"Električni automobil, sam po sebi ne može biti tako loš. Ali san o masovnoj električnoj motorizaciji kao zameni postojećeg sistema automobila, može biti noćna mora", piše Henderson.
On smatra da bi "možda trebalo da fosilno gorivo i emisiju gasova staklene bašte trošimo za izgradnju brzih pruga i elektrifikaciju masovnog tranzita, a okrenemo se biciklima i kompaktnim gradovima po meri pešaka, koristeći vetar i solarne panele za energetski efikasnije domove".
"Dakle, tu je izazov za industriju i svakoga ko sanja budućnost električnog automobila. Pokažite nam brojeve. Odakle će dolaziti energija, i kako će to stvarno izgledati?" - zaključuje Henderson.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 85
Pogledaj komentare